Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

StoryEditor
Život'oću, neću

Vječitu dvojbu nećete izbjeći ni ove godine, potvrđuju i Splićanke: Dok Ružica drži da ga može koristiti godinama, Vedrana kontrira; 'Draž je u tome što nikad ne znam kako će izgledati' 

Piše M.Družijanić
16. prosinca 2019. - 08:30
bor

Nema dvojbe, božićno drvce će se i ove godine okititi, ali ostaje pitanje koje-umjetno ili ona pravo. 

Vjerojatno većina vas iz godine u godinu trubi isto, pa samog sebe uvjerava pa ponavlja kako će uzeti taj prirodni bor ali kako vrijeme odmiče, a prosinac se opako približava, opet se većina naših sugrađana odluči za umjetnu jelku.

-Imam umjetnu jelku, jer stan mi je poprilično malen, pa mi je lakše naći umjeti nego pravi bor.

Ma mogu ga uostalom koristiti godinama i uvijek je zelen i ne bocka. Još jedna prednost umjetne jelke je da ne izaziva alergije, jer pravi bor i smola mogu iritirati osjetljive osobe sklone alegijama, kao što sam s vremenom i sama postala – kaže nam 39-godišnja Splićanka Ružica Kandić, mama dviju djevojčica koji preferira svoj dom ukrasiti jelkicom nešto ranije u prosincu, i ipak više preferira onaj umjetni.

Ugođaj, miris i dekor

S druge strane, objašnjava nam 'stručnjakinja za umjetne jelke', prava jelka ima poseban ugođaj, miris i dekor. Jedino što je malo neurednija, jer se  suši radi grijanja, pa tako i kod odnošenja –veli Ružica.

Obje verzije mogu biti zbrinute na ekološki način, bilo odlaganjem u kontejnere za plastiku ili recikliranjem drveta, bitno je, veli ona, biti osviješten.

Kontra Ružice je pak 40-godišnja Splićanka Vedrana Garmaz.

-Ja sam uvijek za prirodni bor, jer iako ne mijenjam ukrase, on je svake godine drugačiji. I u tome je njegova draž. Ma nikad ne znam kako će izgledati dok ga ne namjestimo u prostor, i uvijek ispadne nekako poseban, rekla bih čak, svaki put je iznova čaroban – kazuje nam Vedrana.

Nije, pojašnjava, loše ni kupiti posađenog, pa ga kasnije presaditi u vrtal, to je, kazala nam je Vedrana, jedne godine i naravila, kaže nam.

I, što se sa presađenim borom dogodilo, zanimalo nas je.

Još se uvijek drži, ističe ponosno Vedrana.

Stoga, umjetno ili pravo, na vama je, argumenata naših sugrađana na ovu temu imate.

Ne čekajte samo zadnji tren, da ne bi ostali bez oboje.

Za sve pobornike prirodnog evo i savjeta za kupovinu a valjat će malo i prođirati po gradu i okolici i vidjeti što se sve nudi.

Smreka je najčešći odabir većine hrvatskih domaćinstava. Zbog jedinstvenog oblika i gustoće grančica, te uspravnog i razgranatog oblika, idealna je za ukras tijekom blagdana.

Prirodna su jeftinija

Kavkaska jela zna biti jako visoka i bujna, i nakon rezanja svježa je i mirisna gotovo mjesec dana. Piramidalna krošnja kavkaske jele, i njezin miris i boja omiljeni su.

Zimzelene biljke u teglama odlično su rješenje za sve one koji imaju vrtove, ili terase, pa kasnije mogu drvce preseliti iz svoje dnevne sobe i nastaviti pratiti njezin rast. Cijene su joj pristupačne, a izbor je zaista velik.

Srebrna smreka svoju popularnost zahvaljuje predivnoj plavkastoj boji i gustoći iglica. Prirodno stanište joj je Sjeverna Amerika.

Nordijska jela najduže zadržava iglice, te je stoga najizdržljivija i najotpornija na sušenje i padanje. Naravno, i cijena joj je najviša. 

Svakako su prirodna drvca jeftinija,  imaju prekrasan miris i može se birati između više vrsta drveća. No imaju i nedostataka. Iglice se vrlo brzo osuše pa samim time predstavljaju i opasnost zbog mogućeg požara. Odsječena drvca nisu ekonomična jer se mogu koristiti samo jedan Božić.

Da bi bili što svježiji, valja ih osim toga kupovati netom prije Badnjaka te često prskati vodom, da ne presuši.



Najveći problem je u tome što ne možemo točno znati što se nalazi u umjetnim drvcima.

Umjetna su naime obično su napravljena od sintetičke plastike koja se zove polivinil klorid. Iako mnogi smatraju kako je u pitanju bezopasan materijal, ima i onih koji se s time ne slažu, Naime, PVC je otporan na vatru i može sadržavati olovo, kositar ili barij. Također može ispuštati plinove poznate kao hlapive organske spojeve koji iritiraju oči, nos i pluća. Neki od njih sadrže i ftalate, kemikalije potencijalno opasne za ljude i životinje.

Par savjeta...

Za one koji se pak odluče za umjetno, evo nekoliko savjeta…

Većina današnjih umjetnih drvaca proizvodi se od PVC materijala. Pozitivne strane umjetnog drvca su ekonomičnost i trajnost, nema ispadanja iglica i čišćenja a mogu se koristiti više godina. Lako se raspremaju i sastavljaju, bez iglica na podu i njihova čišćenja. Velik je i njihov izbor, a različitih su visina, oblika i boja. Ipak, često izgledaju umjetno i dosta su skupa.

Ukrašavanje božićnog drvca, tako se barem vjeruje započeli su luterani u Njemačkoj u 16. stoljeću, da bi se se taj običaj proširio ostatkom svijeta.

Iako se u početku drvce kitilo plodovima i papirom, s vremenom su se ukrasi mijenjali, a pojavom konzumerizma važnost bogato okićenog božićnog drvca poprimilo je veće razmjere.

Kiti se na Badnjak

Iako brojni vjernici diljem svijeta prakticiraju kićenje bora kao neizbježan obiteljski običaj za Badnju večer, domovina ove božićne tradicije nije još uvijek poznata.

U Hrvatskoj se običaj kićenja bora pojavio sredinom 19. stoljeća, kao posljedica njemačkog utjecaja, no bez obzira na to što do tada kićenje drvca nije bilo rašireno u hrvatskim krajevima, domovi su se i ranije ukrašavali zelenilom, cvijećem i plodovima na Badnjak.

U početku su to bila bjelogorična stabla, najčešće voćkama, a kasnije su se zimzelena stabla ukrašavala ukrasima od papira i raznim slasticama poput pozlaćenih oraha i lješnjaka. Često su se na drvce stavljale i svijeće koje su još od Rimskog Carstva simbol nade i božanstva.

Bor se u prosincu kiti kako u kojoj obitelji, no običaj je ipak na Badnju večer. Prema katoličkim pravilima bor bi trebalo kititi na Badnjak i držati ga okićenog sve do nedjelje nakon blagdana Sveta tri kralja, bez obzira na početak pravoslavnog Božića.

#UMJETNI BOR#PRAVI BOR

Izdvojeno