Giht, odnosno upala zgloba izazvana povećanom koncentracijom mokraćne kiseline, često se povezuje s nezdravom i prerađenom hranom te onom koja sadrži više purina, ali novo istraživanje sugerira da genetika ima daleko veći utjecaj na to hoće li se razviti giht nego što smo dosad smatrali, piše Živim.
Međunarodni tim znanstvenika koji je proveo istraživanje proučavao je genetske podatke prikupljene od 2,6 milijuna ljudi u 13 različitih kohorti DNK podataka, i, uspoređujući genetske kodove ljudi s gihtom s ljudima bez njega, pronašli su čak 377 specifičnih DNK regija u kojima su postojale varijacije specifične za giht.
Giht se javlja kada su u krvi visoke razine mokraćne kiseline, koje zatim stvaraju oštre kristalne iglice u zglobovima. Imunosni sustav tijela napada te kristale, što dovodi do jake boli i nelagode. Genetika je važna u svakoj fazi tog procesa, kažu istraživači.
- Giht je kronična bolest s genetskom osnovom i nije krivnja oboljelog. Treba razbiti mit da je giht uzrokovan načinom života ili prehranom jer ovaj rašireni mit uzrokuje sram kod ljudi s gihtom, zbog čega je vjerojatnije da će patiti u tišini i neće otići liječniku kako bi dobili lijek koji snižava urate u krvi i sprječava bol - kaže epidemiolog Tony Merriman sa Sveučilišta Otago na Novom Zelandu. Računa se da giht zahvaća do četiri posto populacije razvijenih zemalja, više muškarce između 40. i 50. godine života nego žene.
