StoryEditor

jadranske điteOd Zadra do Brguljskog zaljeva: pazite na opasne struje uz otočić Vrtlac, znaju biti jake poput rijeke koja teče morem!

Piše Iz knjige Darka Tralića "Najljepše jadranske plovidbe"
10. travnja 2021. - 14:01
Brguljska lučica je vrlo plitkaJure Mišković/Arhiv/Cropix

Za ove će vam plovidbe (kao, uostalom, i po cijelom srednjem Jadranu!) biti nužne dobre nautičke karte. Na svom sjevernom kraju Dugi otok raširio se poput kliješta jastoga, a sa svih ga strana okružuju manji i veći otoci stvarajući Sedmovraće – morski prostor sa sedam ulaza i izlaza. Neki od njih, poput (neplovnog) Malog i (plovnog) Velog Žapla (područje Molat - Mali Tun - Veliki Tun) vrlo su uski, a uokolo molatskog rta Stopanji i otočića Vrtlac mnogo je pličina i hridi.

Vrtlac je dobio ime po ponekad žestokom sudaranju morskih struja iz raznih smjerova. Na ulazu u Zverinački kanal nalazi se, blizu stupom sa svjetlom označene, i jedna neoznačena hrid (noću je u potamnjenom sektoru svjetla)... Ima toga još, pa će vam, osim kompleta Malih karata I i II (HHI), biti korisne i obalne karte 100-19 i 100-20, te osobito nova karta 32 (Sedmovraće-Veli Ždrelac), koja je zamijenila raniji plan 532 (Sedmovraće) iz 1971.

Zbog brojnih mogućnosti ovaj vam prijedlog, naravno, nudi niz varijacija. Neke ćemo spomenuti, a ima ih još. Možda ćete se radije zadržati dan ili dva više oko Sedmovraća, u zaljevu Pantera ili u marini Veli Rat, pa zato odustati od najsjevernijih otoka, Premude, Silbe i Oliba. No, jednako tako možete upravo njih proglasiti glavnim ciljem, pa zbog toga, recimo, odustati od Božave ili Zverinca. Premudu, Silbu i Olib ovdje brojimo u zadarske otoke, što oni prema teritorijalnom ustroju Hrvatske i jesu (pripadaju Zadarskoj županiji).

Grad koji pamti tisućljeća

Zadar je vrlo pogodna polazna točka za plovidbu. Do njega je lako stići autocestom ili avionom. Ljepota i turistička zanimljivost grada tolike su da vrijedi planirati svoju plovidbu upravo iz Zadra. Grad će vas osvojiti na prvi pogled. Za šetnje njegovim povijesnim središtem učinit će vam se kako su se upravo ovdje prošlost i sadašnjost sjedinili u jedinstveni puls mediteranskoga grada koji pamti tisućljeća.

Najstariji predindoeuropski narod koji je ovdje obitavao još prije rimskoga doba dao je Zadru prvo zabilježeno ime: Jadra ili Jadera, koje su poslije preuzele i druge civilizacije. Ilirsko pleme Liburni tu je u 9. stoljeću pr. Kr. osnovalo luku, a 384. godine pr. Kr. Iliri su sklopili savez s Farosom (današnji Stari Grad na Hvaru) u borbi protiv novodoseljenih grčkih kolonista. Zatim stižu Rimljani – koloniju pod nazivom Colonia Julia Jader osnovao je 48. pr. Kr. najvjerojatnije sam Julije Cezar.

Grad je tada uređen po načelima rimskog urbanizma: pet uzdužnih i veći broj poprečnih ulica stvara pravilnu mrežu, a ta je struktura vidljiva i danas. Bio je tu javni vodovod, sustav kanalizacije, terme, amfiteatar i druge značajke visoko razvijenog urbanog života. Onda dolazi vrijeme velikih promjena. Stižu barbari, u 5. stoljeću pod vlašću Istočnih Gota grad je posvema osiromašio. Zatim postaje dio Bizantskog carstva, pa ga napadaju Avari i konačno osvajaju Slaveni - Jadera postaje Zadar.

