Naporno, vrelo ljeto je konačno završilo pa noću zatvaramo prozore naših spavaonica. Stoga mnogi od nas mogu odahnuti od tropskih noći u kojima je ionako isprekidani san remetilo hrkanje iz susjednih stanova i kuća. No šalu na stranu, hrkanje, koje se često trivijalizira, može biti znak ozbiljnih zdravstvenih problema.
Stoga je dobra vijest o istraživanju koje je nedavno predstavljeno na kongresu Europskog respiratornog društva (ERS) u Beču. Studija međunarodnog tima pod vodstvom dr. Jana Hednera, profesora respiratorne medicine na Sveučilištu u Göteborgu, pokazala je da lijek sultiam, koji se trenutno koristi za liječenje dječje epilepsije, pokazuje ohrabrujuće rezultate s opstruktivnom apnejom u snu (OSA), respiratornim stanjem koje uzrokuje jako hrkanje, piše Jutarnji.
- Ovo je jedno od prvih istraživanja koje sugerira da bi lijekovi moglo pomoći nekim pacijentima, a rezultati su obećavajući. Moramo nastaviti testirati sultiam i druge lijekove kako bismo razumjeli njihove dugoročne učinke, uključujući sve nuspojave - rekla je za portal Europskog respiratornog društva dr. Sophia Schiza, profesorica respiratorne i medicine spavanja sa Sveučilišta na Kreti, koja nije sudjelovala u istraživanju švedskih znanstvenika.
Koliko ljudi hrče?
- Ako nekoga pitate: ‘Hrčete li?‘, reći će: ‘Ne znam, spavam‘. Njihov partner u krevetu bi im mogao reći, ali mnogi ljudi nemaju partnera u krevetu - rekao je Danny Eckert iz Flinders Health and Medical Research Institute u Adelaideu u Australiji, za popularno-znanstveni časopis New Scientist koji je nedavno o hrkanju objavio feature "Snoring isn‘t just a nuisance, it‘s dangerous. Why can‘t we treat it?" (Hrkanje nije samo smetnja, već je i opasno. Zašto to ne možemo liječiti?").
Statistike su različite, no najčešće se navodi da oko 45 posto odraslih povremeno hrče, a 25 posto to čini redovito. Muškarci češće hrču nego žene, a učestalost raste s dobi i indeksom tjelesne mase. Pijenje alkohola, uzimanje tableta za spavanje, baš kao i spavanje na leđima, pojačavaju problem.
Koji su uzroci hrkanja?
S medicinskog stanovišta, postoje dvije vrste hrkača. Prvi su osobe koje pate od opstruktivne apneje u snu (engl. obstructive sleep apnea, OSA). Riječ je o poremećaju disanja koji se javlja tijekom spavanja u epizodama u kojima dolazi do djelomičnog ili potpunog zatvaranja dišnih puteva, pri čemu osoba prestaje disati.
Uzrok je kolaps mekih tkiva ždrijela i sužavanje dišnog puta. Osim hrkanja, simptomi su umor nakon buđenja i dovoljnog broja sati spavanja, pretjerana pospanost i lako usnivanje preko dana, pad koncentracije nakon duljeg razdoblja, i zaboravljivost itd.
No otprilike trećina ljudi koji hrču ne pati od opstruktivne apneje u snu, nego su oni klasificirani kao "primarni" hrkači. Uzrok njihova hrkanja također su opušteni dišni putevi, no tkivo često ne ometa posao ulaska zraka u pluća. Američka akademija za medicinu spavanja definira primarno hrkanje s prosječno četiri ili manje epizoda apneje ili hipopneje po satu sna.
Je li hrkanje opasno za zdravlje?
Dok se opstruktivna apneja u snu već dugo povezuje s kardiovaskularnim bolestima te moždanim udarom, primarno hrkanje dugo se smatralo mnogo manjom prijetnjom. Najpoznatije zdravstvene posljedice primarnog hrkanja uključivale su dnevnu pospanost, razdražljivost, glavobolje i smanjene kognitivne sposobnosti.
Partneri u krevetu također su u opasnosti od gubitka sluha, osobito u uhu okrenutom prema hrkaču. No 2008. godine studija istraživača s Instituta Westmead za medicinska istraživanja u Sydneyju, pokazala je da mnogi od primarnih hrkača pate od ateroskleroze karotidnih arterija, koja uzrokuje oko 15 posto ishemijskih moždanih udara.
