Hrvatska gorska služba spašavanja okuplja volontere koji spašavaju po planinama. To je prva asocijacija kada se čuje njen naziv, ali ljudi u Hrvatskoj znaju da je kroz godine svoga postojanja HGSS obavio čitav niz spasilačkih i potražnih akcija u nizinama, rijekama, poplavljenim područjima, gradskim park-šumama...
Slobodno bi se moglo reći da je Služba odavno nadrasla pridjev gorska u svom nazivu. HGSS u svojoj povijesti bilježi i veliki broj spasilačkih akcija na moru, a upravo je to bio i razlog da su se u veljači 2017. njeni članovi David Pivalica, Petronije Tasić i Stipe Božić, te moja malenkost kao suradnik i prijatelj HGSS-a i novinar Otvorenog mora, zaputili u Nizozemsku na prvi susret sa svojim tamošnjim kolegama.
Početna skepsa
Riječ kolegama sam stavio u navodnike prvenstveno zbog početne skepse Nizozemaca, članova Koninklijke Nederlands Redding Maatshapija (KNRM), tj. Nizozemske službe za spašavanje na moru, koji nisu znali što to ti planinari žele u njihovoj ravnoj zemlji. Trebalo im je objasniti da su članovi HGSS-a odradili i nezanemariv broj spasilačkih akcija na moru, od kojih su neke iziskivale korištenje helikoptera, te penjanje i spuštanje po stijenama i hridima. Nitko nije znao što će se, i hoće li se uopće što, od toga susreta izroditi.
Sve je počelo prijateljstvom dvojice entuzijasta. Edwin van der Pol, Nizozemac koji svoj brod drži u Milni na Braču i svaki godišnji odmor provodi jedreći po Jadranu, jednom je prilikom upoznao Davida Pivalicu iz Postira, gorskog spašavatelja HGSS-a u stanici Split. Kad nije na godišnjem odmoru, Edwin radi kao zapovjednik operacija nizozemske Obalne straže koja u svojim potražnim i spasilačkim akcijama redovito koristi usluge KNRM-a.
I upravo su njegovi nizozemski kontakti s ljudima iz te organizacije, te hrvatski dojmovi o HGSS-u bili od presudnoga značaja da do susreta nizozemskih i hrvatskih spasilaca dođe.
A dojmove o HGSS-u Edwin je najviše stekao dugogodišnjim druženjem s Davidom. Prihvatio je Davidov prijedlog da se pokuša ostvariti suradnja između hrvatske gorske i nizozemske morske službe spašavanja. Ideja da bi se članovi HGSS-a mogli bolje obučiti i opremiti za spašavanje na moru se i tadašnjem vodstvu HGSS-a s pročelnikom Vinkom Prizmićem na čelu, dok istodobno holandski spasitelji nisu pokazivali neki entuzijazam.
Zajednička strast
Prvi i najvažniji korak u probijanju leda učinio je Edwin, kad je početkom 2017. pozvao nekoliko članova HGSS-a u posjet nizozemskoj Obalnoj straži i KNRM-u. Prvobitna skepsa Nizozemaca vrlo brzo je nestala i više nije bilo potrebe za navodnicima kraj riječi kolega: shvatili su da su s gostima iz Hrvatske ne samo kolege po spremnosti riskiranja svojih radi spašavanja tuđih života, po praktično identičnom ustrojstvu svojih organizacija i volonterizmu, te po obučenosti i entuzijazmu svojih članova, nego su uvidjeli da pred sobom imaju planinare koji su često spašavali i na moru. Na kraju krajeva, David Pivalica i Petronije Tasić su po zanimanju ronioci.
Četiri mjeseca kasnije, Edwin i Dick Ween, inspektor operacija KNRM-a, posjetili su Split kako bi se upoznali s ustrojstvom i djelovanjem hrvatskih službi za traganje i spašavanje na moru. Susretu su, osim predstavnika HGSS-a, prisustvovali i pripadnici hrvatske Obalne straže, Lučke kapetanije, MRCC-a, te Pomorske policije. Kako to u praksi izgleda i kako planinari iz HGSS-a spašavaju na moru, gosti iz Nizozemske mogli su se uvjeriti u svibnju iduće godine kada je u splitskom akvatoriju održana vježba Adriatic 18. Edwin i Dick su kao gosti pratili simulaciju sudara dvaju brodova i saniranje svih posljedica koje bi takav sudar uzrokovao.
