Dr. Rajović: ‘Najgori prizor je trogodišnjak koji se u kolicima igra s tabletom‘; Otkriva i zašto djeci loše ide u školi

Ako ste imali priliku slušati dr. Ranka Rajovića uživo, ili ste upoznati s njegovim radom, znate onda s kojom lakoćom i brzinom osvoji publiku svojim vještim predavačkim metodama i tehnikama, koje potiču na razmišljanje. Osim toga, potiče slušatelje da aktiviraju dijelove mozga, koji su uvelike zanemareni u digitalnom dobu i  obrazovnom sustava koji favorizira repetitivno učenje, odnosno učenje napamet, umjesto  asocijativnog učenja. 

Dr. Ranko Rajović

Nikola Vilic/Cropix

Naime, dr. Rajović je specijalist interne medicine, magistar neurofiziologije i doktor sportskih znanosti te kreator NTC program učenja, na čijoj implementaciji radi posljednjih deset godina, istovremeno  educirajući roditelje i sve zainteresirane, koji se i provodi u čak 20-tak zemalja Europe. Zasnovan je na teorijskim osnovama neurologije, neuropsihologije i drugih nauka, posebno pedagoških. Radi se o novom pristupu učenja, u kojem dominira misaona aktivnost djeteta i njegov uspješan razvoj

U svojim izlaganjima, cilj mu je  educirati  publiku, naglašavajući važnost razvijanja djetetovih misaonih sposobnosti. U budućnosti će to biti sve važnije, jer zanimanja koja zahtijevaju rutinu i malo misaonog rada izumiru.

Djeca počinju misliti prije nego što progovore

Prije ikakvog razgovora o učenju i inteligenciji, važno je razumjeti nekoliko činjenica o razvoju mozga, često napominje Rajović. Najvažniji period za razvoj mozga je od prve do četvrte godine, pa je potrebno što ranije započeti s programima rane stimulacije.

Izazovne fizičke aktivnosti stimuliraju dječji razvoj.

Antoine Boureau/Hans Lucas Via Afp

Kreiranje motivirajućih i izazovnih aktivnosti, gdje djeca kroz igru imaju pravo izbora, najbolji je način učenja.

Pancake Pictures/Image Source Via Afp

Previše štitimo djecu, posebno od igre, smatra Rajović. Na primjer, majke često ne dopuštaju očevima da bacaju djecu u zrak, iako je to odlično za razvoj djetetova mozga. Majke su obično previše zaštitnički nastrojene, dok su očevi opušteniji, a djetetu je potrebno i jedno i drugo.

Dr. Rajović u Zagrebu, na Kineziološkom fakultetu i panel "Kako kretanje potice motoricke i kognitivne vjestine u djece".

Ronald Gorsic/Cropix

Mozak se razvija dok se dijete kreće i igra. Mozak se razvija u pokretu, jer se tada povezuju njegove regije. Smatra da je najgori prizor vidjeti trogodišnjaka kako sjedi u kolicima i igra se s tabletom.

Osmišljavanje stimulativnog okruženja za djecu, dovodi do jačanja mentalnih i fizičkih sposobnosti djece.

Nicolas Guyonnet/Hans Lucas Via Afp

Kroz slobodan izbor i igru se najbolje uči.

Pancake Pictures/Image Source Via Afp

Unutrašnji prostori se također mogu prilagoditi za tjelesne aktivnosti i igre.

Pancake Pictures/Image Source Via Afp

U ne tako davnom gostovanju u emisiji "Nedjeljom u dva", o svim ovim problemima otvoreno je govorio dr.Rajović.

Često se raspravlja o tome koliko je za razvoj djeteta važno okruženje, a koliko genetika. Rajović kaže da su i okruženje i genetika važni 100%. Ta matematika ima smisla kad se objasni da jedno ovisi o drugom. Učenje napamet stvara akutni stres, dok učenje asocijacijom potiče stvaranje dopamina.

Rajović  velik dio svojih predavanja posvećuje  interakciji s publikom kroz niz vježbi, kako bi pokazao koliko je teže i stresnije učiti napamet, dok je učenje uz asocijacije zabavnije i učinkovitije. Prema Rajoviću, puno je važnije povezivati znanje nego učiti napamet. Trenutni obrazovni sustav potiče učenje napamet, a ispitivanje takvog znanja stvara kod djece akutni stres (kao i kod Rajovićeve publike,kojoj nerijetko  “prijeti” ispitivanjem kako bi dokazao poantu).

Obiteljsko vrijeme može biti od velikog značaja za učenje.

Pancake Pictures/Image Source Via Afp

Jedini “posao” djeteta do 12. godine, a naročito kod djece vrtićke dobi je igra, no u današnjem odgojno-obrazovnom sustavu za to nema prostora. Igra je važna za stvaranje sinaptičkih veza, jer je tijekom igre mozak djeteta u stanju vrlo sličnom REM fazi, u fazi sinkrone aktivnosti mozga. Pamćenju dodatno pomažu hormoni, poput dopamina, koji se aktiviraju kada smo uzbuđeni ili u iščekivanju.

Rajović često uzima za  primjer iščekivanja rođendana i odmotavanja poklona – iznenađenje pojačava pamćenje, što je razlog zašto nam u sjećanju ostaju trenuci kada su nas roditelji “prevarili” zamotavši poklon za naš peti rođendan u dva papira, umjesto u jedan.

Vrijeme pred ekranima, za bilo koji uzrast, trebalo bi biti pomno osmišljeno.

Riccardo Milani/Hans Lucas Via Afp

Od velike je važnosti za dječji kognitivni i emocionalni razvoj,valitetno provedeno vrijeme s roditeljima od najranije dobi.

Sigrid Olsson/Photoalto Via Afp

“Kada razmišljaju, naučit će”

Rajović nije potpuno protiv tehnologije, što pokazuje i činjenica da radi na mobilnoj aplikaciji koja pomaže razvoju asocijativnog i divergentnog razmišljanja pod nazivom NTC Skočko. U njoj se koriste razne metode iz NTC programa koji je razvio, a vrhunac su nelogične priče koje dijete treba osmisliti ili zapamtiti.

Osobe koje imaju razvijeno divergentno razmišljanje su darovite, smatra Rajović. Visok IQ nije dovoljan, već samo pokazatelj misaonih kapaciteta koje osoba ima. Što se tiče kapaciteta za učenje, kod učenja napamet on je ograničen. Ako ne učimo napamet – nije.