StoryEditorOCM

LIFE ARTINA‘Nova gnijezda znak su oporavka‘: donosimo priču o spašavanju morskih ptica u Hrvatskoj

Piše UDRUGA SUNCE
31. siječnja 2024. - 09:51

Priča o LIFE Artini - Mreži za očuvanje morskih ptica u Jadranu nije samo priča o pticama; to je priča o suradnji, istraživanju i očuvanju prirode. Pod vodstvom vodećeg partnera, udruge BIOM, projekt su zajedno provodile i udruga Sunce, Javna ustanova Park prirode Lastovsko otočje te BirdLife Malta. Uz podršku lokalne zajednice Lastova, brojnih dionika i partnera, svi su odigrali ključnu ulogu u očuvanju sredozemnog galeba, kaukala i gregule, ciljnih vrsta projekta.

– Hrvatska je dom nekoliko ugroženih vrsta morskih ptica, a Lastovo je ključno stanište za gregulu, kaukala i sredozemnog galeba. Ovaj projekt prvi je takve vrste u Hrvatskoj, stvoren kako bismo odgovorili na izazove s kojima se ove ptice suočavaju i poboljšali njihov status očuvanja u Jadranu – rekla je Zrinka Jakl, voditeljica Zaštite prirode udruge Sunce.

Aktivnosti u sklopu ovog projekta obuhvatile su opsežno istraživanje, zaštitu staništa, suzbijanje prijetnji i podizanje svijesti među lokalnom zajednicom. Konkretni ciljevi uključivali su određivanje novih zaštićenih područja u morskom okolišu važnih za očuvanje morskih ptica, čime smo htjeli osigurati osnovne uvjete za proglašenje novih zaštićenih područja (POP) na moru, te utvrđivanje prijetnji koje utječu na njihove populacije i definiranje akcija usmjerenih na ublažavanje tih prijetnji. Također, jedan od ciljeva bio je iskorijeniti kopnene invazivne vrste, poput štakora, na gnjezdilištima cjevonosnica, i kontrolirati populaciju galebova klaukavaca, posebice na gnjezdilištima sredozemnih galebova. Projekt je za krajnji cilj imao unaprijediti opstanak i dobrobit populacija morskih ptica u Jadranu.

Kako smo pridonijeli poboljšanju stanja morskih ptica?

– Istraživanje i praćenje populacija ciljnih vrsta morskih ptica bilo je ključno, pružajući podatke o brojnosti, uspješnosti gniježđenja te njihovu općem zdravlju. Ovim aktivnostima postignuti su značajni rezultati, uključujući povećanje uspješnosti razmnožavanja gregule za 39 posto i kaukala za osam posto – kazao je Dries Engelen, voditelj projekta iz udruge BIOM.

Identificirana su nova područja, obuhvativši pet novih važnih područja za ptice i bioraznolikost (IBA – engl. Important Bird and Biodiversity Area), dok su dva postojeća proširena. Područja koja su proglašena su: Sjeverni Jadran, Lastovski kanal, Korčulanski kanal, Hvarski kanal i Kanal istočni Mljet, dok su proširena područja Lastovsko otočje i Pučinski otoci.

Kontrola populacije štakora, provedena na odabranim otocima lastovskog arhipelaga, rezultirala je time da na 15 otoka i otočića danas više nema štakora. Nastavak kontrole nad populacijom štakora posebice je ključno za uspješno gniježđenje morskih ptica, kao i provedba biosigurnosnih mjera za sprječavanje povratka štakora na otoke s kojih su uspješno uklonjeni.

image

Gregula u letu

Bart Vercruysse

Dodatno, tijekom istraživanja praćena su kretanja 40 gregula, 40 kaukala i 25 sredozemnih galebova, uz pomoć čega su identificirana važna područja za morske ptice.

S ciljem smanjenja slučajnog ulova morskih ptica, provedeno je testiranje triju mjera ublažavanja u suradnji s lokalnim ribarima.

– Ove akcije očuvanja nisu samo pridonijele poboljšanju stanja populacija morskih ptica, nego su i pridonijele boljem razumijevanju njihova ponašanja, migracija i preferencija staništa – naglašava Jakl.

