StoryEditor
Zdravljezvono za uzbunu

Dr. Kristijan Podrug iz KBC-a Split: Bolest masne jetre imaju sve mlađi ljudi. Bilo bi zanimljivo provesti istraživanje kod djece u našoj županiji

27. srpnja 2020. - 23:24
Joško Šupić/HANZA MEDIA

Sve naše loše životne navike ostavljaju trag na jetri, jer krvlju u nju dolaze sve hranjive tvari, ali i one toksične koje jetra mora neutralizirati kako bi se spriječilo oštećenje organizma. Jetrene bolesti nisu ni rijetke ni bezazlene, pogotovo zato što često dugo ostaju neprepoznate, a među njima je i nealkoholna masna bolest jetre - NAFLD, koja je rastući javnozdravstveni problem. O tome smo razgovarali s dr. Kristijanom Podrugom, specijalistom interne medicine i subspecijalistom gastroenterologije i hepatologije u KBC-u Split.

Kako se definira masna jetra, koliko masnoće treba biti u jetri da bi se govorilo o zamašćenju?

- Masna jetra znači da je na organu više od pet posto hepatocita masno promijenjeno. Takvo stanje nazivamo steatozom. Nealkoholna masna bolest jetre je zapravo klinički sindrom koji obuhvaća nekoliko stanja, a može se postaviti kod ljudi koji ne konzumiraju alkohol ili ga konzumiraju u količinama do 20 g dnevno (žene do 10 g dnevno, muškarci do 20 g, dok 1 dcl vina ima 10 g alkohola), kada je masna jetra detektirana ultrazvukom, te kada su isključeni drugi uzroci kronične bolesti jetre.

Nealkoholna masna bolest jetre nastaje kao posljedica tzv. modernog načina života i važno ju je prepoznati i liječiti jer je ona rastući uzrok karcinoma jetre, kao i ciroze jetre.

To je danas najčešća kronična bolest jetre, te ujedno najčešći uzrok povišenih jetrenih enzima. NAFLD je multisistemska bolest i povezana je s bolestima drugih organskih sustava – kardiovaskularnim bolestima, kroničnom bubrežnom bolesti, te s polipima debelog crijeva, kolorektalnim karcinomima... stoga se preporučuju redovite kontrole bolesnika s ovom dijagnozom.

Među uzrocima zamašćene jetre obično se u prvi plan stavlja prekomjerno uživanje alkohola. Je li to zaista najčešći uzrok?

- Često se masna jetra usko veže isključivo uz alkoholizam, jer više od 90 posto kroničnih alkoholičara ima masnu jetru, ali takvo je generaliziranje opasno jer osobe koje ne piju alkohol najčešće misle da ne trebaju brinuti o svojoj jetri.

Često mi u ordinaciji pacijenti dijagnozu masne jetre komentiraju riječima kako oni ne piju ni kap alkohola: "Pa odakle mi sad to?". Masna jetra naziva se "tiha bolest" jer u početnoj fazi prolazi neopaženo, a tek kad uznapreduje mogu se zapaziti netipični znakovi poput stalnog umora, povećanja težine i nemogućnosti mršavljenja usprkos trudu, dijetama i vježbanju.

Što još može uzrokovati masnu jetru?

- Rizici za nastanak nealkoholne masne jetre su demografski (dob, obiteljska anamneza pretilosti, šećerne bolesti), zapadni način stila života (prevelik unos hrane, zasićenih masnoća, te prenizak unos omega 3 masnoća, vitamina D, voća i povrća), tjelesna neaktivnost...

Masnu jetru uzrokuju i brojni urođeni, te stečeni poremećaji metabolizma masti, pri čemu uzročnici mogu biti lijekovi i toksini (alkohol, kortikosteroidi, kontracepcija), prehrambeni uzroci (debljina, šećerna bolest, gladovanje, poremećaji metabolizma masti, bolesti gušterače, upalne bolesti crijeva), nasljedne bolesti (cistična fibroza, galaktozemija, Wilsonova bolest) ili virusne bolesti (hepatitis C). Ipak, glavni uzroci su debljina, alkoholizam i šećerna bolest.

