Upravo na dan 10. kolovoza, kad je tridesetak plovila iz osam ispostava Lučke kapetanije provodilo medijski iznimno dobro popraćenu akciju Sigurna plovidba, jedan je stariji Nijemac za volanom glisera pregazio i usmrtio svoga mladoga sunarodnjaka koji je plivao ispred plaže Škaraba u Rovinju.
Još jedan izgubljen život, unesrećene obitelji, a sve zbog čiste obijesti i nepažnje. Tragedija već toliko puta viđena spada u redoviti scenarij hrvatske turističke sezone. Pogubno glisiranje uz obalu, točnije rečeno plovidba neprilagođenom brzinom, bilo je i ostalo najčešći razlog kažnjavanja neopreznih nautičara, ali kazne očito nisu dovoljne.
U prekršaju 30 posto
Tijekom dana Sigurne plovidbe obavljeno je 397 pregleda različitih kategorija plovila i utvrđeno je 120 prekršaja, odnosno statistički visokih 30 posto. Za brojne uočene nedostatke, u vidu manjkavosti brodske opreme, voditeljima plovila izrečene su opomene, a ostali su dobili kazne u iznosu od 203 tisuće kuna, pa nevjerojatno zvuči podatak da je tijekom cijele ove godine fakturiran iznos od samo 527 tisuća kuna.
Da nije bilo toliko komplicirane papirologije kod ispisivanja kazne, uvjereni smo da bi ga ovaj dnevni utržak bez problema višestruko premašio.
Samo u prometnom Ždrelcu, gdje je zadarska ekipa lovila prekršitelje, pokraj nas su blizu obale bezglavo jurili gliseri bez obzira na prisutnost dva broda Lučke kapetanije, jasno označena fluorescentnim bokobranima. Jedan od kolega novinara je u šali rekao da bi se na tom mjestu slobodno moglo postaviti naplatnu kućicu, snimati prekršitelje i slati im poštom račune.
I državni tajnik za more Josip Bilaver je, sve to vidjevši, rekao kako će se za iduću sezonu procedura morati pojednostavniti.
– Papirologiju ćemo sigurno smanjiti i uvesti kartično plaćanje. Ove sezone smo imali 30 posto manje prometa i 50 posto manje nesreća, tako da se vidi napredak. Sigurnost plovidbe nam je najvažnija, što se vidi i u novom Pravilniku o brodicama, čamcima i jahtama. To je dobar dokument, ima neke mane o kojima ste pisali, ali trebali smo ga samo bolje iskomunicirati – kazao nam je državni tajnik, na što smo mu naveli kako strani turisti sigurno ne čitaju Narodne novine i nisu upoznati sa svim promjenama u Hrvatskoj, pa smo se složili kako bi im iduće godine svakako trebalo barem podijeliti prigodne letke.
Ovako ih se kažnjava za stvari koje su lani bile dopuštene, kao što je nova obveza nošenja kacige na jet skiju – zahlen bitte 2000 kuna.
Osobni lokatori
– Nije ugodno kad ljudima na odmoru morate naplatiti kaznu – kaže nam zapovjednik broda i zadarski lučki kapetan Alen Rukavina.
– Iznajmljivači su upoznati s novim odredbama, ali privatni vlasnici nisu. Čak nam kažu kako postoje studije u kojima nošenje kacige donosi više štete nego koristi. Po mojemu mišljenju, od svih stvari je najvažnije promovirati osobne lokatore, oni spašavaju živote. I nemojte pisati da glisiraju blizu obale, ispravno je navesti da ne plove prilagođenom brzinom. Do 150 metara od obale je ograničenje pet čvorova, do 300 metara je dopuštena brzina osam čvorova, a preko 300 metara nema ograničenja – navodi nam kapetan Rukavina dok na modernom radaru pratimo detaljno kretanje brodica u akvatoriju.
Oprema je na brodu nova i tu se nema što prigovoriti. Očito je tomu kumovala i nesreća kod Šipana prije tri godine, gdje je brod Lučke kapetanije udario u gumenjak i usmrtio sedam putnika. I radarski reflektori su zbog istog razloga postali obvezan dio opreme za sve brodice koje plove noću.
S novom tehnologijom nema slobodne procjene ni rasprave s prekršiteljima jer se na računalu snimi točna brzina i udaljenost od obale – u metar. Mali gumenjak je tako na izlasku iz Ždrelca išao brzinom od 16 čvorova i dobio čestitku od 3000 kuna, odnosno 2100 ako plati na licu mjesta ili odmah nakon povratka na kopno uz ostavljanje dokumenata kao jamstvo. Dok se za zapovjednika iznajmljenoga gumenjaka ispunjavao detaljan izvještaj, u blizini je projurio njemački Monterey, a radar je pokazao čak 29 čvorova.