U potpunosti se okreće k moru, pomorstvu i trgovini, a zahvaljujući novom strateškom položaju postaje gospodar velikog dijela istočnog Jadrana, dio jake države hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV. i suparnik Venecije, s kojom više stoljeća ratuje. Duga je to i bogata povijest koja nam je ostavila mnogo vrijednoga: dobro očuvane ostatke rimskog foruma, lijepe crkve – najljepše su svakako: kružna crkva sv. Donata iz 9. st., samostan i crkva sv. Marije (1091.), crkva sv. Krševana (1175.), katedrala sv. Stošije itd.

Osim stare arhitekture, nemojte propustiti potražiti i izvanredno zanimljiv muzej antičkog stakla, kažu najbogatiji na svijetu; otvoren je svakodnevno, i praznicima, do 21 h. A jedinstvene atrakcije, Morske orgulje i Pozdrav suncu, opisane su u posebnom okviru na prethodnoj stranici i jednostavno ih ne smijete zaobići!

Zadarske lučice i marine

Ako u Zadar dolazite unajmiti brod, najvjerojatnije ćete ga pronaći u glavnoj gradskoj marini pomalo nemaštovita naziva Tankerkomerc (rođena je prije mnogo godina u krilu istoimene brodarske kompanije), jer tu je sjedište čarter tvrtke pod nazivom Marina Zadar Charter. Marina je odlično opremljena, od servisa i dizalica do kasina, barova itd. Nalazi se usred gradske luke, što ima i nezgodnih strana: more baš nije najplavije, a prostor je ograničen, osobito u unutrašnjem bazenu, što manevriranje čini otežanim.

Uzduž vanjske rive, koju je marina zapravo otela gradu, također su dva T-gata (tu su i dizalice), a pod glavnim lučkim lukobranom vezovi su za vrlo velike, megajahte. D-Marina Borik smještena je oko jednu milju NW od gradske luke u znatno mirnijem ambijentu, iako i oko nje kruži prometna cesta.

image
Morski pogled na Morske orgulje

Ovo je jedna od rijetkih marina na istočnoj strani Jadrana koja ima vezove u boksovima – od glavnog (plutajućeg) gata pod pravim su kutom postavljeni uski pontoni koji obuhvaćaju svaki brod s obje strane, tako da se može ulaziti i izlaziti preko boka (slična je i marina Kremik).

Lučica Jedriličarskog kluba Uskok, zvana prema uvali i Vitrenjak, dijelom je gradska komunalna luka za mala plovila, a nalazi se nešto bliže gradskoj luci od Borika. Pruža manje udobnosti, mjesta je malo jer ispunjena plovilima na stalnom vezu, ali je odlično opremljena za sve radove na plovilima.

Konačno, recimo nekoliko riječi i o gradskoj luci. Odakle god kretali, vjerojatno ćete morati najprije zaploviti do crpke za gorivo, koja je tik uz ulaz u unutrašnji bazen marine Tankerkomerc. Akvatorij luke je uzak i prometan, odavde polaze putničke linije prema otocima (trajekti kreću iz velike luke Gaženice, smještene 3 milje južno od od gradske luke). Posebnu pažnju zahtijeva ulazak i izlazak iz gradske luke.

Preko najužeg dijela, između rive i nasuprotnog lukobrana, amo-tamo prometuju brodice na vesla. To su, kako ih Zadrani nazivaju, barkajoli (barkarioli), tradicionalni zadarski tramvaj, koji prevozi građane s poluotoka na sjevernu stranu luke.

Ako u Zadar uplovljavate na svega nekoliko sati, možete se pokušati bočno vezati uz unutrašnji dio glavne rive, iza loma rive, što bliže pješačkom mostu koji presijeca zaljev. Vjerojatno će ovdje već biti sve popunjeno ribarskim ili turističkim brodicama, ali možda ćete moći barem pristati uz bok neke od njih. Naravno, to je tek privremeni vez i najbolje će biti da netko od posade ostane dežurati za slučaj da se treba prevezati.

