StoryEditorOCM

ostanite prisebniŠto učiniti ako pukne jarbol? Instinktivni potez može biti početak svih daljnjih problema, stručnjak savjetuje kako ispravno postupiti u nevolji

Piše Damir Višić, sudski vještak za nautiku
8. prosinca 2020. - 07:57

Svoju motornu brodicu prošle sam sezone zamijenio za rabljenu desetmetarsku jedrilicu s kojom se polako upoznajem i s jedrenjem. Do sada o tome nisam razmišljao, ali nakon nekoliko slučajeva slomljenih jarbola ovoga ljeta svjestan sam da ne znam kako postupiti u slučaju da se to i meni dogodi. Možete li mi dati neke savjete po tom pitanju? Unaprijed zahvaljujem.

Zdenko R., Zagreb

Jarboli pucaju i padaju uglavnom dok jedrite, ali ponekad i kad jedra nisu podignuta. Pukne li ili se oslobodili osigurač pernja koji drži neki od štrajeva, uslijed trešnje peranj se može lako izvući i štraj se odvoji od hvatišta. Dogodi li se to na prednjem štraju, jarbol gotovo sigurno pada. Naravno, osigurači se ne lome i izvlače tako lako, ali i to se događa, pa je već i ta spoznaja dovoljan razlog da ih povremeno kontrolirate i vidite u kakvom su stanju.

Izuzmu li se situacije kada se jarbolom udara u mostove, najčešće onaj Pašman – Ugljan, jarboli se uglavnom lome u plovidbi pod jedrima. Najčešći razlog je oštećeni ili dotrajali neki dio pripone jarbola, gotovo u pravilu neki od onih koji se na podignutom jarbolu ne vide. Iz tog razloga pregled hvatišta penjanjem na jarbol samo je djelomičan. Za konkretan i siguran pregled potrebno je jarbol skinuti, sve elemente detaljno pregledati i sve imalo sumnjive dijelove zamijeniti. Toliko o prevenciji.

Izbjegnite podvlačenje

Međutim, što poduzeti kada jarbol ipak padne? Sam pad i nije toliko opasan, kako to izgleda sa strane jer podignuta jedra, sada poput padobrana, to ipak dosta ublaže. Jarbol u jedrenju uvijek pada sa zavjetrinske strane, a svaki kormilar kada na jedrilici bilo što pukne instinktivno zaoraca, okreće pramac prema vjetru, kako bi ispraznio jedra.

Upravo to može biti početak svih daljnjih problema. Tako trup ostane s privjetrinske strane, pa osim što postoji opasnost da ga odlomljena cijev ošteti ili čak probije, sve što je palo u more podvlači se ispod broda. Komadi konopa, iskidanog jedra ili opuštene sajle lako se zamotaju oko propelera, kobilice i kormila te ih je bez ronjenja vrlo teško osloboditi, a ronjenje ispod broda u tim uvjetima je vrlo riskantno.

Dakle, kod pada jarbola kormilar treba biti dovoljno priseban i odmah postupiti upravo suprotno instinktu, pa dok se jedrilica inertno još nekako kreće zapojati, oštro okrenuti pramac niz vjetar, tako da sada trup bude na zavjetrinskoj strani. Ova pozicija trupa je mnogo povoljnija, jer će nošen valovima i vjetrom ovako potezati jarbol za sobom, a ne nabijati se na njega.

Ne palite motor

Sve kasnije radnje znatno su lakše. Kako trup ovako poteže oboreni jarbol prema sebi, rašireno jedro podigne ga na površinu, a tada je sve daleko lakše podignuti na brod. Sva oprema brzo se i relativno jednostavno izvuče iz mora i ukupna šteta je minimalizirana.

I još nešto, možda i najvažnije. Dok ne izvučete sve iz mora, do zadnjeg konopčića, nikako ne palite motor. Uhvati li se nešto za propeler vi više nemate nikakvog pogona. Prije ponovnog paljenja motora obavezno još jednom provjerite da oko broda ne pluta ili preko boka ne visi još koji dio opreme, te da je sve što je podignuto na palubu čvrsto vezano i da ništa neće pasti u more.

Drugo rješenje je da jednostavno sve presiječete ili odvojite od trupa i pustite da potone, međutim, to nije ni ekološki savjesno ni jeftino. Ovo se čini samo kada ne postoji nikakvo drugo rješenje, a situacija je realno opasna za plovilo i posadu.

Pitanja šaljite na e-mail more@slobodnadalmacija.hr

19. studeni 2024 00:32