Odmah se krenulo u filmsku potjeru, ali bjegunac se nije osvrtao na zvuk sirene, nego je još i dodao gas. Nakon nekoliko minuta, kad je već izgledalo da će iskoristiti prednost bržega broda i uspješno pobjeći, napokon se zaustavio pravdajući se da nije ništa čuo.
Na njegovu sreću, u Pomorskom zakoniku ne postoji kazna za bježanje iako je državnom plovilu potrošio dodatnih nekoliko stotina kuna goriva. Uz negodovanje zbog brojnih reporterskih kamera, neoprezni je Nijemac ipak u novčaniku pronašao 2100 kuna i gotovinom riješio svoj dug.
Potplaćeni službenici
Vlasnici takvih motornih brodova su u pravilu imućni i dvije tisuće kuna ih neće pogoditi kao djelatnike Kapetanije, kojima je to gotovo polovica mjesečne plaće. Uz manjak službenih plovila, to je jedan od problema o kojima slušamo godinama, ali još čekamo pravoga ministra koji će pronaći način da motivira zaposlenike koji obavljaju vrlo odgovoran posao i u svim vremenskim uvjetima redovito spašavaju tuđe živote.
Uz mornarske vještine, od njih se traži da istodobno budu spašavatelji, policajci, prevoditelji i promotori hrvatskoga turizma. Ovako je, nažalost, mnogim mladim ljudima rad u Kapetaniji samo usputna stanica dok ne nađu nešto bolje.
Vratimo se još jednom na nesretni događaj iz Rovinja. Što učiniti da se takvo što ne ponovi?
Jedinice lokalne samouprave i koncesionari su proteklih godina ogradili dobar dio plaža i na taj način značajno osvijestili kupače da je prostor iza ograde opasan za život. I na plutačama ugrađene solarne bljeskalice od velike su dodatne pomoći svima koji plove noću. Obveza nošenja prsluka za sve putnike na otvorenim gliserima sposobnima za plovidbu brzinom iznad 20 čvorova također je dobra odluka.
Stalno se naglašava kako su iskusni nautičari oprezni, a da najviše problema izazivaju rent-a-boat kapetani s instant plovidbenom dozvolom. Taj dokument bi svakako morao postati autentičniji, da se svakome polazniku omogući barem sat vremena prakse.
Izgovori da u Hrvatskoj za to nema tehničkih uvjeta svima su dosadili. Zar je toliko teško napisati aplikaciju za europski projekt podizanja sigurnosti plovidbe na europskom Jadranu? Dobili bismo novac i za plovila i opremu i plaće edukatora.
Obvezan AIS za glisere
Iznajmljivače bi trebalo uputiti da s gostima prođu važeće zakonske odredbe u Hrvatskoj, pogotovo izmjene koje bi ih mogle skupo koštati. Možda bi se za brze brodice u najmu moglo uvesti i obvezan AIS (automatski identifikacijski sustav) kojim bi se iz VTS centara sve moglo bolje nadzirati bez skupog patroliranja. Ili na kritične pozicije ugraditi radare i kamere koji bi nedvojbeno mogli utvrditi prekoračenja brzine i dopuštenog područja kretanja.
Uz izmjene Prekršajnog zakona, tada bi se mogle slati opomene i kazne prekršiteljima, kao što policijske kamere efektno rade na cestama.
Iz europske perspektive Jadran se čini kao idealan zaštićeni zaljev i mnogi od gostiju nisu ni svjesni kako se u pola sata vrijeme može promijeniti i pretvoriti im odmor u noćnu moru. Svakome od njih trebalo bi pokazati nekoliko kadrova jadranskih nevera i brodove razbijene o prekrasne obale s tisuću otoka. Možda bi onda pažljivije gledali u karte i slušali vremensku prognozu.
Razumljivo je da se na godišnjem odmoru ljudi opuste i ponekad morska prostranstva doživljavaju kao autocestu za rješavanje stresa. No, pritom se nikako ne smiju osloniti na autopilot i otići u kabinu jer se cijena takvoga razmišljanja može doslovno izmjeriti u ljudskim životima.
Mi kao domaćini sigurno možemo još više učiniti na prevenciji i upozoravanju turista koji more koriste za sport i razonodu. A svima je u interesu da se nesreće što manje događaju i da se svi gosti vrate zadovoljni i iduće godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....