Do Sedmovraća

Zgodan cilj prvoga dana đite udaljen je oko 18 milja. To je, najavili smo, akvatorij zgodno nazvan Sedmovraće. Kad tamo stignete, pokušajte prebrojiti vrata, ima ih doista sedam: otok Bršćak - otok Golac; Golac - rt Bonaster; Bonaster - otok Tun Mali... vi nastavite!

Put nas najprije vodi sjevernim dijelom Zadarskog kanala. Ako isplovljavate iz Zadra, pramac usmjerite u kurs oko 290, tako da prođete dovoljno lijevo od pličine Sajda, označene stupom s crno-crveno-crnim prugama, noću svjetlom (B Bl(2) 10s 5M). Do tamo ćete zapravo već biti u akvatoriju nazvanom Virsko more, prema sjeverozapadu sve širem prostoru između kopna i linije otoka.

Morate znati da se ovdje ruža vjetrova značajno mijenja – čim ste iza sebe ostavili Oštri rt, a osobito nakon Punte (rta) Skala, ušli ste u područje jake bure. Ona se preko otoka Vira i Paga spušta ravno s Velebita i stavlja Virsko more visoko na popis jadranskih akvatorija s najjačom burom. Zato prije polaska dobro proučite trenutnu prognozu; sutrašnja više nije toliko važna jer će vas sidrišta i lučice oko Sedmovraća dobro zaštititi. Naravno, i ovdje ćemo ponoviti da je ljeti bura razmjerno rijetka, ali i tada zna iznenaditi.

Od Tri sestrice do Velog Žapla

Slijeva su ostali Ugljan, prolaz Veli Ždrelac (njime bi vas put odveo ravno u Srednji kanal i dalje prema Zverincu, Božavi ili južnijim odredištima – i to je lijepa mogućnost...), zatim desno ostaje već spomenuta pličina Sajda, a lijevo se proteže otok Rivanj, pa Tri sestrice – tri hridinasta otočića poredana u nizu.

Očekuje nas sve složenija navigacija, jer nakon još jednog stupa što označava pličinu (ostavlja se lijevo) stižemo do rta Križ na N vrhu otoka Sestrunja. Tu je ulaz u jedan od navigacijski zahtjevnijih jadranskih prolaza. Otočić Vrtlac ostavite za svaki slučaj barem 200 metara po desnom boku.

Razlog su, naravno, struje. Možda ćete se ovdje zateći u trenutku kad nisu jake, ali mogu one biti i poput kakve rijeke što teče morem – tu je jaka, a koju stotinu metara dalje nema je! Posvuda se u ovim uskim prolazima struje izmjenjuju, sudaraju, stvaraju katkad prave virove, smiruju i jačaju, a osobito baš uz Vrtlac.

Razlog su, jasno vam je čim pogledate na kartu, upravo ti uski prolazi kojima se more sa svih strana prelijeva amo-tamo, kako ga već nose ili guraju plime i oseke, bura i jugo. Najjače su za južna vremena, pojačane plimom i južnim vjetrom; za oseke su u pravilu slabije.

Nakon Vrtlaca čeka vas još Velo Žaplo, uzak ali dubok morski prolaz između Velog i Malog Tuna. Susjednim Malim Žaplom, između Malog Tuna i Molata, ne može se proći. I eto vas, dakle, kroz jedna od sedam vrata u Sedmovraću. Za danas više neće biti prepreka, pličina i ostalih problema. Lagani okret udesno i još vas samo tri i pol milje dijele od sidrišta uz otočić Brguljski, zavučena u Brguljski zaljev što se duboko zasijeca u otok Molat.

image
Veli Ždrelac pojest će sve jarbole više od 16,5 metara

Brguljski zaljev

Trokutasta oblika, dajući zapravo otoku Molatu oblik naopakog slova V, Brguljski je zaljev omiljeno odredište nautičara; ljeti se tu, oko otočića Brguljski, zna zateći stotinjak pa i više plovila. Ipak, treba imati na umu da je ovdje jugo opasan vjetar koji stvara uzburkano more. Pomisao da bi se iza otočića Brguljskog moglo sakriti od juga varava je; bila bi to zamka bez izlaza. No zato je od bure i maestrala zaštita odlična. Maestral se popodne može, doduše, dobro raspuhati, ali ne stvara značajnije valove.

