Bolovanje, kao privremena nesposobnost za rad, osnovno je pravo radnika, koje se, što zbog nedovoljne informiranosti, a što iz namjere, vrlo često zloupotrebljava.
No, dok su mnogi svjesni svojih prava na naknadu plaće tijekom ovog perioda, manje je poznato kako kontrolu nad bolovanjem provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Razumijevanje ovog procesa ključno je kako bi se izbjegle neugodnosti i potencijalne sankcije zbog zloupotrebe bolovanja.
Početak i trajanje bolovanja uglavnom određuje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite, temeljem zdravstvenog stanja pacijenta i medicinskih indikacija. Osim toga, pravo na naknadu plaće traje dok liječnik ne utvrdi sposobnost za rad ili dok se ne potvrdi smanjenje radne sposobnosti. Međutim, važno je znati što smijemo raditi tijekom bolovanja, a što ne.
"Što konkretno osigurana osoba smije raditi za vrijeme svoje privremene nesposobnosti za rad svakako ovisi o njezinoj bolesti, tj. o dijagnozi i kliničkom stanju osobe koja koristi bolovanje, u što je upućuje njezin izabrani doktor koji je informira o pravima kao i preporukama vezanim za zdravlje i uspostavljenje funkcionalnosti određenih sustava vezanih uz korištenje privremene nesposobnosti za rad", pojašnjavaju iz HZZO-a, prenosi Dnevnik.
Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako:
- je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad
- ne izvijesti izabranog doktora o nastanku privremene nesposobnosti za rad u roku od tri dana od dana početka bolesti, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio
- namjerno sprječava ozdravljenje odnosno osposobljavanje za rad
- za vrijeme bolovanja radi poslove osnovom kojih je obvezno zdravstveno osiguran, obavlja ugovorene poslove temeljem ugovora o djelu te bilo koje druge poslove (npr. poljoprivredni radovi i sl.)
- se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora odnosno doktora kontrolora HZZO-a ili tijela HZZO-a ovlaštenog za nadzor i kontrolu bolovanja
- izabrani doktor, ovlaštena osoba ili tijelo HZZO-a za nadzor i kontrolu bolovanja utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta odnosno boravišta ili zlorabi bolovanje na neki drugi način
- mu je odlukom nadležnog tijela suda oduzeta sloboda
- ako mu je za vrijeme dok je udaljen s rada ili otkaznog roka za vrijeme kojeg nema obvezu rada utvrđena privremena nesposobnost.
Zaboravite na putovanje
Upravo izabrani liječnik određuje što smijemo raditi, uzimajući u obzir naše zdravstveno stanje. Ipak, neka opća pravila su da putovanje izvan mjesta prebivališta ili boravišta zahtijeva suglasnost liječnika. Također, obavljanje poljoprivrednih radova ili poslova koji bi mogli ugroziti zdravlje nije dopušteno.
Što se tiče kontrole bolovanja, HZZO provodi redovite ili izvanredne provjere, kako bi osigurao ispravno korištenje prava na bolovanje. Ove provjere ocjenjuju medicinsku opravdanost bolovanja, postojanje uvjeta za prestanak korištenja bolovanja te ispravnost dijagnoze, a zbog nepoštivanja ugovornih obaveza HZZO može ugovornim partnerima izreći različite mjere: opomene, opomene s naplatom štete, opomene s novčanom kaznom, opomene s novčanom kaznom i naplatom štete, opomena pred raskid ugovora, a može biti pokrenut i postupak za raskid ugovora.
Stoga, važno je biti informiran o svojim pravima i obvezama tijekom bolovanja. Uz suradnju s izabranim liječnikom i poštivanje pravila, možemo osigurati pravedno korištenje bolovanja i izbjeći moguće sankcije.