Toksično oštećenje jetre lijekovima (engl. Drug-induced liver injury, DILI) često je praćeno puno višim vrijednostima transaminaza od onih koje nalazimo kod pacijenata s alkoholnim oštećenjem jetre, pa su vrijednosti ALT-a i AST-a i po nekoliko desetaka puta veće od referentnih vrijednosti, npr. osobito kod intoksikacije paracetamolom.

U kojoj životnoj dobi se masna jetra najčešće otkriva?

- Moram priznati da sam dijagnosticirao masnu jetru u svakoj životnoj dobi. Često puta sam i s kolegama pedijatrima imao prilike vidjeti i masnu jetru kod djece. Bilo bi svakako zanimljivo provesti istraživanje masne jetre u djece u našoj županiji, siguran sam da bi rezultati bili zanimljivi.

Možda bi se nakon toga i u školama mogla pojačati edukacija na ovu temu, zdrav stil života i očuvanje zdravlja. Ipak, NAFLD najčešće pogađa ljude iznad pedesete godine života, ali s godinama se javlja sve veća incidencija ove bolesti kod mladih ljudi. Ono što me u kliničkoj praksi u posljednje vrijeme ipak veseli je da kad bolesniku napravim ultrazvuk i kad mu kažem da ima masnu jetru, kažu mi "znao sam, sad ću morati na dijetu".

To znači da je ova tema uz pomoć medija u Hrvatskoj prepoznata kao ozbiljan zdravstveni problem i da će i u ovom slučaju od presudnog značaja biti edukacija populacije.

Može li se zamašćenost jetre usporiti promjenom životnih navika?

- Naravno da je cilj svake naše preporuke pokušati usporiti ili izliječiti bolest. Kod bolesnika s nealkoholnom masnom bolesti jetre ključna je promjena životnog stila, a kod drugih uzroka liječenje osnovne bolesti. U kliničkoj praksi na dane preporuke, ako ih se bolesnici pridržavaju, može doći do smanjenja steatoze, a sigurno će najbolji znak biti odsutnost simptoma koji su bolesnika doveli u ordinaciju.

Koje tegobe nam daju naslutiti da se nešto loše događa?

- Kod nekih bolesnika s NAFLD-om zamjetan je umor, bol i nelagoda pod desnim rebrenim lukom, ali kod velikog dijela bolesnika NAFLD ne uzrokuje nikakve tegobe. U svojoj kliničkoj praksi svakodnevno susrećem bolesnike u različitim stadijima jetrene bolesti. Od onih kojima je bolest tek započela do onih koji se na prvi pregled jave s već jasnom cirozom jetre. Uvijek sam neizmjerno žalostan kad pred sobom imam bolesnika kojem se možda moglo pomoći da je bolest jetre bila na vrijeme prepoznata i liječena.

Siguran sam da će pacijenti, ali i mi liječnici morati uložiti značajne napore da ove bolesti otkrijemo u što ranijoj fazi. Jer u kasnoj fazi jedini izlaz je transplantacija organa, a iako u Hrvatskoj ovaj program izvanredno funkcionira, bolesnici često ne dočekaju sam postupak.

Kako se dijagnosticira masna jetra?

- Dijagnoza bolesti počinje od kliničkih obilježja pacijenata, a tipičan rizični profil je osoba prekomjerne tjelesne težine, često oboljela od šećerne bolesti tipa 2, arterijske hipertenzije (visokog tlaka) i/ili od hiperlipidemije (povišene masnoće u krvi), uz uvjet isključene prekomjerne konzumacije alkohola i drugih uzročnika kroničnih bolesti jetre (virusi, lijekovi, autoimune bolesti itd.) Polovica bolesnika ima povišene jetrene enzime u krvi.

