StoryEditorOCM

siva zonaKako je moguće da Hrvatska, kao jedan od lidera u nautičkom turizmu u Sredozemlju, ima samo 15 nautičkih privezišta?

Piše Silvia Rudinović/Dubrovački vjesnik
7. prosinca 2022. - 18:00

Dva ministarstva iste Vlade posve različito gledaju i (ne)propisuju pitanje prihvata plovila nautičkog turizma. Uskoro se donosi novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Vrijeme je da se konačno prepoznaju i reguliraju nautička privezišta, upozorava Dubrovčanin Davor Njirić, bivši glavni savjetnik ministra turizma i vlasnik konzultantske tvrtke HotMar.

Pravilnikom Ministarstva turizma o razvrstavanju luka propisano je da su objekti za prihvat plovila nautičkog turizma na moru: marine, nautička privezišta i nautička sidrišta. Dosadašnji kao i nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama prepoznaje samo marine i nautička sidrišta. Nakon 19 godina pripreme novog zakona, ministarstvo još ne vidi da u stvarnosti postoje i nautička privezišta, ističe mr. sc. Njirić. Prema lanjskim podacima Državnog zavoda za statistiku, imamo 64 marine, 83 nautička sidrišta i samo 15 nautičkih privezišta, ukupno 18.942 vezova te 21 suhu marinu s 6.137 mjesta na kopnu.

Pismo Butkoviću

„Kako je moguće da Hrvatska, kao jedan od lidera u nautičkom turizmu u Sredozemlju, ima samo 15 nautičkih privezišta? Moguće je jer, kao što je rečeno, Zakonom nije propisano da postoje nautička privezišta i da se odobravaju koncesije za njihovu izgradnju. Očito je da je ovih 15 registriranih nautičkih privezišta izgrađeno davno kada je ministarstvo dozvoljavalo da se tako registriraju. Dakle, to je bilo moguće sve dok jednog dana ministarstvo nadležno za pomorstvo nije reklo: Hrvatskoj ne trebaju posebna nautička privezišta, sve ćemo strpati u jedan „koš privezišta“!”, napisao je Njirić u otvorenom pismu Olegu Butkoviću, ministru mora, prometa i infrastrukture.

Dok su marine nautičke luke, koje cijelu godinu imaju stalne vezove, zaštićene od nevremena lukobranima ili se nalaze u prirodno zaštićenim uvalama, nautička privezišta, u pravilu, imaju sezonske vezove za nautičare u prolazu ili tranzitu, nemaju sadržaje i nisu ograđena.

„Premda imamo samo 15 registriranih nautičkih privezišta, u stvarnosti je broj takvih neregistriranih, čak i ilegalnih privezišta daleko veći. Očito je da ministarstvo Zakonom ne prati stanje u naravi. Naime, poznato je da se duž obale i na otocima na rubu naselja ili izvan njega otvara sve više restorana ispred kojih vlasnici uređuju vezove, muringe, ili sidrišta s plutačama da nautičari mogu vezati svoja plovila ispred restorana ako su njegovi gosti. Ovi vezovi imaju istu namjenu kao i parkirališta automobila ispred restorana. Korištenje vezova ugostitelji ne naplaćuju svojim gostima. Restorani sa sezonskim vezovima ili plutačama na sidrištu, za nautičare u tranzitu, poseban su proizvod nautičkog turizma”, navodi Njirić i naglašava kako bi se unošenjem i reguliranjem nautičkih privezišta u novom zakonu jednostavnije legalizirali vezovi ispred restorana. Pritom smatra kako Ministarstvo turizma u svom Pravilniku treba ublažiti nelogične minimalne tehničke uvjete za nautička privezišta, odnosno, jedini minimalni uvjet koji bi po njemu morali imati je oprema za vez, muring.

image

Davor Njirić 

Bozo Radic/Cropix/Cropix

„Na temelju grube procjene, samo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ima više od 50 nautičkih privezišta, odnosno restorana s ukupno više od 500 vezova, a to znači da ih je u primorskim županijama ukupno oko 300 s oko 3.000 vezova. Nevjerojatno. Za uređenje nautičkih privezišta nisu zainteresirani samo vlasnici restorana, nego i hotela i kampova koji imaju restorane na obali. Za njihovo uređenje nisu potrebna značajna ulaganja zbog malih minimalnih tehničkih uvjeta i manjeg broja vezova. Njihovom izgradnjom bi se smanjio broj noćenja u zaštićenim uvalama na vlastitom sidru. Naime, nautičari bi se noću osjećali sigurnije na privezištima restorana, hotela i kampova”, navodi Njirić.

Samo dvije koncesije

Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Dubrovačko-neretvanske županije, kaže kako bi gradovi i općine na svom području trebali unijeti privezišta ispred restorana u prostorne planove.

