Već godinama ih nazivaju "stilskim sestrama", modne su ikone vrlo sličnog ukusa, a do prije nekoliko dana obje su nosile titule princeza. Od nedjelje je Australka Mary Donaldson danska kraljica, a Engleskinja Kate Middleton još će neko vrijeme pričekati da uz supruga, princa Williama, sjedne na britansko prijestolje.
Koliko će William i Kate čekati na preuzimanje kruna od kralja Charlesa i kraljice Camille, tek ćemo vidjeti, a neki stručnjaci za europske monarhije kažu kako je danska kraljica Margareta II., koja je u nedjelju abdicirala nakon 52 godine na prijestolju, to napravila i zbog toga da njezin nasljednik, sada kralj Frederik X., i njegova supruga, kraljica Mary, ne bi doživjeli sudbinu Charlesa i Camille i tek u poznim životnim godinama preuzeli prijestolje.
Kraljica Margareta očigledno ipak nije željela slijediti primjer svoje rođakinje u trećem koljenu, pokojne kraljice Elizabete II., i ostati na prijestolju do smrti. Tako je Frederik postao kralj u dobi od 55 godina, 26. svibnja će proslaviti 56. rođendan, a kraljica Mary će 5. veljače proslaviti 52. rođendan.
William i Kate su mlađi, ona je prije nekoliko dana proslavila 42. rođendan, dok će budući britanski kralj 21. lipnja proslaviti također 42. rođendan. Hoće li Charles slijediti primjer 83-godišnje Margarete i možda za deset godina, kad će biti 85-godišnjak, prepustiti prijestolje sinu, ako to ne bude morao napraviti ranije zbog nekog ozbiljnijeg problema?
Hoće li kralj Charles slijediti primjer?
Danski prijestolonasljednik sada je 18-godišnji princ Christian, kad bi Charles za deset godina prepustio krunu Williamu, prijestolonasljednik bi postao princ George, koji bi tada imao 20 godina. No, o tom potom. Princeza Kate imat će svakako priliku pratiti kako će se njezina prijateljica, kraljica Mary, snaći u kraljevskoj ulozi i na njezinim iskustvima se dijelom pripremiti za svoju buduću ulogu.
Dvije žene imaju još sličnosti, među njima je i slično porijeklo iz siromašnih društvenih slojeva. Maryna pretkinja Marion Horne, koja je sredinom 19. stoljeća ostala udovica i živjela u malenoj ribarskoj kolibi na istočnoj obali Škotske, u popisu stanovnika 1861. je upisana kao "pauper", odnosno puki siromah, netko tko živi od onoga što dobije od prijatelja, a u Marioninom slučaju i ribara, kolega njezinog pokojnog supruga Johna.
Emigrirali na Tasmaniju
U 19. stoljeću preci princeze Kate bili su dio izrabljivane niže klase na engleskom sjeveroistoku, gdje su počinjali raditi u rudnicima ugljena još kao djeca, osuđeni na život u mraku. No, u sljedećim generacijama to se promijenilo. U Marynoj obiteljskoj priči, Marionina kći Annie udala se za ribara Petera Donaldsona 1871. godine, a njihov unuk, također Peter, trajno je promijenio obiteljsku budućnost emigriravši 1963. na Tasmaniju.
Peterov sin John, Maryn otac, zadržao je veze sa Škotskom, oženio se lokalnom djevojkom prije nego što je i on otišao na Tasmaniju i postao najprije nastavnik matematike, a potom i profesor koji je predavao na brojnim sveučilištima, uključujući Oxford, Montreal i Houston.
Za razliku od Kate i Williama, koji su se upoznali i zaljubili dok su strudirali na sveučilištu u Škotskoj, Mary i Frederik upoznali su se u kafiću "Slip Inn" u Sydneyju 2000. godine tijekom Olimpijskih igara.
Mary nije imala pojma da se radi o danskom princu koji se predstavio kao "Fred". Frederik je u baru bio s mlađim bratom, princom Joachimom, rođakom, grčkim princom Nikolaosom, španjolskim princom Felipeom i norveškom princezom Martom Louise. Felipe je poznavao Marynu cimericu i tako se društvo spojilo.