U suradnji s osam obrazovnih ustanova na području Korčule, Lastova i Visa, projekt je organizirao 70 edukativnih radionica i izleta za djecu. Cilj je bio podići svijest kod mladih o važnosti očuvanja prirode i ulozi morskih ptica u ekosustavu. Edukativni programi prilagođeni su vrtićima i osnovnim školama, pružajući djeci uvid u istraživački rad te potičući ekološku odgovornost.

Organizirano je 27 događanja koja su privukla više od 1550 sudionika. Manifestacije poput “Noći Albatrosa” na Lastovu i Visu privukle su više od 250 posjetitelja. Kroz 31 akciju čišćenja, u kojima je sudjelovalo oko 400 lokalnih volontera, uklonjeno je 14 tona morskog otpada, uglavnom plastike. Naša završna konferencija okupila je 55 sudionika iz mediteranske i atlantske regije i međunarodnih organizacija iz područja očuvanja prirode, ribarstva, organizacija civilnog društva, državnih institucija te regionalnih i međunarodnih stručnjaka, kako bi podijelili najbolje međunarodne prakse i lekcije naučene iz našeg projekta, kao i raspravljali o budućim naporima i izradi preporuka za očuvanje populacije jadranskih i sredozemnih morskih ptica.

image

Terenski rad na liticama

Biljana Ječmenica

– Ove aktivnosti nisu samo pridonijele podizanju svijesti o očuvanju morskih ptica, nego su i omogućile razmjenu iskustava, umrežavanje s relevantnim dionicima te stvaranje preporuka za buduće napore u očuvanju. Sve ove inicijative imaju dugoročni cilj stvaranja ekološki osviještenog društva koje aktivno podržava očuvanje prirode – rekla je Vida Zrnčić, voditeljica komunikacija projekta LIFE Artina.

Što će biti dalje sada kada je projekt završen?

Budućnost očuvanja morskih ptica u Jadranu zahtijeva kontinuirane napore i prilagodbe kako bi se osigurao dugoročni uspjeh postignutih ciljeva. Nakon značajnih postignuća projekta LIFE Artina, ključno je održati pozitivan trend rasta populacija morskih ptica i nastaviti s aktivnostima očuvanja.

– Nastavak praćenja populacija morskih ptica bit će važno za evaluaciju dugoročnih trendova i prepoznavanje potencijalnih prijetnji. Suradnja s relevantnim vlastima, znanstvenicima i lokalnom zajednicom ostaje ključna za efikasno upravljanje i očuvanje staništa morskih ptica koje jamči dugoročnu održivost zaštićenih područja i pridonosi naporima u očuvanju morskog okoliša – naglašava Engelen.

Kako bi se postignuti rezultati integrirali u šire okvire očuvanja prirode, imperativ je da nova važna područja za ptice i bioraznolikost (IBA) postanu dijelom mreže NATURA 2000, odnosno područjima ekološke mreže značajnim za ptice (POP).

image

Kaukal u letu

Biljana Ječmenica

Unaprjeđenje kontrola invazivnih vrsta, posebice štakora na otocima gniježdenja, važno je kako bi se očuvala stabilnost populacija. Istodobno, potrebno je razvijati i implementirati mjere ublažavanja kako bi se smanjili potencijalni negativni utjecaji ljudskih aktivnosti na morske ptice.

Edukacija i podizanje svijesti ostaju ključni faktori u dugoročnom očuvanju. Nastavak suradnje s obrazovnim ustanovama, organizacijama i lokalnom zajednicom te razvoj novih edukativnih programa podržat će formiranje ekološki odgovornih generacija koje će aktivno pridonositi očuvanju morskog ekosustava.

Budući izazovi, poput klimatskih promjena, onečišćenja i promjena u ribolovnim praksama, zahtijevat će prilagodljivost i brze odgovore. Projekt LIFE Artina postavio je čvrste temelje, ali kontinuirane inicijative i suradnja bit će ključne kako bi se osigurala dugoročna održivost populacija morskih ptica i njihovih staništa u Jadranu.

– Na završetku ovog izuzetno važnog projekta, željeli bismo iskreno zahvaliti svima koji su sudjelovali i podržavali projekt LIFE Artina. Bez predanosti, suradnje i angažmana pojedinaca, organizacija, partnera te lokalne zajednice, ne bismo postigli značajne rezultate u očuvanju morskih ptica u Hrvatskoj – zaključio je Engelen.

20. prosinac 2024 13:11