StoryEditor
ZdravljeSve što morate znati

Kreme za sunčanje glavni su saveznik mladolike kože. Razbili smo popularne mitove o SPF-u

Piše Matea Roglić
4. svibnja 2021. - 09:01
Philippe Turpin/AFP

Je li baš sve kreme za sunčanje preveniraju rak kože i neželjene sunčeve opekline? Ili moramo pažljivo birati što ćemo utapkati u našu kožu?

Sunce sve jače peče, a građani su sve sretniji. Zelene se parkovi, gradska špica je nikad punija, a oni najhrabriji već se i kupaju. Vitamina D nikad dovoljno! No, isto sunce koje zaslužno za naše dobro raspoloženje glavni je krivac za rak kože.

Melanom, najopasniji oblik raka kože, u Sjedinjenim Državama nemilo hara – oboljelih je više od sto tisuća, a od ovog tipa raka u Americi umrlo je više od 7 tisuća ljudi prethodne godine.

Srećom, spas osim u hladu, možemo potražiti i u kremama za sunčanje. Mogu li neke kreme za sunčanje biti jednako opasne kao i sunce? Podaci Uprave za hranu i lijekove pokazuju da se kemikalije u pojedinim kremama za sunčanje apsorbiraju u ljudsko tijelo te svojim toksičnim supstancama izazivaju posljedice štetne za ljudski organizam.

Imajući to na umu, novinari HuffPosta razgovarali su sa stručnjacima kako bi razjasnili najčešće mitove i pomogli vam da shvatite koliko je važna kvalitetna krema za sunčanje.

Kako djeluje krema za sunčanje

Zaštita od sunca sprječava sunčeve zrake da uđu i oštete vašu kožu, posebno ultraljubičaste A i B zrake, koje se najčešće nazivaju UVA i UVB zrake. UVA je ono što uzrokuje starenje (fotostarenje), a UVB pali kožu. UVA zrake mogu prouzročiti genetsko oštećenje stanica i prodrijeti dublje od UVB-a.

Dvije su osnovne vrste krema za sunčanje: kemijske i fizikalne. Jednostavno rečeno, kemijske kreme za sunčanje su one koje sadrže kemikalije. Govorimo o stvarima kao što su oktilkrilen, avobenzon i oktinoksat. Fizičke kreme za sunčanje koriste prirodna sredstva poput cinka i titanovog oksida.

Mit # 1: SPF zaštitna podloga ili krema za lice je dovoljna

Nažalost, ovo se pokazalo netočnim.

Dermatolozi naglašavaju: “Šminka sadrži SPF 15-25 i ne nanosi se u dovoljnim količinama kako bi se osigurala čak i ona količina zaštite od sunca koja je reklamirana na bočici. Kako bi se pravilno zaštitili od sunca, ispod šminke treba nanijeti samostalnu kremu za sunčanje s UVA/UVB pokrivanjem širokog spektra i SPF od 30 ili više. "

Yannis Alexandrides, plastični kirurg koji je osnovao liniju proizvoda za kožu, slaže se kako je zaštitni učinak zaštitne podloge zanemariv. "Trebate oko osam puta veću količinu normalne podloge da biste dobili ispravnu zaštitu od sunca, što nije realno ili dobro za vašu kožu", naglašava stručnjak.

Mit # 2: Zimi vam ne treba krema za sunčanje

Još jedan uobičajeni mit je da kremu za sunčanje morate nositi samo kad je toplo i sunce sija u punoj snazi. Ali UV zrake su prisutne u svako doba dana, a kremu za sunčanje važno je nositi tijekom cijele godine: Jedino vrijeme kada koža nije izložena UV zračenju je nakon zalaska sunca i prije izlaska sunca kad je vani mrak. SPF je jednako važno nanijeti zimi kao i ljeti.

Iako će biti manje UV zraka u hladnijim mjesecima, vaša će koža možda i dalje biti podložna UV oštećenjima, pogotovo ako imate vrlo blijedu put ili obiteljsku povijest raka kože.

