Meteoropatija je fenomen koji pogađa mnoge ljude diljem svijeta. To je niz poremećaja vezanih za određene meteorološke uvjete ili na nagle promjene vremena. Još prije nekoliko stotina godina, otac medicine Hipokrat, u svojoj knjizi "O zraku, vodama i mjestima", primijetio je važnost zaštite zdravlja od štetnih utjecaja vremenskih promjena. Savjetovao je pacijentima kako se nositi s takvim promjenama te je, a tijekom meteorološki nestabilnim razdobljima zabranjuje da se bolesnicima „pušta krv i čiste crijeva“.
Meteoropatija se odnosi na tegobe neurovegetativnog karaktera koje se javljaju pod određenim klimatskim uvjetima. Karakterizira ih pojava različitih skupina simptoma i reakcija pri promjeni jednog ili nekoliko meteoroloških čimbenika. Što su vremenske neprilike lošije, a promjene naglije, to su i tegobe izraženije, navodi HRT.
Simptomi meteoropatije obično se počinju javljati 24 do 48 sati prije promjene vremenskih uvjeta, posebno kod osjetljivih pojedinaca.
Najčešće smetnje zbog osjetljivosti na vremenske promjene:
* tjelesna slabost, umor
* loše raspoloženje, potištenost, malodušnost
* napetost
* nesanica ili pospanost
* migrena
* vrtoglavica
* depresija, razdražljivost ili anksioznost
* smetnje koncentracije i spore reakcije (opasno za vozače!)
* bolovi u području starih ožiljaka i prijeloma te različite fantomske boli.
Kako promjene tlaka zraka utječu na krvni tlak?
Postoji uvriježeno mišljenje da nagla promjena vremena može poremetiti krvni tlak kod osoba koje su osjetljive na takve promjene. Međutim, prema riječima dr. sc. Ksenije Zaninović, biometeorologinje, izravna veza između atmosferskog tlaka i krvnog tlaka zapravo ne postoji.
Ono što je jako popularno da se govori da je niski tlak, pa da utječe na naš tlak. Sam po sebi tlak ne utječe nimalo. Popnite se na Sljeme, promjena tlaka koju ćete doživjeti zbog promjene nadmorske visine bit će puno veća od promjene tlaka koja će se dogoditi kada prolazi meteorološka fronta. Nama meteorolozima, tlak je dobar pokazatelj u toliko što znam da su u atmosferi nešto događa. On je pokazatelj promjene vremena. Direkta veza između tlaka i tlaka ne postoji, rekla je dr.sc. Ksenija Zaninović, biometeorologinja.
Kako se na ljudsko zdravlje odražava sezonski afektivni poremećaj?
Svaka promjena godišnjih doba nosi sa sobom svojstvene karakteristike, kako u prirodi tako i u našem unutarnjem svijetu. Kako se na ljudsko zdravlje odražava sezonski afektivni poremećaj objašnjava mag.psych. Ines Begčević.
- Sezonski afektivni poremećaj prođe s dolaskom sunca. Istraživač koji je to prvi gledao je primijetio da on čak ima veze i s tim gdje živimo. Dakle, veća je pojavnost tog poremećaja što smo dalje od ekvatora. U sjevernijim zemljama je prevalencija nešto češća nego oko ekvatora, ali dakako da utječe sunce. To se primijetilo, čak postoje terapije svjetlom. Danas se može kupiti lampe koje imitiraju sunčevu svjetlost. Ali pomoći može samo I da pojačamo žarulje kod kuće. Definitivno svjetlost utječe na cirkadijalni ritam. Taj poremećaj najčešće krene u rujnu, vrhunac je u prosincu do veljače I onda u proljeće bude lakše, objasnila je mag.psych. Ines Begčević.
Kako smanjiti simptome meteoropatije?
Ako patite od meteoropatije redovito pratite biometeorološku prognozu tako da se možete na vrijeme pripremiti za promjene vremena i potpuno izbjeći ili barem ublažiti simptome koji vam se javljaju.
Specijalistica javnog zdravstva, prim. mr. Marija Mašanović, naglašava važnost prilagođene prehrane i tjelesne aktivnosti kako bismo ublažili utjecaj vremenskih uvjeta na naš zdravlje.
- Osobe koje boluju od kroničnih bolesti, oni redovito trebaju uzimati svoju kroničnu terapiju, prvenstveno osobe koje imaju povišeni krvni tlak ili bolesti srca I krvnih žila ili pulmopati. Međutim, ono što svi mi možemo napraviti, jer svi smo mi podložni toj meteoropatiji je prilagoditi prehranu, da ona ne bude bogata koncentriranim šećerima, kofeinima ili alkohol – to sve centralizira naš krvotok i opterećuje dodatno organizam u probavnom sustavu. Već bi trebali uzimati lagano kuhanu pripremljenu hranu više obroka dnevno. Te se tiče same prehrane. Od napitaka je najbolje uzimati običnu vodu, biljne čajeve koje u sebi neće imati dodatnih teina ili ostalih sastojaka koji će ekscitirano djelovati na naš organizam. Isto tako prilagoditi tjelesnu aktivnost, objasnila je Specijalistica javnog zdravstva prim. mr. Marija Mašanović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....