Komiška regata jedna je od najstarijih regata krstaša na istočnoj obali Jadrana. Unatoč 28. rođendanu, povijest ove regate znatno je dulja. Još prije početka drugoga svjetskoga rata J.K. Labud organizirao je sedam odobalnih regata s rutom koja vodi prema otoku Visu. Tradicija prekinuta ratom nastavlja se 1950. godine.
Tadašnja regata jedrila se u listopadu, naizmjenice jedne godine cilj je bio u gradu Visu, a naredne u Komiži. Tijekom kraja osamdesetih godina u nekoliko je navrata flota usidrena u Komiži bila izložena jakom nevremenu koje je nanijelo znatne štete jedrilicama. Članovi Labuda 1992. godine odlučili su jesenski termin vezati uz grad Vis gdje jedrilice imaju siguran vez kojeg jamči uvala Sv. Jurja kao prirodna luka zaštićena od većine olujnih vjetrova.
Nova ruta
Jedriličarske veze s Komižom time nisu raskinute, već se do tada tradicionalno godišnje izmjenjivanje odredišta Viške regate zamijenilo rutom koja vodi u Komižu u novom proljetnom terminu. Na taj način tradicionalna regata koja je bila vezana za otok Vis pretvorena je u dvije regate, pa je sasvim pošteno zaključiti da je Komiška regata punopravni sljedbenik tradicije koja seže sve do početka prošloga stoljeća isto kao i današnja Viška regata.
Početak ljetne sezone regatavanja u krstašima za mnoge posade je upravo Komiška regata, a posljednji vikend u svibnju idealan je termin za hvatanje prvih osvježavajućih maestrala. Ovogodišnje izdanje, unatoč neuobičajeno hladnom i kišovitom proljeću, tijekom prve etape koja se jedri iz Splita preko Maslinice na Šolti sve do cilja u Komiži, bilo je obilježeno uglavnom laganim termičkim vjetrom sa zapada, upravo onako kako priliči početku toplijeg djela godine.
Ovogodišnji start je oglašen ispred Splita ujutro u 9 sati po burinu koji je većinu flote nosio sve do Maslinice. Zatim je nastupila kratka podnevna bonaca, uobičajena za promjenu smjera vjetra, koja tijekom meteorološki stabilnih i lijepih dana proljeća nastupa sredinom dana.
Vjetar u bok
Prekrasan sunčani dan bio je idealan za jedrenje prema pučini, pa je a 37 posada, nošenih popodnevnim maestralom koji nije prelazio 10-tak čvorova, jedrilo s vjetrom u bok, odnosno mezonave kako to nazivaju jedriličari. Kako blagi vjetar nije razvio nikakve značajnije valove, uvjeti na regatnom polju, unatoč ruti koja je nakon Šolte odobalna, više su podsjećali na jedrenje unutarnjim morem između otoka, ili čak jezeru.
Posada jedrilice Polet Furioso, predvođena kormilarom Nikolom Deškovićem, prva je presjekla liniju cilja nakon malo više od 6 sati jedrenja. Na začelju flote, pobjednici u dosljednoj plovidbi na jedra i upornosti, bili su članovi posade jedrilice Adio Pameti s Igorom Glihom za kormilom.
Unatoč poslijepodnevnoj bonaci jedrili su čitav dan, prve jedrilice ulazile su u cilj u ranim popodnevnim satima, dok je posada Adio Pameti presjekla liniju cilja znatno kasnije, iza 20 sati, samo 5 minuta prije isteka vremenskoga ograničenja.
Toni Mlikota, direktor regate, proročanski je u pozivu jedriličarima na regatu naglasio kako je u posljednjih nekoliko godina druga etapa, od Komiže ka Splitu, često bila obilježena jakim vjetrom koji je jamčio pravi odobalni ugođaj. Upravo se to i dogodilo, nakon prve etape obilježene ljetnim ugođajem, na povratku, zapuhalo je jako jugo koje je donijelo i kišu. Od 37 jedrilica, samo dvije nisu startale drugu etapu.
Brza druga etapa
Polet Furioso ponovio je uspjeh iz prve etape te je liniju cilja prošao u 14 sati i 40 minuta. Svih 35 posada uspješno su stigle do cilja, a posljednja jedrilica je stigla u Split malo više od sat vremena nakon pobjedničke posade na Poletu. To jasno svjedoči da su uvjeti na regatnom polju bili znatno dinamičniji u poredbi s prvom etapom.
Svaka regata ima svoj omiljeni premjer po kojem se proglašava najbolja posada, a to je u ovome slučaju međunarodno afirmirani ORC. Pobjednik 28. Komiške regate je Karlo Kuret, kormilar jedrilice One. Karlo je sa svojom posadom pobijedio u obje etape.
Prema Openu dodjeljuje se prijelazna nagrada Društva Višana i prijatelja Visa koju je ove godine, također s pobjedama u obje etape, osvojio Nikola Dešković s posadom Poleta Furioso.
Lukša Cicarelli za kormilom jedrilice Ana Maria prije gotovo pola stoljeća, 1970. godine, pobijedio je u svojoj grupi na ondašnjoj regati koja je tada bila i Viška i Komiška. Ovaj legendarni jedriličar Labuda nanizao je mnoge uspjehe tijekom svoje jedriličarske karijere, ne samo u krstašima već u i u klasi Finn u kojoj je jedrio sve do svojih posljednjih dana.
Komiška regata prvo je natjecanje u nizu koje se od ove godine boduje za Cup nedavno preminule jedriličarske legende. Labud će se Cicarelliju posthumno odužiti za čitav životni vijek proveden u jedriličarskom sportu Cupom kojeg se može osvojiti jedreći iste one regate koje je rado jedrio i Lukša.
Bodovat će se jedrilice koje nastupaju po Open premjeru, a uz Komišku u zbroj ulaze Mrduja i Viška regata.