UV zrake prodiru u oblake i prozore, ističu stručnjaci. Dakle, nošenje kreme za sunčanje 365 dana u godini, u zatvorenom i na otvorenom, je neophodno. Osim toga, šteta od sunca je kumulativna, pa čak i ako ne vidite štetu sada, na kraju ćete je i vidjeti. Opekline možete “zaraditi“ i tijekom skijanja!

Mit # 3: Nanosite istu količinu kreme za sunčanje kao i običnu kremu za lice

Većina ljudi ne nanosi dovoljno kreme za sunčanje. Preporučena količina se razlikuje od države do države, ovisno o zastupljenosti raka kože u toj naciji.

Prema Američkoj akademiji za dermatologiju, preporučena doza za zaštitu od sunca su dvije žlice za cijelo tijelo. Nacionalna zdravstvena služba u Velikoj Britaniji preporučuje 2 žličice za glavu, lice i ruke, a Vijeće za rak u Australiji preporučuje 1 čajnu žličicu za svaku ruku, nogu, prednji dio tijela, stražnji dio tijela i lice, što ukupno iznosi oko 7 žličica za cijelo tijelo.

Mit # 4: Dovoljno je SPF nanijeti jednom ujutro

Jeste li ikad primijetili da se na naljepnicama za zaštitu od sunca spominje ponovna primjena nakon dva sata ili nakon izlaganja vodi ili znojenja? Iako krema za sunčanje traje dva sata na suhoj koži, na mokroj koži traje samo 40 do 80 minuta. Ako dan provodite na otvorenom, morate se mazati najmanje svaka dva sata.

Mit br. 5: Kremu za sunčanje možete pomiješati s kremom za lice ili podlogom

Ovo je rizično iz mnogih razloga: vjerojatno ne nanosite dovoljno kreme za sunčanje da biste imali odgovarajuću zaštitu i potencijalno razrjeđujete aktivne sastojke i smanjujete njegovu učinkovitost. Umjesto toga, nanesite sloj svakog proizvoda, neka krema za sunčanje bude zadnji tretman nakon kojega slijedi puder za lice.

Mit # 6: Zaštita od sunca je kumulativna, pa SPF 20 i SPF 30 pružaju zaštitu SPF 50

Dodavanje različitih SPF-ova međusobno neće rezultirati kumulativnim povećanjem zaštite, iako to mnogi misle. Brojevi u SPF-u nisu kumulativni jer svaki proizvod blokira određeni postotak UVB-a, a primjena SPF 20 nakon koje slijedi SPF 30 pružila bi istu zaštitu kao primjena samo SPF 30.

Mit 7.: Ako nemate sunčeve opekline i ne upotrebljavate SPF-, sve je u redu

Preplanulost je u osnovi vaša stanica koja umire - zato vam koža postaje smeđa ili crvena. Ne zvuči previše zdravo, zar ne? Preplanulost je sinonim za ostećenu kožu. Vaša koža može doživjeti oštećenja od sunca koja ne morate uočiti odmah, što dovodi do ranih znakova starenja, hiperpigmentacije i potencijalno raka kože.

Mit # 8: Dovoljan je nizak SPF

To ovisi o osjetljivosti vaše kože na sunce i koliko ste izloženi ultraljubičastim zrakama.

Trik je sljedeći: ako vam koža postane ružičasta na suncu s trenutnim SPF-om koji koristite, tada morate povećati svoj SPF faktor. Stručnjaci preporučuju faktor 30.

# 9: Krema za sunčanje može uzrokovati rak

Ovo se još ne može nazvati mitom jer treba provesti više istraživanja. U ovom trenutku nema dovoljno znanstvenih dokaza koji bi sugerirali da krema za sunčanje može uzrokovati rak. Nedavno istraživanje pokazalo je da oksibenzon, čest sastojak kemijske kreme za sunčanje, ostaje u krvotoku ljudi 21 dan, ali to nije izravno povezano s rakom.

Stručnjaci naglašavaju: samo zato što se aktivni sastojak kreme za sunčanje ili neka druga vrsta sastojaka apsorbira, ne znači da nije siguran! Mnogo vjerojatnije da ćete dobiti rak kože, ako ne nosite kremu za sunčanje, nego da će te dobiti rak ako kremu nanosite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. svibanj 2021 14:12