StoryEditor

blago iz plićakaNaš iskusni ribolovac otkriva kako loviti vrhunsku ješku za kralja i kraljicu: Najvažniji su oseka i poseban alat

Piše Šime Duvančić
3. travnja 2021. - 14:16
Mirno more i velika oseka - idealno vrijeme za lovŠime Duvančić

Ivica Martić iz mjesta Duće u općini Dugi Rat vrlo je iskusan sportsko-rekreativni ribolovac iako mu je tek 40 godina. Praktički otkad je prohodao on uspješno lovi ili je lovio svim tehnikama, pa i onim gotovo zaboravljenim na našim prostorima. Neke od njih je i unaprijedio.

Ivica je vješt i u pribavljanju mamaca, posebno onih iz pjeskovitoga priobalja, kakvo je u Dućama. Od svega što zna, našim je čitateljima ovom prigodom odlučio otkriti kako pronaći, uloviti i čuvati školjku prstavac, koja je gotovo zaboravljena, a jedan je od najboljih mamaca za lov u ovo doba godine, osobito za aktualni lov čekanjem dvoje vladara priobalja – lubina i komarče.

Dva kanala

– U naizgled pustom pjeskovitom priobalju puno je dobrih i odličnih mamaca za lov tih i ostalih priobalnih riba. Za priču o prstavcu odlučio sam se jer je on tijekom proljeća najpuniji, stoga i najkvalitetniji, te zbog toga što ga je najlakše pribaviti tijekom prve polovine ožujka, kad su oseke najveće.

– Kako prepoznati stanište prstavca?

– Ta školjka živi u okomitom kanalu dubokom do pola metra, koji buši i u kojem se kreće potiskivanjem vode. Kako bi se mogao hraniti planktonima, koje pribavlja cirkulirajući vodu, prstavac buši i drugi kanal, gotovo upola uži od onoga u kojem živi. Kanali su vrlo blizu jedan drugome, a ponekad su i spojeni, pa izgledom podsjećaju na broj osam. Potrebno je dosta iskustva da se pronađu otvori tih kanala. Posao donekle olakšava činjenica da ti otvori nikad nisu urušeni, kao ostali otvori u pjeskovitom dnu, nego izgledaju kao rupe izbušene u tvrdom materijalu – kaže Ivica, dok sredinom veljače bos i zasukanih nogavica ulazi u hladno more kako bi nam pokazao kako loviti prstavce.

image
Prstavci se mogu loviti i u najhladnijem dijelu godine

Korisna luštra

– Prstavac se nalazi blizu otvora, a ponekad, posebice tijekom noći, gornjim dijelom i malo viri iz njega. Zbog toga ga se, uz pomoć lampe, lakše pronalazi noću nego danju. No i tada treba biti vrlo oprezan, jer kad ga uznemiri pomicanje tla, na što je vrlo osjetljiv, odmah se spušta na dno staništa. To čini i neposredno prije nevremena, jer osjeća promjene tlaka zraka, zbog čega je pouzdan prognozer nadolaska nevremena.

- Kad je zbog nečega zatrpan, njegovo stanište izgleda kao plitko udubljenje uočljivo rastresenog pijeska, koji će prstavac nastojati ukloniti izbacivanjem mlaza vode, što se dobro vidi čak i kad je površina mora uzburkana. To manje spretnima olakšava pronalaženje staništa prstavca. Treba samo sporo hodati i promatrati. U pronalaženju prstavca, ali i ostalih mamaca, od velike je koristi luštra, ribarski prozor kroz koji se dobro vidi i kroz uzburkanu površinu.

Drugi pokušaj

– Kako se love prstavci?

– Prstavci žive u skupinama, s tim da su manji uvijek bliži obali, a veći dalje od nje. Ja obično lovim u moru dubine pola metra do metar jer je lov u dubljem moguć samo ronjenjem. Zato je najbolje loviti kad su oseke izrazito velike zbog utjecaja visokog tlaka zraka. Loviti se može na više načina. Ja to radim na najbrži, ali najzahtjevniji – pomoću jednozubog harpuna. Frangolar, kako se taj alat zove, tanka je metalna šipka dužine barem pola metra, s kukom pod zaoštrenim vrhom ili vrhom oblika zrna metka. Dobar frangolar može se načiniti od žice za varenje ili žice kišobrana – objašnjava Ivan, pokazujući alat koji, kao i sve ostale alate, sam izrađuje.

image
Frangolar je vrlo jednostavno izraditi

– Takvim alatom gađa se prstavac brzim uvlačenjem žice u širu rupu pod kutom od oko pet stupnjeva prema užoj rupi. Kada ga pogodi u tijelo, prstavac se zatvara i snažno stišće žicu, tako da ga se poslije toga lako izvlači iz kanala. Bez obzira na to u kojem je dijelu staništa, ja uvijek gurnem frangolar pola metra u rupu kako bih bio siguran da sam probio školjku. Ako se dogodi da se promaši ili se pri uvlačenju uruši dio staništa, školjka se munjevito brzo zatvara i spušta se na dno staništa. Za sljedeći pokušaj treba pričekati da se more izbistri, a prstavac smiri i izbacivanjem urušenog materijala ponovno oformi kanal.

Lov soljenjem

– Koji su ostali načini lova prstavca?

