Sipe su morske životinje iz razreda glavonožaca. Njihov se plašt sastoji od tri mišićna sloja, a unutar njihova tijela nalazi se jedna kost, sipovina.
Wikipedia o ovim stanovnicima Jadranskog mora nadalje piše:
Na glavi imaju deset krakova kojima love plijen. Hrane se ribama, rakovima, i drugim manjim organizmima.
Pri kretanju se služe lijevkom kojim štrcaju mlazove vode prema naprijed. Bježeći od neprijatelja izlučuju i posebnu vrstu crnila tamnosmeđe boje koja pomiješana s vodom postane neproziran oblak i tako omogući sipama da pobjegnu.
Sipe su dobri lovci jer su teško uočljive, i to ne samo zbog promjenjive boje, nego i zbog sposobnosti nabiranja sluzave kože prilagođavajući je teksturi okoline. Narastu do 60 cm dužine i 3 kg težine. Srednja lovna težina iznosi im oko 0.5 kg. Njihova veličina ovisi o području gdje žive, prehrani i brzini sazrijevanja, a poznati su slučajevi u Australiji u čijim morima određene vrste sipe dosežu težinu i veću od 10 kilograma.
Iako ih se lovi na različite načine, lov pomoću vrša pokazao se kao najbolja metoda jer je najmanje stresan za njih pa će tako ulovljene sipe imati puno više crnila nego one ulovljene koćama.
Sipa, kao i hobotnica, u svom tijelu skriva tri srca, od kojih dva dovode kisik iz škrga, a treće omogućuje dotok krvi u tkivo. Sama životinja je plave krvi jer u sebi ne sadrži hemoglobin, kao većina životinja, nego hemocijanin, bjelančevinu koja služi za prijenos kisika i to pomoću bakra koji uzrokuje tu specifičnu boju. Kako bakar slabije veže kisik od željeza, sipe imaju brži krvotok od većine drugih morskih životinja.
Osim što sipa i njezino crnilo omogućuju pripremu posebno ukusnog crnog rižota, njeno se meso može peći na gradelama, pripremiti kao brudet, ali i sušiti, kako se nekada njeno meso čuvalo za zimu. Samo crnilo sipe možete iskoristiti i za pripremu tjestenina, njoka i tijesta za kruh specifične crne boje. Pripremate li sipu za zamrzavanje, a želite sačuvati i njeno crnilo, najbolje ga je prvo pomiješati s maslinovim uljem pa onda tek staviti u zamrzivač, piše portal Dobra hrana.
Mriješćenje sipe odvija se tijekom ožujka i travnja pri čemu sipa svoja oplođena jajašca, koja se nazivaju još i morsko grožđe, ostavlja na morskom bilju. Ovisno o veličini, jedna ženka može izleći čak do dvije tisuće jajašaca.
Zbog crnila i ukusnog mesa sipa je postala vrlo tražena delikatesa pa je stoga na meti ribara jer je vrlo isplativa za lov.
Fotograf Cropixa Srđan Vrančić snimio je ove čudesne životnije u Kostreni.