Žudite za slatkišima tijekom cijelog dana, desert nakon ručka vam je kao žednome kap vode u pustinji? Možda imate ozbiljniji problem. Jedan od njih je ovisnost o šećeru, nalik drugim ovisnostima, pan i oim društveno prihvatljivima (poput nikotina).
Neki od uzroka mogu biti sljedeći: nedostatak magnezija, primjerice, pogotovo ako je čokolada ono što vam se od slatkiša najviše mota po glavi. Dakako, čokolada ima svoje "vrline", pogotovo ona crna koja obiluje aktioksidansima. Uvjet je da u sastavu ima najmanje 70 posto kakaa.
Ukoliko bi voće bogato fruktozom bio vaš prvi izbor (zdravih) slatkiša, to može značiti pad razine glukoze u krvi, "nizak šećer", kako se običava reći. Pod ruku s tim ide i deficit vitamina, minerala i antioksidansa, dakle, ugodite tijelu i zagrizite u tu sočnu breskvu, jabuku, krušku ili trešnje – ako ste dovoljno imućni.
Tijelo vam šalje poruku, nemojte ju ignorirati, ugodite mu porcijom sezonskog (dostupnog) voća, ili voćnim kolačem bez bijelog šećera i puno pšeničnog brašna.
Nedostatak vitamina B također se manifestira kao čežnja za slatkim; riječ je, međutim, o problemima s razgradnjom glukoze u proizvodnji energije, nemojte upasti u zamku i mlatnuti komad nutritivno bezvrijedne torte ili industrijskog rolata. To nije ono što vam treba.
Nedostatak kroma ili cinka također se manifestira kao želja za slatkarijama, a glad i žudnja za nečim slatkim može ponekad jednostavno značiti umor i neispavanost. Naše je tijelo sofisticiran stroj, ali valja razabrati što nam točno poručuje.
Blagi unos takozvanih brzih šećera je čak dobrodošao, ali svi znamo što je zdravija opcija od kupovnih slatkiša: žlica meda (ili dvije), voće, tamna čokolada, voćni ili sirni desert sa bademovim ili pirovim brašnom, bez kristal-šećera ali zaslađen javorovim sirupom, eventualno muscovadom...
Može se sebi ugoditi bez kolateralne štete, samo upotrijebite nutritivno bogatiji repromaterijal i malko se potrudite. U slast!