- Mnogi od nas znaju da hrčemo ili da naš partner hrče. Ako je hrkanje popraćeno drugim simptomima, poput čestog buđenja noću, osjećaja umora i/ili pospanosti tijekom dana, tada je vrijeme da razgovarate s liječnikom. Budući da opstruktivna apneja za vrijeme spavanja povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su visoki krvni tlak, srčane i metaboličke bolesti, ključno je da dijagnosticiramo i liječimo stanje.
Tretmani su dostupni, ali s obzirom na to da ne djeluju na svakoga, potrebno nam je više načina za liječenje bolesti, temeljenih na individualiziranim pristupima dijagnostici i liječenju - rekla je prof. Sophia Schiza.
Kako se liječi apneja?
- Liječenje apneje u spavanju temelji se prije svega na prevladavanju opstrukcije gornjeg dišnog puta konzervativnim i kirurškim metodama. Zlatni standard za liječenje težih oblika apneje u spavanju je CPAP uređaj. Radi se o uređaju koji dovodi zrak pod pozitivnim tlakom u dišni put i tako ga održava otvorenim, a učinkovit je u kontroli simptoma bolesti i poboljšanju kvalitete života.
U slučaju blagog i srednje teškog oblika apneje, učinkovite mogu biti i oralne udlage te kirurško liječenje. Te metode preporučuju se i bolesnicima koji ne podnose CPAP uređaj - pojasnila je dr. sc. Marina Mioč, neurologinja koja radi u Centru za poremećaje spavanja i budnosti u Klinici za psihijatriju Vrapče.
- Osim navedenih metoda, važna je i promjena životnog stila, prije svega uvođenje dijetalne prehrane i redovito vježbanje, kako bi se postiglo smanjenje tjelesne mase, a time i smanjenje broja zastoja udisanju. Poznato je, međutim, kako patofiziološki u nastanku apneje u spavanju ulogu igraju i neki drugi mehanizmi, poput nestabilnosti respiratorne kontrole ("high loop gain"), radi čega dolazi do smanjenja respiratornog pogona i smanjene aktivacije mišića dilatatora gornjih dišnih putova te ponavljajućih respiratornih događaja. Također, poznato je da lijekovi koji djeluju na enzim karbonanhidrazu smanjuju fluktuacije u razini ugljičnog dioksida, a samim time i fluktuacije respiratornog pogona - prenosi Jutarnji riječi dr. Mioč.
Što je pokazala studija o lijeku sultiamu?
- Lijek sultiam je inhibitor karboanhidraze, a od ranije se koristi za liječenje epilepsije dječje dobi. Istraživanje provedeno na 68 pacijenata koji nisu mogli/htjeli koristiti CPAP uređaj, ali su primali sultiam, pokazalo je značajnu redukciju zastoja u disanju, međutim, samo kod manjeg broja došlo je do normalizacije AHI-a (broja apneja i hipopneja u satu spavanja).
Na temelju dobivenih rezultata, stoga bi se moglo reći kako je lijek učinkovit kod bolesnika s blažim i srednje teškim oblicima bolesti. Također, uzorak je zasad malen te je potrebno provesti istraživanje na većem broju pacijenata - kazala je dr. Mioč.
Dodala je da sultiam nije, međutim, jedina inovacija u terapiji apneje u spavanju.
- U lipnju ove godine izašli su rezultati istraživanja provedenih na nekoliko stotina pacijenata oboljelih od apneje u spavanju i pretilosti, koji su upotrebljavali lijek tirzepatid koji je inače registriran za liječenje šećerne bolesti. Lijek je sam, ili u kombinaciji s CPAP uređajem, doveo do smanjenja AHI-a.
FDA je 2023. godine odobrila Inspire - uređaj za stimulaciju hipoglosalnog živca, koji sprečava da jezik blokira dišni put. Moguće je da ulazimo u novu eru liječenja poremećaja disanja u spavanju, ali CPAP je još uvijek nezamjenjiv, najučinkovitiji i bez značajnih nuspojava - zaključila je dr. Marina Mioč.