Majčinske osjećaje na filmu znala je buditi dvostruka oskarovka Hilary Swank (”Dečki nikad ne plaču”, ”Djevojka od milijun dolara”), pripremajući se za buduću ulogu majke u stvarnom životu. Godine 2019. Hilary je glumila u terminatorskom futurističom trileru ”Ja sam majka”.
Par godina kasnije, Swank je snimila i trilersku dramu ”Dobra majka” (”The Good Mother”), i to nedugo prije nego što je zatrudnila. Jasno je zašto joj je bio intrigantan scenarij koji supotpisuje mladi redatelj filma koji je premijerno stigao u ”A1 Videoteku” i zatim na Cinestar Premiere.
On je Miles Joris-Peyrafitte (”Dreamland” s Margot Robbie), a njegov scenarij propituje odluke, postupke, sve što je jednu ženu čini ”dobrom majkom”, posebice kad se nađe u iznimno bolnoj situaciji kao što je gubitak sina. Lik majke iz filma, Marisse Bennings, na papiru je glumački i dramski potentan.
Marissa je urednica u novinskoj kući ”Times Union” u gradu Albany (država New York) i upoznajemo je jednog mamurnog jutra, odmah nakon uvodne scene u kojoj neki mladić panično juri nekamo, ali gdjegod je krenuo nažalost neće stići nakon što ga pokosi hitac iz automobila u prolazu. Radi se o Marissinom mlađem sinu Michaelu (Madison Harrison).
Užasnu vijest Marissa će doznati kad je stariji sin, policajac Toby (Jack Reynor), posjeti na poslu i zamoli da izađe sa sastanka. Michael se otuđio od majke i ona od njega nakon što se pogubio na životnom putu i zaglibio u ovisnost o drogi.
Film se odvija 2016., u vrijeme pred američke izbore i razdoblju opioidne krize, kad se predoziranje prometnulo u ”vodeći uzrok smrti”, ali nije snimljen prema nekoj istinitoj priči, premda ispočetka izgleda kao da jest kad je realistično-dokudramski intoniran (tim više što za glavni lik ima novinarku), oslobođen elemenata misterioznog kriminalističkog trilera.
”Dobra majka” bolje funkcionira u prvoj trećini kao drama fokusirana na shrvanu mater koja je još i prije stvarnog gubitka sina prestala pisati i postala urednica te se odala alkoholu, no bar se riješila ovisnosti o pušenju (sa sobom nosi cigaretu, ali ne i upaljač i samo se pretvara da puši).
Zanimljiv je odnos Marisse i Michaelove djevojke Paige (Olivia Cooke) koja tvrdi da ga nije učinila narkomanom i nosi njegovo dijete. Kad njih dvije započnu istragu o ubojstvu Michaela i pronađu ”oko 50.000 dolara vrijedan prljavi heroin”, krimi triler je isprve uzemljen u stvarnosti i prirodno izrasta iz drame.
Nameće se pitanje ima li Michaelov prijatelj Ducky (Hopper Penn), s kojim je mutio u vezi droge/fentanila, (in)direktne veze s njegovom smrću, kako smatra Toby. No, malo po malo krimi zaplet stvara nevjerojatne podzaplete, tj. preokrete (koje, naravno, nije red odati), ruinirajući dotadašnji solidno izgrađeni realizam nauštrb trilera u potrazi za istinom zašto je Michael stradao i tko je krivac za to.
Joris-Peyrafitte se nameće kao uspjeliji redatelj nego (ko)scenarist i kamera mu je bolja od karaktera, unatoč tome što ih igraju dobri glumci s kojima pokazuje da zna raditi, uključujući i one najsporednije, poput Karen Aldridge (pamtljiva scena monologa).
Preokreti su razočaravajući, ali dojam malko popravlja sama završnica s Marissom koja procesuira prethodne događaje i dvoji što je ispravno učiniti za obitelj. O njezinoj odluci ovisi je li ”dobra majka”. Majka od milijun dolara.