Predavala engleski u Parizu
Mary je u to vrijeme radila u agenciji za nekretnine, ona i Frederik dugo su razgovarali i "kliknuli", a vezu su nastavili na daljinu, uz nekoliko njegovih diskretnih posjeta Australiji. Mary je u prvoj polovini 2002. radila kao nastavnica engleskog u Parizu, a nakon što se trajno preselila u Dansku, radila je nedaleko Kopenhagena u Microsoftu kao konzultant za poslovni razvoj, komunikacije i marketing.
U rujnu 2003. objavljeno je da će kraljica Margareta dati svoj pristanak za njihov brak, službeno su se zaručili 8. listopada, a vjenčali su se u svibnju 2004. godine. Dobili su četvero djece, princ Christian nedavno je proslavio 18. rođendan, princeza Isabella rođena je u travnju 2007., a blizanci, princeza Josephine i princ Vincent, rođeni su u siječnju 2011. godine.
‘Obična žena‘
Mary je Dance osvojila posvećenošću kraljevskim dužnostima i odličnim poznavanjem i govorom njihovog jezika, a njezinu reputaciju "obične žene" potkrjepljuju neki potezi iz svakodnevice, na primjer odluka da sama djecu vozi u vrtić i školu...
Nedavno provedena anketa pokazala je kako 85 posto Danaca ima pozitivno mišljenje o Mary, a sličnu popularnost uživa i kralj Frederik, koji je svoj imidž u javnosti uspješno promijenio od buntovnika i partijanera u mladosti u obiteljskog čovjeka.
Dansku kraljevsku obitelj i Frederikov i Maryn brak nedavno su potresli napisi o njegovoj navodnoj navjeri nakon što su se pojavile snimke na kojima je Frederik u Madridu u društvu meksičke pripadnice visokih društvenih krugova, Genoveve Casanova.
Sumnja na preljub
Kraljevska obitelj je odbila javno komentirati napise, a Genoveva je objavila priopćenje u kojemu demantira bilo kakvu romantičnu povezanost s Frederikom i glasine naziva zlobnima.
Bilo je komentara kako govor tijela u njihovim nedavnim javnim pojavljivanjima, kao i na dan preuzimanja prijestolja, pokazuje određenu distancu, naročito s Maryne strane, dok su drugi pojašnjavali da je Mary za svečanost preuzimanja prijestolja odabrala bijelu haljinu i kao simbol vjere u muževu nevinost.
Zahvaljujući bliskosti sa svekrvom od koje uvijek rado prihvaća savjete, Mary će, tvrde danski stručnjaci za kraljevsku obitelj, imati vrlo važnu ulogu i neće biti "nevidljiva kraljica".
Ona je, otkako je ušla u dansku kraljevsku obitelj, postala pokroviteljica više od 25 međunarodnih humanitarnih organizacija, među njima je europski regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije i populacijski fond Ujedinjenih naroda, u kojemu promovira zdravlje majki u više od 150 zemalja u razvoju. Koliko će se njezina uloga u tim organizacijama promijeniti sad kad je postala kraljica, tek će se vidjeti.
Margaretina podrška
Ono što se zasigurno neće promijeniti jest podrška koju će Frederik i Mary imati u sada bivšoj kraljici Margareti, koja zadržava titulu kraljevskog visočanstva i vjerojatno će se preuzimati vrlo mali broj obaveza i javnih pojavljivanja te će moći još više vremena posvetiti svojim hobijima.
Margareta, naime, uz 52 godine provedene na danskom prijestolju, ima i dugu umjetničku karijeru, poznata je kao slikarica i ilustratorica, pod pseudonimom je ranih 70-ih godina prošlog stoljeća ilustrirala i dansko izdanje "Gospodara prstenova", njezini crteži oduševili su i autora J.R.R. Tolkiena.
Ilustrirala je i zbirku poezije "Cantabile" svog pokojnog supruga, princa Henrika, izlagala je u muzejima i galerijama, dizajnirala kostime za danski kraljevski balet, kao i scenografiju za tri filma, počasna je članica udruge danskih scenografa.
Tri diplome
Poznata je po svom širokom obrazovanju te je jedna od rijetkih monarha s nekoliko sveučilišnih diploma. U Kopenhagenu je studirala filozofiju, na Cambridgeu je dobila diplomu iz prapovijesne arheologije, a zbog svoje buduće kraljevske uloge upisala je i političke znanosti koje je studirala na tri sveučilišta - Aarhus u Danskoj, Sorbonni u Parizu i School of Economics u Londonu.