Osim neposredno pod svojom N i E obalom (uvale Luka i Podgarbe), zaljev je predubok za sidrenje manjih jahta. Oko Brguljakog i ispred maloga naselja Brgulje nalaze se (ljeti) brojne bove. W obala je nepristupačna. Zanimljivo je da je još 2008., na radost brojnih nautičara, uz tu obalu zaljeva bio usidren brod-crpka za gorivo. Vlasnik je, međutim, iz administrativnih razloga odustao i od tada goriva više nema. Hoće li se možda opet pojaviti? Ne bi bilo loše.

Brgulje su staro naselje koje se nalazi 800 metara iznad lučice, posred uske otočne prevlake. Stariji mu je naziv, koji se još može čuti od otočana, Barguje ili Bargulje. Gore, na brežuljku, kamene kuće su stisnute jedna do druge i s uskim stazama između njih, a dolje, oko lučice, danas su se ponajviše raširile vikendice.

Ljeti je ovdje živo, zimi tu živi tek nešto starijih ljudi; uobičajena slika svih otoka. Brguljci se odavna bave ribarstvom, pčelama i stokom, manje maslinama. Ponosni su i na svoju malonogometnu momčad koja se bori u županijskoj ligi. Lijepo je predvečer se prošetati do središta staroga mjesta, okupljenoga oko župne crkvice, a zatim sjesti u neki od dva restorana. U mjestu je i mala trgovina. Za izlazak na obalu najbolje je upotrijebiti pomoćni čamac.

Brguljska lučica je vrlo plitka, u unutrašnjem mandraču dubine su ispod metra, a nešto dublje (oko 1,5 m) je samo na vrhu najduljeg molića. Uz prošireni betonski gat može se vezati samo nakratko jer tu više puta dnevno pristaju linijski katamarani i trajekt.

Zanimljivo je da su engleski kralj Edward VIII i njegova Amerikanka Wallis Simpson za krstarenja hrvatskim Jadranom neposredno nakon kraljeve abdikacije boravili i u Brguljskom zaljevu, a nakon pristajanja uz otok Rab i u Novigradskom moru. O ovoj romansi splele su se legende posvuda po Jadranu, osobito u mjestima gdje su se ugledni putnici navodno okupali bez kostima, no nije lako razlučiti istinu od maštarija.

Lučina, Molat

Najveće otočno naselje dalo je ime otoku. To je Molat, smješten kao i stare Brgulje navrh uskog dugačkog grebena što se pruža uzduž cijeloga otoka, tako da nekoliko koraka od mjesne crkve putovi vode prema dvjema stranama otoka, južnoj i sjevernoj. S južne strane je uski zaljev Lučina s glavnom mjesnom (i otočnom) lukom, a sa sjeverne je strane u prostranoj (ali buri izloženoj) uvali Jazi također omanji pristan i zgrade nekadašnje ribarske zadruge.

Molat se prvi put spominje u 7. stoljeću, a dobio je ime po latinskoj riječi mellitus, što znači meden. I doista, Molat je od davnina bio poznat po proizvodnji meda. Postoji, na primjer, zapis iz 1381. o prodaji molatskog meda u Zadru.

Stare karte iz g. 1320. i 1321. spominju trgovačku luku Svete Marije, a to je, pogađate, Lučina – bila je to važna luka na putu od Istre i Osora prema Zadru. Već tada u Molatu postoji crkva po kojoj je luka dobila onodobno ime. Crkva je dva stoljeća kasnije dograđivana, pa se tako danas u župnoj crkvi sv. Marije pred glavnim oltarom vidi u stubi uklesana godina tih naknadnih radova, 1479.

