Sve riblje vrste u Jadranu su u stanju prekomjernog izlova, a proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa Hrvatska će unaprijediti zaštitu ribolovnih resursa, te zaštitu morskog dna i morskog okoliša, kazala je ministrica poljoprivrede Marija Vučković u sinoćnjem HTV-om središnjem Dnevniku.
Podsjetimo, Vlada je prihvatila odluku kojom će u Jadranskom moru, umjesto dosadašnjeg zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, proglasiti isključivi gospodarski pojas. To bi se, nakon prihvaćanja u Hrvatskom saboru, trebalo dogoditi u siječnju na trilateralnom sastanku Hrvatske, Italije i Slovenije.
Na upit hoće li to dovesti do boljeg gospodarenja ribljim fondom u Jadranu, ministrica odgovara:
- Jadransko more je nedjeljivo. Hrvatska je do sada imala ribolovnu komponentu isključivog gospodarskog pojasa u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu. Naše su vode, iako to neki osporavaju, time bile otkako smo ušli u EU - europske ribolovne vode. Talijanske vode, koje nisu bile zaštićene na isti način su bile međunarodne vode, i one postaju europske. Stoga se trećim flotama, onim koje nemaju sporazum s EU u potpunosti ograničava. Svakako da će to pozitivno utjecati na stokove u Jadranskom moru.
Prekomjeran izlov
Vučković je istaknula kako su sve riblje vrste u Jadranu su u stanju prekomjernog izlova. Što se tiče srdele i inćuna, kazala je, u lošijem stanju su stokovi inćuna. Ipak, nije sve tako crno.
- Imamo napredak kod stokova oslića, trlje, jadranske kozice, nažalost ne kod škampa. Naši višegodišnji planovi upravljanja koji se temelje na prostorno vremenskom ograničavanju, a ne kvotama kako je na nekim drugim regionalnim razinama u okviru drugih mora, su po nama dobri za Hrvatsku. Vodimo računa o ekološkoj komponenti održivosti, ali moramo i o socijalnoj i ekonomskoj, kazala je ministrica.
Utjecaj koronakrize na gospodarstvo
Kada je riječ o utjecaju koronakrize na hrvatsko gospodarstvo, Vučković kaže da poljoprivreda i ribarstvo u ovoj godini ne bilježe pad, već pomak na bolje, što i pokazuju posljednje statistike. Određeni rizici ipak postoje.
- S obzirom na posljednje zatvaranje u međunarodnom okruženju za sektor akvakulture, ali do studenog ni ribarstvo nije imalo pad, nego je imalo rast u izvozu, tuna s 31,8 milijuna eura je narasla na preko 32 milijuna eura. Naš izvoz je u 2018. u prvih devet mjeseci bio 115 milijuna eura, u 2019. bio 152, a danas smo na 177 milijuna eura, kazala je ministrica.
Postoji rizik u sektoru akvakulture, zato su za taj sektor i preradu dogovorene najznačajnije mjere s EK i dodatne nacionalne potpore.
- Mi za kompenzaciju hrvatskom sektoru akvakulture i prerade smo osigurali oko 100 milijuna kuna jer nam je vrlo važno zadržati zaposlenost. U ovom trenutku ne mogu jamčiti da nećemo osjetiti pad, čekamo prosinac, ali do studenoga nismo, zaključila je Vučković, prenosi HRT.