Sudjelovala je i u nekoliko arheoloških ekspedicija u Italiji, Egiptu, Danskoj i Južnoj Americi. Uz sve to je i priznata prevoditeljica, uz materinji danski govori engleski, njemački, francuski i švedski.
Margareta dizajnira i vlastitu odjeću i poznata je po živopisnim, ponekad i ekscentričnim modnim odabirima. Britanski Guardian ju je u ožujku 2013. uvrstio na listu 50 najbolje odjevenih osoba starijih od 50 godina, a uz njezin 80. rođendan britanski Vogue ju je nazvao "neopjevanom heroinom stila".
Njezina popularnost u Danskoj ne pada ispod 80 posto, jednako je stabilna i podrška monarhiji, a zbog njezine otvorenosti, jednostavnosti, iznimne obrazovanosti i širokog duha, mnogi smatraju da kojim slučajem nije bila kraljica, sigurno bi bila danska premijerka.
Najveća mana 182 centimetra visoke bivše vladarice Danske je to što puši jednu cigaretu za drugom, ali je još prije gotovo 20 godina kraljevska palača objavila kako kraljica više neće pušiti u javnosti. Nazivali su je i "kraljicom pepeljara" zbog ljubavi prema snažnim, super-slim cigaretama Karelia bez filtera, kojih je navodno pušila i do 60 komada dnevno.
Zamjerao joj jer je ‘samo princ‘
U Londonu je tijekom studija 1965. upoznala budućeg supruga, francuskog diplomata Henrija de Labordea de Monpezata. Par se godinu dana kasnije zaručio, a vjenčali su se u lipnju 1967. u Kopenhagenu, postao je njegovo kraljevsko visočanstvo princ Henrik, dobili su dva sina, Frederika i Joachima. Henrik joj je zamjerao što mu je dodijelila titulu princa, a ne kralja, a zamjeranje je otišlo toliko daleko da je u kolovozu 2017. obznanio da ne želi biti pokopan pored kraljice.
Time je prekinuta tradicija koja je počela još 1559. godine, ali Margareta je odlučila poštovati želju svog supruga, koji je preminuo u veljači 2018. godine. Nakon pogreba u kapelici palače Christianborg, Henrikovo tijelo je kremirano, polovica pepela je rasuta nad danskim morem, a druga polovica je pohranjena u privatnom dijelu vrtova palače Fredensborg.
Da se ne boji teških odluka Margareta je pokazala i u rujnu 2022. kad je obznanila da od siječnja 2023. četvero djece njezinog mlađeg sina, princa Joachima, više neće imati pravo na titule prinčeva i princeza i kraljevskih visočanstava.
Vozio je Tito
Joachim i njegova druga supruga, princeza Marie, bili su užasnuti i javno su kritizirali tu odluku, ali Margareta je bila odlučna u tvrdnji da je to u najboljem interesu obitelji i monarhije. U međuvremenu su se odnosi malo izgladili i Joachim je došao na službeni prijenos vlasti na starijeg brata, ali je došao sam.
Inače, kraljica Margareta i princ Henrik dva puta su posjetili Split i još neke dijelove naše zemlje, prvi put još 1977. godine kad su bili i u Beogradu, Dubrovniku i Puli, odnosno Brijunima, a jugoslavenski predsjednik Tito je po otoku Vangi tada 37-godišnju kraljicu provozao električnim automobilom.
Drugi put su danska kraljica i njezin suprug u Splitu bili u listopadu 2014. godine, kad je u Staroj gradskoj vijećnici na Pjaci otvorena izložba ‘Enjar Dyggve - Istraživanja u Dalmaciji‘, posvećena danskom arhitektu, arheologu i povjesničaru umjetnosti koji je karijeru posvetio istraživanjima na području današnjeg Splita i Solina. Kraljica Margareta je na Pjaci pozdravljena pljeskom i cvijećem, a komplimente je uzvratila u kratkom govoru.
- Imali smo veliko zadovoljstvo posjetiti ovaj predivni povijesni grad još 1977. godine, čija ljepota nas je impresionirala. Moram reći da se ni grad, ni more, ni gostoljubivost ljudi nisu promijenili do danas – kazala je tom prilikom dobro raspoložena kraljica koja je sa suprugom posjetila i Galeriju Meštrović i Salonu.