S obzirom na to da je danas NAFLD najčešći uzrok povišenja jetrenih enzima, svi oni koji boluju od povišenoga krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2, pretilosti ili povišenih masnoća u krvi trebali bi obaviti pretrage. Pri tom za početak mislim na standardnu laboratorijsku analizu, zatim neizostavno slijedi ultrazvuk abdomena uz elastografiju (bezbolna ultrazvučna metoda kojom se utvrđuje stupanj fibroze jetre - ožiljkavanje).

U KBC-u Split, kao i u nekim privatnim poliklinikama, liječnici imaju iskustva s tom pretragom. Nakon ovih pretraga hepatologu će biti jasno u kakvom je stanju vaša jetra i kakve će biti daljnje preporuke za liječenje. Važno je inicijalno kod dijagnostike ove bolesti isključiti druge uzroke masne jetre, isključiti druge kronične bolesti jetre, te svakako isključiti i poremećaj rada štitnjače, jer jetra ima važnu ulogu u metabolizmu hormona štitnjače.

Zašto je važno pravodobno liječenje?

- Svako nakupljanje masti u jetri može dovesti do oštećenja jetrenih stanica, odnosno može poticati upalu koja dovodi do fibroze. Napredovanje fibroze ukoliko se ne liječi u konačnici dovodi do ciroze, završnog stadija oštećenja jetre. To ne znači da će svaka masna promjena jetre dovesti do ciroze, ali je neizmjerno važno stratificirati bolesnike kako bismo znali koji bolesnik razvija fibrozu.

Prema smjernicama potrebno je jednom u šest mjeseci napraviti laboratorijske nalaze jetrene funkcije, a minimalno jednom godišnje i ultrazvuk jetre. To je zato što se tijek same bolesti kroz vrijeme može promijeniti, ali nažalost vidimo i povećanu incidenciju nastanka primarnog tumora jetre iz masne jetre.

U svojoj svakodnevnoj gastroenterološkoj praksi često se pokazuje da je nealkoholna masna bolest jetre - NAFLD važan čimbenik rizika za nastanak polipa debelog crijeva (koji mogu biti predkarcenogene tvorbe) i karcinoma debelog crijeva. Takva moja iskustva potvrđuju i istraživanja koja sam proučavao i koja dokazuju da je karcinom debelog crijeva (kolona) često puta vezan za nealkoholnu masnu bolest jetre.

Kako se ovaj problem liječi i kakvi su rezultati?

- Primarna terapija za većinu bolesnika je gubitak tjelesne težine, i to 5 do 7 posto ukupne tjelesne mase, s preporučenom brzinom od 0,5 do 1 kg tjedno, jer bi nagli gubitak težine mogao pogoršati bolest. To u konačnici znači izmjenu režima prehrane i vježbanja. Većina bolesnika s NAFLD-om je neaktivna, a prema dostupnim istraživanjima u bolesnika s fizičkom aktivnosti više od 60 minuta tjedno uočeno je smanjenje razine ALT-a neovisno o gubitku tjelesne mase.

U jednoj metaanalizi, fizička aktivnost bolesnika sa NAFLD-om povezana je sa smanjenjem steatoze, dok je učinak na NASH manje jasan.

Terapija lijekovima je opcija liječenja onih bolesnika koji ne uspijevaju dostići ciljeve potrebnog gubitka tjelesne težine, a koji imaju biopsijom dokazani NASH (steatohepatitis) sa stadijem fibroze većim od 2 ili rizičnim čimbenicima povezanim s razvojem fibroze.

Naravno, liječenje bolesnika sa NAFLD-om i dijabetesom i/ili visokim tlakom, odnosno povišenim masnoćama u krvi uključuje postizanje optimalne razine glukoze u krvi, normalizaciju razine arterijskoga tlaka i primjenu hipolipemika, lijekova za snižavanje koncentracije masnoća u krvi (kolesterola, triglicerida).

Poznato je da jetra kao najveća "kemijska tvornica" našeg tijela ima veliku sposobnost samoobnavljanja. U kojem se roku može obnoviti i koje namirnice moramo skinuti s jelovnika?

- Jetra stvarno ima mogućnost regeneracije, ali ta sposobnost samoobnavljanja opada nakon tridesete godine života. Često puta zbog toga kažem da nije problem u jetri, nego u samom čovjeku. Pacijentima onako u žargonu znam reći da neko vrijeme "puste jetru na miru".