Druga velika, bolje rečeno masovna, pomorska vježba spašavanja u kojoj su HGSS-ovci pred Nizozemcima učestvovali, održala se godinu dana kasnije u moru kraj Rotterdama. Na velikom kruzeru izbio je požar, helikopteri su na brod spustili vatrogasce, ali oni ga nisu uspjeli ugasiti i kapetan je donio odluku o napuštanju broda. Trebalo je evakuirati oko osam stotina statista koji su za tu prigodu izigravali putnike kruzera.
Budući da su u međuvremenu u centru za obuku STC-KNRM-a u Rotterdamu, zajedno s Darkom Prižmićem i Josipom Tomašićem, završilli tečaj za instruktore spašavanja na moru sa SAR plovilima, David Pivalica i Petronije Tasić su zajedno sa svojim nizozemskim kolegama kao spasitelji sudjelovali u ovoj vježbi. S promatračkog broda gledao ih je i Josip Granić, pročelnik HGSS-a, a vježbom je iz koordinacijskog centra nizozemske Obalne straže rukovodio Edwin van der Pol.
Helikopterski plivač
U Hrvatsku se nedavno iz Rotterdama vratili HGSS-ovci Josip Granić, Vlado Štefanac, Grgo Puljas, Katja Milišić, Mladen Mužinić, Željko Balov, Ivan Host, Marin Gojak, Mladen Porubić i Nikola Brebrić koji su u STC-KNRM bazenu odradili HUET tečaj. Helicopter Underwater Escape Training je tečaj napuštanja kabine u slučaju pada helikoptera u vodu i trebali bi ga odraditi svi koji helikopterom lete iznad mora. Osim njih, na HUET tečaju bili su i Ivana Buklijaš, liječnica anesteziolog i dugogodišnji član HGSS-a, te David Pivalica, koji su iz Rotterdama otišli za Den Helder na tečaj za helikopterskog spasioca plivača.
Heli Rescue Swimmer je član helikopterske ekipe koja helikopterom ide u akciju spašavanja na moru. Ekipa se još sastoji od pilota i kopilota, te hoist operatora, tj. osobe na vinču koja spušta i podiže plivača i liječnika. Zadatak je plivača doći s helikoptera do broda i uspostaviti vezu kojom će se, po potrebi, liječnik spustiti na brod i unesrećeni podići s broda u helikopter.
Tečaj se sastoji od kombinacije tehnika spašavanja iz zraka i plivačkih tehnika. Ako uvjeti dopuštaju, helikopterskog spasioca plivača nastoji se spustiti direktno na brod, a ako to nije moguće spušta ga se u more kako bi doplivao do broda ili pomogao unesrećenima koji se nalaze u moru ili na splavi za spašavanje. U ovisnosti o situaciji i vrstama broda, polaznici tečaja savladavaju različita spuštanja iz helikoptera.
Nije isto spustiti se s niže visine direktno na veliki tanker ili jedrilicu koju vjetar helikopterove propele može prevrnuti ili stalno otpuhivati s mjesta intervencije, pa se mora koristiti long winch tehnika, odnosno spuštanje s većih visina. Različiti su i načini kako se unesrećeni može podići u helikopter. Je li pri svijesti, kakve su mu povrede, treba li ga staviti na nosila... sve su to faktori koji utječu na izbor načina spašavanja. Na tečaju se sve te različite tehnike spašavanja uvježbavaju u različitim scenarijima.
Lančana obuka
Volju, spremnost i spretnost za spašavanje na moru članovi HGSS-a i do sada su puno puta u praksi dokazali. Intervencijama s plovila, ali i iz helikoptera. Za nedavnu akciju spašavanja ribara sa srčanim problemima s koče kod otoka Jabuke, članovi HGSS-a Srđan Vrsalović, Frane Bebić, Petronije Tasić, Mladen Mužinić, Katja Milišić i David Pivalica, te posada transportnog helikoptera iz 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, kapetan satnik Davor Furčić, kopilot satnik Goran Jelić, stožerni narednik Dalibor Filipović i desetnik Ante Smoljko dobili su Plavu vrpcu Vjesnika za 2019. godinu.
Sada će se toj volji, spremnosti i spretnosti pridružiti još veća stručnost i bolja osposobljenost, jer Ivana i David su se iz Nizozemske vratili ne samo kao helikopterski plivači-spasioci, nego i kao instruktori ovlašteni da i druge tome obučavaju.
I, kao što smo na početku rekli, kad je mala delegacija HGSS-a 2017. otišla u Nizozemsku, nitko nije znao što će se, i hoće li se uopće nešto od tog susreta izroditi. Do sada jest puno toga dobroga, a imamo sve razloge vjerovati da će će se to u budućnosti dodatno obogatiti i intenzivirati.