Nažalost, povijest Molata bilježi i teška vremena između 1941. i 1944., kada je na otoku bio jedan od najstrašnijih fašističkih logora po kojemu je bio zapamćen kao Otok suza i smrti.

MORSKE ORGULJE I POZDRAV SUNCU


Morske orgulje djelo su arhitekta Nikole Bašića, a nalaze se na vanjskoj strani gradske rive ispod 75 metara dugog niza stepenica koje se spuštaju ka moru. Čine ih 35 cijevi različitih duljina koje je vrsni akustički stručnjak Ivica Stamać ugodio u sedam akorda od po pet tonova u tonalitetu hrvatskog klapskog pjevanja, a izgradila ih je zagrebačka orguljaška tvrtka Heferer. Energija valova tlači zrak koji u sviralama stvara glazbu, uvijek drugačiju, ali uvijek ugodnih suzvučja.

Neposredno uz orgulje, na mjestu odakle se pruža lijep pogled na zalazak sunca, nalazi se još jedan projekt Nikole Bašića: Pozdrav suncu. Sastoji se od tri stotine višeslojnih staklenih ploča, postavljenih u razini s kamenom rivom u obliku kruga promjera 22 metra. Fotonaponski solarni moduli danju upijaju sunčevu energiju i potom je pretvaraju u električnu, predajući je u distributivnu naponsku mrežu. Sa zalaskom sunca uključuju se rasvjetni elementi ispod stakla te se, upravljana kompjutorskim sustavom, stvara iznimno dojmljiva svjetlosna igra u ritmu valova i zvukova Morskih orgulja.

MARINA ZADAR - TANKERKOMERC


tel.+385 (0)23 204 862, 332 700
www.marinazadar.com
e-mail: info@marinazadar.com

Marina ima 300 vezova za plovila najvećega gaza do 15 m, te još 200 mjesta za plovila na suhome. Vezovi za megajahte nalaze se na gradskom lukobranu. U unutarnjem dijelu je šest molova (dubine na glavama od 8 do 4 m). Struja i voda na vezu, videonadzor. Restorani, barovi, casino, trgovine, garaža itd. Dizalica od 15 t, servisi za sve vrste popravaka na plovilu. Crpka za gorivo.

Oprez! Uplovljavati pažljivo, u uskoj luci je gust promet raznih plovila.

Prilaz: Marina se nalazi u NE uvali gradske luke. Na ulasku u luku držati se desno. Svjetlo na ulaznom rtu (Z Bl 2s 4M), a iz veće udaljenosti orijentir je svjetlo na Oštrom ratu (B Bl(3) 10s 15M).

Vjetrovi: Dobro zaštićeno od svih vjetrova.

MARINA D-MARIN BORIK


tel.+385 (0)23 333-036
web: www.d-marin.com

Moderna marina, 177 mjesta na plutajućim gatovima s boksovima za svaki brod (bočni pristup); 50 suhih vezova, dizalice (5 i 20 t), servisi. Struja, voda, videonadzor. Gorivo u gradskoj luci.

Prilaz: S obje strane vanjskog valobrana, ali bolje je s E strane.

Vjetrovi: U unutrašnjosti marine dobra zaštita od svih vjetrova.

MARINA VITRENJAK (JK USKOK)


tel.+385 (0)23 331-076
web: www.croatia-yachting-charter.com

Sportska i komunalna lučica, malo mjesta za goste. Ima 250 vezova, za srednje i manje brodice, unutarnji dio je plitak. Struja, voda, tuševi, dizalice 2,5 i 5,5 t. Radovi na proširenju u susjednu uvalu.

Oprez! Ulaz između dva lukobrana je uzak, po jugu zna biti nezgodan.

Vjetrovi: Jugo jako puše, u unutrašnjosti lučice dobra zaštita.

12. svibanj 2021 20:09