Zatonska vala je omiljeno mjesto zaklona za sva plovila, od višemilijunskih jahti do obične barke po svim vremenskim i plovidbenim uvjetima. No tolikom popularnošću nisu baš oduševljeni Zatonjani koji upozoravaju kako se brodice i jahte imaju pravo sidrati, no ne bi se smjeli vezivati i za kraj. A većina njih, da ih more ne bi okretalo, bace konop na kraj i do 100 metara pa se vežu za stijene, govore Zatonjani.
- Taj konop je opasan za one koji barkom idu uz kraj jer se konop ne vidi. Neki na njega stave pajete, ali po noći se ni one ne vide pa je sve opasnije - žale se Zatonjani. Jučer su zbog za kraj vezanih jahti Zatonjani zvali i Kapetaniju i policiju, a medijima su proslijedili fotografije na kojima s jasno vidi kako su usidreni brodovi bili vezani i za kraj. Mato Kekez, kapetan Lučke kapetanije Dubrovnik potvrđuje kako je ovakva situacija opasna i nije dopuštena.
– To je u nas postala učestala pojava posvuda. Mi redovito svaki dan obilazimo Zaton i vidimo da su brodovi vezani uz kraj pa ih onda upozoravamo, ili kažnjavamo ovisno o tome koliko je netko prepriječio plovni put. Sidrenje je jedno, a ako brod ima konop uz obalu onda je on privezan, a to može jedino na dijelovima obale koji su predviđeni za vez, luka i lučko područje – govori kapetan Kekez. - Kazne za ovaj prekršaj iznose od tri tisuće kuna naviše, a ovise o procjeni inspektora u tom trenutku, radi li se o prvom prekršaju ili se on ponavlja, fizičkoj ili pravnoj osobi, koliko je uopće prepriječen plovni put je li potpuno onemogućen promet itd. Razlika je i je li vezana brodica ili jahta, nekad se čak tamo vezuju i veći brodovi, Kriljani na svojim tjednim putovanjima.
Zaton malo svima više upada u oči jer se sve vidi i s magistrale, ali redovito se brodovi ovako vezuju i na Gornjoj Kalamoti, pa na Jakljanu, isto na Korčuli od Badije prema Račišću, a da ne govorimo kakva je situacija s vezivanjem na Mljetu. Zaton je mala beba prema Polačama na Mljetu – kaže lučki kapetan Kekez. - Nekad brodovi stave na konop crvenu bandjericu, pa kad je konop nategnut, onda se on vidi, ali poseban je komod po noći ‘pustit konop‘ kad ne stave nikakve lampadine da bljeskaju na konopu pa onda netko prođe između kraja i evo problema. Iako 50 metara od obale ne bi smjelo prolaziti nikakvo plovilo osim na vesla ili najkraćim putem, pa je u prekršaju i onaj koji se približio obali na manje od 50 metara – objašnjava kap. Kekez.
Najbliži Gradu i najmirnija uvala Zaton popularno je sidrište, a tamošnja park šuma Bata opet omiljena za vezivanje. Emilio Puljizević, predsjednik Mjesnog odbora Zaton kaže kako je Zatonjanima od vezivanja i sidrenja brodica veći problem onečišćenje i nadzor brodova da ne ispuštaju fekalne vode u more u Zatonu, ili da se u vali ne peru brodovi.
- Svaka vala pa i zatonska ima svoje probleme i svoju prirodnu cirkulaciju, kurenat koji čisti valu od trajnog onečišćenja što je najveći problem. Od svega što se događa na moru, sve probleme koje imamo u Zatonu s nautičkim turizmom i nautičarima, sidrenje i vezivanje na kraj, nije problem jednak onečišćenju i onome kada u zatonskoj vali glisiraju i to ne samo gliseri nego i skuteri i daske s pogonom. To je prava opasnost za sve nas. Kao vatrogasca veći strah imam od toga da se negdje na kraju ne odluče zapaliti roštilj, a ne zato što su se vezali za kraj – govori Puljizević.
Svi bi vlasnici barki trebali znati da na sidrištu nema vezivanja za kraj, ali mnogo ih eto to pravilo ignorira i osigura svoju barku i konopom vezanim za kraj. Sigurno ne znaju da je za taj prekršaj najmanja zapriječena kazna tri tisuće kuna.