siromašna obalaNestaje li škarpina iz Jadranskog mora? Samo rijetki se još mogu pohvaliti njenim ulovom

Škarpina je danas jedna od najizlovljenijih riba u Jadranskom moru, a samo rijetki se hvale njenim ulovom. O tome nestaje li ova nekad popularna riba iz našeg mora, piše Novi list.

Za škrpinu možemo reći da je prava riba, vrijedna ribarske pažnje i gurmanskih uzdaha. Bez sumnje jedna od najpoznatijih riba Jadranskog mora. Jedni će reći da je lijepa, a s druge strane čut ćemo suprotnu tvrdnju da je neugledna, puna bodlji, pomalo robusna i, za neoprezne, opasna. Ribolovcima je u svakom slučaju atraktivna i draga lovina, posebno kad se ulovi kakav veći ili veliki primjerak.

Nažalost, škrpine su danas rijetke i male, o trofejnim primjercima da ne govorimo. Maksimalno škrpina naraste do 5,5 kilograma težine i 66 centimetara duljine. U današnje vrijeme rijetko se love primjerci škrpine duži od 40 centimetara, dok joj se prosječna težina kreće između 25 i 30 dekagrama, a dužina između 27 i 32 centimetra.

Novim Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjenje štete, za škrpinu je propisana minimalna referentna veličina od 25 centimetara.U Jadranu je danas škrpina jako ugrožena vrsta i moramo je čuvati ako želimo da je lovimo i ubuduće. Zbog toga bi trebalo maje primjerke s udice vratiti u more, a podvodni ribolovci na takve ne bi trebali pucati. Također, trebalo bi je poštediti krajem proljeća i u većem dijelu ljeta, jer je to vrijeme njena mriještenja. Savjesni ribolovci tako postupaju i to bi im se jednom moglo vratiti boljim ulovima.

Ribolovci kažu da veliku škrpinu sada mogu vidjeti samo na peškariji, ako je dovezu iz Maroka.

Vojko Bašić/Cropix

Rijetki se, također, moraju mučiti kad im se škrpina zaplete u mrežu, malo su kome prsti izbodeni od škrpine.

Na Crvenom popisu ugroženih riba Jadranskog mora, što ga je svojedobno izradila grupa znanstvenika iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, škrpina je svrstana u grupu "gotovo ugroženih vrsta", u kojoj se nalazi 19 riba. U dokumentu što je napravljen za potrebe Državnog zavoda za zaštitu prirode, nalaze se 123 vrste svrstane prema stupnju ugroženosti. Ribe su podijelili u kritično ugrožene, ugrožene, osjetljive, gotovo ugrožene, najmanje zabrinjavajuće, te nedovoljno poznate vrste. Danas bi, vjerojatno, preraspodjela ugroženosti bila drugačija, s više vrsta u kritičnijim skupinama. Naši znanstvenici smatraju da bi, u cilju povećanja zaštite, minimalnu lovu dužinu trebalo povećati na 30 centimetara.