Nizom tekstova i Otvoreno more Slobodne Dalmacije pridružuje se obilježavanju važne obljetnice ugledne splitske znanstvene institucije priznate u svijetu, Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IOR).
Prva dva nastavka možete pročitati na ovim linkovima:
---------------------------------
O ciljanom zadatku Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov, zbori nam voditelj dr. sc. Jakov Dulčić, pokazujući i zanimljivu zbirku riba očuvanih u staklenkama:
- Pokrivamo temeljna znanstvena istraživanja u biologiji i ekologiji riba te primijenjena istraživanja vezana uz priobalni ribolov. Obavljamo sustavna istraživanje sastava i strukture priobalnih ribljih zajednica i raspodjela vrsta, istraživanja dinamika populacija i procjene živih bogastava, riba, velikih rakova i glavonožaca, utvrđujemo razine iskorištavanja, sastav prilova i odbačenog ulova, određujemo selektivnost i štetnost ribolovnih tehnika i alata, učinkovitost zaštićenih područja, procjenu potencijalnog utjecaja globalnih klimatskih promjena na raznolikost riba i drugih organizama te prikupljamo nove ihtiološke podatke, ali i dajemo preporuke za održivo gospodarenje ribarstvom te zaštitu bioraznolikosti i staništa.
- Uvedena su moderna sklerokronološka, genetička i molekularna istraživanja, a poseban izazov predstavlja problematika otpada u moru s naglaskom na mikroplastiku.
Sedmi laboratorij vodi ravnatelj Instituta dr. sc. Nedo Vrgoč, a radi se o Laboratorija za ribarstvenu biologiju.
- Bavimo se izučavanjem bioloških, ekoloških i ribarstvenih značajki morskih organizama koji su predmet gospodarskog ribolova (riba, rakova i mekušaca), kao i izučavanjem učinaka ribolova na morske ekosustave, te učincima dugoročnih okolišnih promjena na ribarstvo i ribolovne resurse. Osim standardnih ribarstveno bioloških istraživanja, bavimo se i sofisticiranim molekularnim, genetskim, sklerokronološkim i geokemijskim istraživanjima, a sve je to rezultiralo objavljivanjem brojnih radova u prestižnim međunarodnim znanstvenim časopisima.
Prisnažuje Vrgoč kako provode i brojna međunarodna istraživanja, a povijesno najvažnije istraživanje je ekspedicija HVAR koja je organizirana 1948. i 1949. godine.
- Vrijednost ove ekspedicije je ta što opisuje resurse Jadrana u njihovom ishodišnom stanju, prije početka eksploatacije, pa nam na taj način može poslužiti kao referentna točka za promjene koje su nastale na resursima i okolišu. Takva istraživanja su veoma rijetka u svijetu, budući su druge zemlje započele istraživanja tek nakon intenzivne eksploatacije, pa nemaju i niti će ikada imati sliku nultog stanja, ono što jedino imamo mi! - kuriozitet na svjetskom nivou naglasio je Vrgoč, pojašnjavajući kako sa znanstvene strane rade i na monitoringu komercijalnog ribolova, na brodovima i iskrcajnim mjestima.
Sve u cilju zaštite mora, pa zbog lošeg stanja resursa znanstvenici već desetak godina traže uspostavu posebnog režima ribolova u Jabučkoj kotlini, stoga je i EU prepoznala Jabuku kao najbolji projekt zaštite u Mediteranu i preporučila ga kao primjer odličnog režima zaštite.
Za kraj ove naše 90-godišnje priče o “slanoj” znanstvenoj ustanovi, došli smo do najmlađe ustrojene jedinice - Laboratorija za akvakulturu čiji je voditelj dr. sc. Leon Grubišić.
- Akvakultura je trenutno najbrže rastući sektor proizvodnje hrane u svijetu, a trend se preslikava i kod nas gdje je marikultura prepoznata kao važan sektor proizvodnje zdrave hrane, povećanju zapošljavanja i gospodarskom rastu lokalnih, napose obalnih i otočkih zajednica. Međutim ubrzani rast generira brojne izazove koji su u fokusu djelovanja ovog laboratorija - govori nam Grubišić, koji zajedno sa svojim kolegama radi i u laboratoriju, no svaki od njih ima i svoju ribarsku ceradu te gumene čizme budući nema znanstvenih rezultata bez rada u eksperimentalnom mrijestilištu ili uzorkovanja na uzgajalištima riba i školjkaša.
Oni istražuju i promiču uvođenje inovativnih biotehničkih rješenja u uzgoju morskih organizama (lubin, komarča, tuna, školjkaša), pa su im zadnja zanimljiva istraživanja i uzgoj komarče hranom u kojoj prevladavaju i drugi izvori proteina. Rade na poboljšanju hranidbenog i zdravstvenog statusa uzgojnih organizama, prate utjecaj akvakulture na okoliš i prirodne populacije riba.
Laboratorij je 2017. uspostavio prvi DNK registar više lokusnih genotipova divljih i uzgojnih vrsta od interesa za akvakulturu (lubin, komarča, kamenica) u Hrvatskoj, dostupan na mrežnim stranicama Instituta s ciljem identifikacije podrijetla vrste kao i praćenja promjena genetske raznolikosti.
(KRAJ)