- To je kao i s gradnjom objekata koji se smiju graditi samo u građevinskim zonama ucrtanima u prostorni plan. Dakle, tamo gdje planom nisu predviđena privezišta, Županija nema mogućnost izdati koncesiju. Općine su to slabo stavljale u svoje planove, malo tko je to i tražio – izjavio je Klaić.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji samo su dva restorana koja imaju rješenje o koncesiji za vezove, oba na Lastovu. Stalni dio naknade za koncesiju im iznosi 20 tisuća kuna godišnje, a s promjenjivim, koji se utvrđuje prema prihodima, u konačnici izađe oko 30 tisuća kuna. Nije to preveliki iznos, zarade ga u nekoliko dana, komentira Klaić.

U nacrtu novog zakona o pomorskom dobru, dodaje pročelnik, navodi se privremeno pontonsko privezište za koje se, iznimno, može dati koncesija s fleksibilnijim uvjetima od postojećih. Pritom bi se takva rješenja mogla odobriti pod uvjetom da pristup tom ugostiteljskom objektu nije moguć na drugi način osim morskim putem, ili ako cestovnim putem nisu mogući opskrba restorana i dolazak gostiju. Osim toga, takvo pontonsko privezište može biti postavljeno najdulje šest mjeseci u godini. Vlasnici restorana ne smiju naplatiti vez svojim gostima, ali moraju prihvatiti njihov komunalni otpad.

Nelogično, apsurdno, besmisleno

Pročelnik Klaić ima pravo kad kaže da bi se nova privezišta mogla izgraditi samo ako je izgradnja obale u svrhu uređenja privezišta planirana prostornim planovima. To nije sporno, komentira Njirić. Međutim, ako je obala već legalno izgrađena onda je potrebno prostornim planovima samo planirati prenamjenu jednog njenog dijela u privezište. Dakle, u oba slučaja, kako on kaže, privezišta moraju biti planirana prostornim planovima da bi se mogla dati koncesija.

- S obzirom da su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji samo dva restorana (4%) koja imaju rješenje o koncesiji za vezove, to znači da svi ostalih oko 48 restorana, koji imaju svoje vozove nelegalno pružaju usluge veza svojim gostima. Siguran sam da vlasnici ovih restorana nemaju ništa protiv legalizacije ovih vezova kao nautičkih privezišta, ali nije jasno kako će to učiniti jer zakonski okvir u tom pogledu nije jasan. Na to upozoravam otvorenim pismom ministru Butkoviću i predlažem kako se ovaj problem može riješiti. Štoviše, potrebno je da nadležno ministarstvo pokrene akciju legalizacije „nautičkih privezišta“ i naputkom pomogne nadležnim uredima i ugostiteljima da se riješi ovaj problem – kaže bivši ministrov savjetnik za Dubrovački.

image

Ilustracija

Vojko Basic/Cropix

- Što se tiče ocjene opravdanosti visine koncesijske naknade potrebno je raspolagati s više podataka iz prakse. Naime, logično bi bilo da naknada bude različita ovisno o tome jesu li ugostitelji sami izgradili obalu na kojoj su postavili vezove ili koriste obalu koju je izgradio netko drugi, npr. jedinica lokalne samouprave. To su pitanja koja treba urediti zakonom da bi model utvrđivanja naknada bilo jednak u svim županijama, odnosno da bi svi korisnici koncesije bili u ravnopravnom položaju. Drugim riječima, logično bi bilo da se ugostiteljima priznaju ulaganja u uređenje obale. Mislim da vezove ispred restorana za njihove goste u suštini treba tretirati kao i parkirališta za automobile i ne pretjerivati s koncesijskom naknadom, kaže Njirić.

Ako samo dva restorana plaćaju koncesijsku naknadu od oko 30.000 kuna godišnje, a preostalih 48 ne plaća, to znači da se naplaćuje samo 60.000 kuna, a ne naplaćuje oko 1.440.000 kuna, odnosno ne naplaćuje se oko 96 posto potencijalne koncesijske naknade. Da su sva privezišta legalizirana naplaćivalo bi se ukupno 1,5 milijuna kuna, računa sugovornik. 

Što se tiče prijedloga da se u novom zakonu uvede „privremeno pontonsko privezište“ pod spomenutim uvjetima, Njirić poručuje: "Ovaj prijedlog je toliko nelogičan, odnosno apsurdan, besmislen ili van pameti, kako god hoćete, da ga ne želim komentirati. Reći ću samo to da je sramota ugostitelje pretvarati u smetlištare, da im gosti nakon ručka, a prije isplovljavanja predaju smeće skupljeno tijekom nekoliko dana krstarenja, pogotovo na mjestima na koja se može doći samo morskim putem. Nevjerojatno! To je dokaz nepoznavanja ove problematike. Zato sam u Otvorenom pismu ministru rekao: Poštovani ministre Butkoviću pomorskom dobru sprema se zakon u kojemu bi puno toga trebalo popraviti. Sada imate brod koji pušta na sve strane".

22. studeni 2024 00:12