Perklorat je kemijski spoj koji je dio raketnog goriva, zapaljivih sredstava za vatromet i baklji, pa je njime kontaminirano svako područje na kojem su testirani, ispaljivani ili deaktivirani ti proizvodi. Neke su studije pronašle značajne razine perklorata u jajima, mliječnim proizvodima, voću i povrću koje je uzgojeno na takvim područjima. Ovaj spoj loše utječe na rad štitnjače koja upravlja svim hormonima u organizmu, a posebno je sprječava da primi jod, koji joj je potreban za normalan rad. Da bi smanjili posljedice ovog spoja korisno je jesti hranu bogatu jodom poput morskih plodova, ili obične jodirane soli.
Perklorat je prirodno nazočan u okolišu, a može nastati i u atmosferi te oborinama dospjeti u tlo i podzemne vode. Javlja se i kao okolišni kontaminant koji nastaje pri uporabi nitratnih gnojiva te pri proizvodnji, uporabi i zbrinjavanju amonijeva perklorata, koji se upotrebljava u eksplozivima, pirotehničkim sredstvima te raketnim pogonskim sredstvima. Može nastati i pri razgradnji natrijeva hipoklorita koji se koristi za dezinfekciju vode. Voda, tlo i gnojiva smatraju se potencijalnim izvorima kontaminacije hrane perkloratom, a ako se primjenjuje na usjeve, osobito na lisnato povrće poput špinata i salate, može se nakupljati u biljkama.
Europska komisija je 2015. godine objavila Preporuke o praćenju prisutnosti perklorata u hrani, a potom je 2023. godine, u Uredbi (EU) 2023/915 o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani, utvrđena najveća dopuštena količina perklorata u hrani. Primjerice, za perklorat propisana je vrijednost od 0.05 mg/kg za većinu voća i povrća, sa strožim ograničenjima propisanim za hranu za dojenčad i dječju hranu.
Uzimajući u obzir nove podatke i ažuriranu metodologiju od posljednje EFSA-ine procjene rizika od perklorata iz 2014. godine, Europska komisija zatražila je od Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) ponovnu procjenu rizika. U sklopu revizije procjene rizika, stručnjaci su povećali razinu podnošljivog dnevnog unosa (eng. Tolerable Daily Intake, TDI) s 0.3 μg po kilogramu tjelesne mase (μg/kg t.m.) na 1.4 μg/kg t.m. Ova promjena posljedica je uporabe novog, preciznijeg modela za procjenu utjecaja različitih doza perklorata na pojedince.
Negativan utjecaj perklorata na zdravlje primarno je povezan s njegovim utjecajem na funkciju štitnjače, s obzirom na to da ima sposobnost inhibicije apsorpcije joda. Pravilan rad štitnjače ključan je za normalnu proizvodnju hormona, što je iznimno važno kod rasta i razvoja središnjeg živčanog sustava fetusa i dojenčadi, objavila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Ipak, EFSA-ini stručnjaci su zaključili kako, pri trenutačnim razinama izloženosti, perklorat ne predstavlja rizik za zdravlje opće populacije. Svoje su zaključke predstavili u Nacrtu znanstvenog mišljenja o rizicima za zdravlje ljudi od perklorata u hrani te pokrenuli javne konzultacije vezane za navedeni dokument u svrhu dovršetka procjene rizika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....