Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) zajedno sa znanstvenom zajednicom i ove godine organizira i potiče uključivanje javnosti u događaj Bioblitz o invazivnim stranim vrstama koji je organiziran na razini Europe i provodi se od 26. do 28. svibnja 2023.
"Pozivamo sve zainteresirane građane da se priključe trodnevnom događaju Bioblitz koje za cilj ima prikupljanje što većeg broja opažanja invazivnih stranih vrsta, a sudjelovanjem u događanju uči se o bioraznolikosti, opasnostima koje predstavljaju invazivne strane vrste, ali i važnosti njihovog praćenja i ranog otkrivanja u prirodi", poručuju iz MINGOR-a.
Kako pojašnjavaju, invazivne strane vrste su sveprisutne, a da toga uglavnom nismo ni svjesni. Možemo ih pronaći u urbanim sredinama, ali i u prirodnim staništima i zaštićenim područjima. U gradu možemo promotriti vrt, park ili neku drugu zelenu površinu u svojoj blizini i lako uočiti neku biljnu invazivnu stranu vrstu poput pajasena, petolisne lozike, krasolike ili američkog kermesa. Na travnjacima su prisutne krasolika i prava svilenica, a u blizini potoka i drugih vodenih staništa amorfa, dok se rejnutrije osim u vrtovima mogu zamijetiti i uz rubove prometnica. Sve ove vrste donesene su s drugih kontinenata i prije su se često sadile kao ukrasne biljke, ali su se dobro prilagodile našem podneblju i sada zauzimaju staništa i predstavljaju prijetnju zavičajnim vrstama.
Također navode kako će svi podaci prikupljeni kroz ovaj događaj biti javno dostupni, a podaci za Hrvatsku bit će dostupni i na www.invazivnevrste.hr
Kako sudjelovati u događaju Bioblitz? Evo što navode u MINGORU.
Lako je uključiti se u događaj Bioblitz u Hrvatskoj. Ovdje su osnovne upute:
1. Preuzmi mobilnu aplikaciju "Invazivne vrste u Hrvatskoj" i registriraj se. Aplikacija je dostupna za IOS i Android uređaje, a može se besplatno preuzeti na mrežnim trgovinama App Store i Google Play.
2. Detalje o događaju Alien CSI Bioblitza potraži pod Novostima u mobilnoj aplikaciji, na mrežnoj stranici Ministarstva www.invazivnevrste.hr i na društvenoj mreži Facebook.
3. Uključi se u događaj Bioblitz od 26. – 28. svibnja 2023. i dojavi nalaze invazivnih stranih vrsta putem mobilne aplikacije "Invazivne vrste u Hrvatskoj"
Tijekom događaja Bioblitz prikupljat će se opažanja invazivnih stranih vrsta, a poseban će fokus biti na biljke žljezdasti pajasen, pravu svilenicu, rejnutrije, amorfu ili čivitnjaču, krasoliku, vinobojku i petolisnu loziku.
Prošle godine tijekom prvog ALIEN SCI Biobliza fokusiranog na IAS vrste u Hrvatskoj prijavljeno je ukupno 196 nalaza invazivnih stranih vrsta u osam županija.
Što je Bioblitz?
Naziv Bioblitz potječe od kombinacije grčke riječi za život ("bios") i riječi "blitz" koja označava "napraviti nešto brzo i intenzivno". Bioblitz označava zajednički rad na prikupljanju podataka o biljakama, životinjama i gljivama na nekom području u određenom vremenskom razdoblju.
Događaji Bioblitz okupljaju znanstvenike, studente i sve zainteresirane pojedince pa je suradnja stručnjaka i šire javnosti osnova Bioblitz koncepta u kojem se na informativan i zabavan način prikupljaju podaci o živom svijetu na određenom lokalitetu i proširuje znanje o prirodi. Široj javnosti se tako daje mogućnost da pridonese znanstvenim istraživanjima i da se podigne svijest o značenju prikupljanja podataka o bioraznolikosti.
Zašto se prikupljaju podaci o invazivnim stranim vrstama?
Invazivne strane vrste su, uz gubitak staništa, direktno iskorištavanje divljih vrsta, klimatske promjene i zagađenje, jedna od najvažnijih izravnih prijetnji bioraznolikosti. Invazivne strane vrste u prirodu su dospjele namjernim ili nenamjernim posredovanjem čovjeka, a na području u koje su unesene negativno utječu na bioraznolikost, usluge ekosustava, zdravlje ljudi i/ili uzrokuje ekonomsku štetu. U Hrvatskoj je već zabilježeno više od 600 stranih vrsta biljaka i oko 300 stranih vrsta životinja, a unesene su i gljive i druge vrste organizama. Procjenjuje se da je 10 – 15 % njih invazivno.
Podaci o rasprostranjenosti invazivnih stranih vrsta važni su za upravljanje invazivnim stranim vrstama, odnosno smanjenje njihova negativnog utjecaja na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava. Prikupljanjem podataka o invazivnim stranim vrstama i praćenjem njihove rasprostranjenosti lakše možemo razumjeti i predvidjeti njihov trenutni i potencijalni utjecaj na razini nekog područja, države, ali i čitave Europe. Svojom dojavom građani mogu doprinijeti ranom otkrivanju novih invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj te time spriječiti njihovo širenje i tako očuvati prirodu Hrvatske, ističu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.