Trenutne mogućnosti liječenja su ograničene, pa je težište još uvijek na prevenciji i zaštiti od onih stanja organizma koje bi mogle dovesti do oboljenja jetre. U pacijenata u kojih je već došlo do oboljenja jetre, uz konvencionalno liječenje, dijetoterapija ima jednu od ključnih uloga. To su prije svega izmjene u prehrani koje uključuju izbjegavanje konzumiranja većih količina alkohola, masne, slane i pržene hrane, velikih količina kave, te izbjegavanje uzimanja hepatotoksičnih lijekova.

Za zdravlje jetre loše djeluju zasićene masti (uglavnom u hrani životinjskog porijekla), rafinirani šećer i ponajviše alkohol. Zdrava prehrana za jetrene bolesti bogata je povrćem i voćem, žitaricama i leguminozama (grašak, bob, grahorice), orasima i sjemenkama. Ipak, za konačnu dijetoterapiju treba se konzultirati s posebno educiranim nutricionistima, koji bi takvim bolesnicima trebali napraviti individualizirani plan prehrane u skladu s ukupnim zdravstvenim stanjem.

Možemo li u pogledu liječenja ipak biti optimistični?

- Kod bolesnika s nealkoholnom bolesti jetre, pogotovo ako su izražene i druge odrednice metaboličkog sindroma, najvažnija je promjena životnog stila.

Ne mogu propustiti pojasniti svojim pacijentima važnost promjene životnog stila koji su do tada imali, ali čak i sama spoznaja o bolesti i opasnostima koje nosi sa sobom snažno potiče na razmišljanje o potrebi promjene ustaljenih životnih navika i uspostavljanje novih kroz zdravi životni stil, pravilnu i uravnoteženu prehranu, primjerenu fizičku aktivnost. Odvojite vrijeme za sebe i svoje zdravlje i obavite preventivne preglede.​

‘Kemijska tvornica‘

Jetra je najveći unutarnji organ i ključna je za probavu. Smještena je u desnom gornjem dijelu trbuha i najvećim dijelom zaštićena rebrima. Jetra u svojem normalnom ciklusu rada obavlja razne metaboličke procese koji pomažu probavi hrane, a jedna od najvažnijih uloga jetre je da neprestano eliminira toksine iz našeg organizma, te da obrađuje i sprema hranjive tvari koje se pretvaraju u energiju.

Ta se uloga jetre zove biotransformacija, tj. preobrazba organizmu stranih tvari poput lijekova ili otrova u oblike neškodljive za organizam. Oni se u jetri uz pomoć posebnih enzima mogu preoblikovati u kemijskom smislu u manje toksične tvari ili se pak mogu pretvoriti u tvari koje su topljivije u vodi, pa se lakše izlučuju iz organizma preko bubrega i žuči.

‘Epidemija‘ NAFLD-a

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je milijarda ljudi koji su pretili, od čega čak 55 do 95 posto ljudi ima NAFLD. Među njima je 15 do 55 posto onih koji imaju nealkoholni steatohepatitis, tj. upalni oblik NAFLD-a.

Među onima koji boluju od šećerne bolesti - dijabetes tipa 2, a smatra se da ih u svijetu ima 330 milijuna, njih 60 do 80 posto ima NAFLD, dok među njima 20-75 posto bolesnika ima nealkoholni steatohepatitis, upalni oblik NAFLD-a.

Iz ovakvih je visokih postotaka jasna činjenica o međusobnoj povezanosti nealkoholne masne jetre (NAFLD-a) i dijabetesa, a dosadašnja su istraživanja pokazala da je NAFLD velikim dijelom uzrok nastanka šećerne bolesti tipa 2, preciznije, smatra se da uz NAFLD osoba ima 2 do 5 puta veći rizik od nastanka dijabetesa tipa 2. Također je zamjetna veća stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti ako ti bolesnici imaju i masnu jetru.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

26. rujan 2020 01:09