Kozice su uz dagnje, najčešća vrsta morskih plodova na našim stolovima. S razlogom.
Visoke su nutritivne gustoće, a posebno obiluju tvarima koje nisu zastupljene u mnogim namirnicama, poput joda ili astaksantina, kaže Petra Vlak, mag. nutricionizma iz tvrtke Vitaminoteka.
Ističe da su kozice niskokalorične, sadrže manje od 100 kcal na 100 grama namirnice, a njihov nutritivni profil izuzetno je zanimljiv.
- Uopće ne sadrže ugljikohidrate, dok gotovo 90 posto energetske vrijednosti dolazi od proteina, a ostatak od masti. Što se tiče sastava mikronutrijenata, sadrže više od 20 različitih vitamina i minerala, uključujući oko 50 posto preporučenog dnevnog unosa selena, antioksidansa koji može pomoći u smanjenju upale te očuvanju zdravlja srca. Kao što sam spomenula, kozice su jedan od najboljih prehrambenih izvora joda, koji je važan za održavanje funkcije štitnjače te razvoj mozga kod fetusa. Osim toga, kozice su izvrstan izvor omega-3 masnih kiselina te astaksantina, koji mogu blagotvorno djelovati na zdravlje srca, napominje Vlak.
Sto grama mesa kozica sadrži oko 195 mg kolesterola, što je više od 65 posto preporučenog dnevnog unosa. Ovo je jedan od glavnih razloga zbog kojeg ljudi najčešće zaziru od konzumacije prvenstveno kozica, ali i ostalih morskih plodova.
Opće je poznato da se povišena razina kolesterola u krvi nalazi u podlozi za razvoj različitih bolesti srca i krvožilnog sustava, no taj strah nije u potpunosti opravdan, ističe naša sugovornica navodeći da istraživanja pokazuju kako povećani unos kolesterola iz hrane kod većine zdravih ljudi ne utječe na promjenu vrijednosti kolesterola u krvi.
Tek četvrtina zdrave odrasle populacije osjetljiva je na kolesterol koji potječe iz hrane, dok za ostale kolesterol ima vrlo mali utjecaj na promjenu razine kolesterola u krvi, što se objašnjava time da većinu kolesterola proizvodi jetra, a kada se unosi hrana bogata kolesterolom, proizvodnja u jetri se smanjuje.
S druge strane, kozice sadrže brojne tvari, kao što su omega-3 masne kiseline te astaksantin, koje blagotvorno djeluju na zdravlje cijelog organizma, a pogotovo na srce i krvožilni sustav.
Petra Vlak podsjeća i na rezultati studije objavljene u časopisu Nutrition Research and Practice, koji su pokazali da su žene koje su redovito konzumirale morske plodove, prvenstveno kozice, imale značajno niže vrijednosti ukupnih triglicerida te krvnog tlaka u odnosu na one žene koje nisu konzumirale morske plodove.
Također, istraživanje provedeno na više od 13.500 osoba pokazalo je kako ona skupina ispitanika koja redovito konzumira kozice nema povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi sa skupinom koja ih uopće ne konzumira.
- Najzastupljeniji antioksidans u mesu kozica je karotenoid koji se naziva astaksantin. Astaksantin se prirodno nalazi u mikroalgama kojima se kozice hrane. Zanimljivo je da je ovaj antioksidans odgovoran i za blago ružičastu boju kozica.
Osim boje, astaksantin djeluje i kao snažan antioksidans, štiteći naše stanice od djelovanja slobodnih radikala. Rezultati brojnih istraživanja pokazali su kako astaksantin ima potencijalnu ulogu u prevenciji brojnih kroničnih nezaraznih bolesti.
Tako su studije pokazale kako astaksantin može osnažiti stijenku arterija, što može smanjiti rizik od srčanog udara.
Također, ovaj snažan antioksidans može utjecati na povećanje razine onog "dobrog", HDL kolesterola, važnog čimbenika u očuvanju zdravlja srca, ističe nutricionistica, i dodaje još jednu važnu činjenicu.
Osim što je pokazao pozitivno djelovanje na zdravlje srca, astaksantin može imati blagotvorne učinke i na mozak.
Antioksidativno te protuupalno djelovanje astaksantina ima zaštitni učinak na stanice mozga, čije oštećenje može dovesti do gubitka pamćenja, ali i različitih neurodegenerativnih bolesti kao što je Alzheimerova bolest.