– Manje vješti lovci mogu pribaviti prstavce, ali i ostale školjke i crva pjeskulja, prekopavajući pješčane plaže vilama i lopatom. Također se mogu loviti i pomoću soli, jer oni ne podnose njezinu veliku koncentraciju. U otvor staništa školjke treba istresti dva, tri prstohvata soli ili je razmućenu ubrizgati uz pomoć pipete. Povećana slanost vode ubrzo prisili školjku da sa dna svojeg staništa, kamo se spustila čim je osjetila podrhtavanje okolnog terena pod teretom lovca, ispliva na površinu. Kada se pojavi na izlaznoj rupi, pedalj ispod nje treba zabosti lopatu pod kutom od 45 stupnjeva prema staništu školjke. Tako se onemogućuje njezin povratak na dno staništa, a zatim je se lako hvata rukama.

– Meso prstavca vrlo je nježno i lako se kvari. Kako ga čuvati da bi što dulje ostao svjež?

– U lovu žicom prstavci se ubijaju, pa se živi mogu čuvati samo oni iskopani ili ulovljeni pomoću soli. U posudi s morskom vodom na životu se mogu održati dva do tri dana, a ako se voda svakodnevno osvježava, poživjet će i znatno dulje. Mogu se održati nekoliko dana živima i tijekom transporta. Potrebno ih je staviti u plastičnu kutiju, primjerice onu od kilogramskog pakiranja sladoleda, na kojoj je dostatni sloj leda. Uginuli, ali svježi se tijekom proljeća i jeseni mogu održati u dobrom stanju izvan hladnjaka do dva dana, zimi i tjedan, ali pod uvjetom da se drže u hladu, izvan domašaja sunca.Tijekom ljeta ne mogu se, pak, održati ni jedan dan.

image
Uglavnom žive u malim skupinama

Šećer i zamrzavanje

– Prstavac se može i konzervirati. Kako to učiniti?

– Sol nagriza i slabi ionako nježnu strukturu tijela prstavca. Zato ga je najbolje konzervirati šećerom, jer ušećereni prstavac zadržava žilavost te prirodnu boju i aromu, zbog čega je ribama primamljiv kao i svjež. Za konzerviranje iste mase školjki potrebno je jedan i pol do dva puta više šećera nego soli. Tako zaštićeni mamci mogu i na visokim temperaturama ostati uporabljivi do tjedan dana. Jedina je mana ovakvog konzerviranja velika ljepljivost mamca, što otežava mamčenje. Zato je najbolje šećerom konzervirane prstavce neposredno prije mamčenja oprati u moru. Za dugotrajnije čuvanje, prstavce treba zamrznuti, najbolje tako da se osigura njihovo kasnije držanje na udici.

- Za svaki mamac uzima se po jedna kompletirana prama pribora kojim će se kasnije loviti. Poslije mamčenja, on se zamrzava. Ako se radi o više mamaca, odnosno prama, treba paziti da se pri zamrzavanju međusobno ne slijepe. Do mjesta ribolova prame sa zamrznutim mamcima nose se u ručnim hladnjacima, a na samoj poziciji se jedan po jedan vade i montiraju na pribor. U moru će se polagano odmrzavati i omekšavati, te će se dugo i čvrsto držati na udici. Naravno, za ovo su potrebne duge pripreme, te veći broj prama i udica, ali samo se tako prstavci mogu rabiti u ribolovu dalekim odbacivanjem.

- Za kraj, podsjećam da prstavce, kao i ostale školjke, smiju skupljati samo posjednici ribolovne dozvole. Dnevno ih smiju skupiti najviše dva kilograma, a dagnji pet kilograma.

Usputni ribolov


Ivica Martić istovremeno s prstavcima lovi i ribe, o čemu kaže:

– Primijetio sam da se oko mene dok lovim okupljaju ribe, osobito brojne ovčice, koje agresivno nastoje gricnuti ulovljenog prstavca. U takvoj situaciji lako ih je probosti ostima, ali ja ih radije lovim udicom. U stražnji džep stavim motovilo i za sobom potežem klasični odmet za lov ovčice. Čini ga bradavičasta olovnica koja ore po dnu, te kratki pjok s jednom udicom ispod i jednom poviše olovnice. Ljeti se oko mene okupe deseci riba, pa svako malo neka završi na jednoj od udica. Ovčice, listovi, glavoči...

Tri vrste


Prstavac je vrlo izdužena školjka koja je, za razliku od poznatog srodnika prstaca, otvorena na oba kraja. Zapravo, radi se o tri međusobno vrlo slične školjke koje nazivaju i baginja, cigaret, frnagula, kapalungo, katalana, sviralo, šljanak, španjolet… Najbrojnija vrsta, poznata još kao krastavac, naraste najviše, čak do 16 cm i 400 grama težine. Boja mesa mu je blijedožuto-crvena, a oklopa sivkasta do smeđa s tamnijim prugama.

Prstavci žive u blatu i miješanom dnu, ali najbrojniji su u pjeskovitom dnu, osobito ako je dobro sabijeno i manje se urušava. Obitavaju i na velikim dubinama, ali najbolje ih je tražiti u plimnoj zoni i metar, dva ispod nje. U manjem broju mogu se naći unutar samog ušća, ali su brojniji oko njega, posebice na mjestima slabijeg kurenta.

image
1 - Vrh šipke postavi se blizu otvora
image
2 - Pod malim kutom šipka se gurne u širi otvor
image
3 - Iz zatrpanog staništa izvuče se prstavac
15. svibanj 2021 16:31