U zapisima engleskog botaničara, travara, liječnika i astrologa iz 17. st. Nicholasa Culpepera stoji kako će unutarnja pokožica pitomoga kestena zaustaviti svako istjecanje i kako su sušeni i usitnjeni listovi pomiješani s medom izvrsno sredstvo protiv jakoga kašlja i krvavoga ispljuvka, piše Agroportal.
Pitomi kesten je listopadno stablo velike i guste krošnje koje dosegne 35 m u visinu. Korijenov sustav odlikuje se žilom srčanicom. Lišće je duguljasto, kopljasto, ušiljenog vrha i nazubljenih rubova, dužine 25 cm. Cvjetovi su smješteni u uspravnim resama. Muški s velikim brojem žutih prašnika i smješteni na vrhu, a pri njihovoj osnovi i zelene su boje. Cvjeta u lipnju, znatno poslije listanja. Plodovi (kesteni) pojedinačni ili ih ima malo, po dva ili tri u plodnim ljuskama koje su prekrivene bodljama.
Porijeklom je iz Male Azije, a udomaćen je u mnogim mediteranskim zemljama. Kod nas zauzima velike površine na Banovini, Kordunu, Istri, Cresu, Medvednici i gorju sjeverozapadne Hrvatske dok se na Krku nalaze pojedinačna stabla. Prevladava u vidu panjača. Dolazi na kiselim tlima u kojima nema više od 8 % vapna, osjetljiv je na mrazove i vjetar. Postoji velik broj kultivara pitomoga kestena među kojima se ističu maroni. Kao medonosna biljka spada u naše najvrjednije vrste.
Plodovi sadrže oko 44 % škroba, dosta sluzi, bjelančevina, masti, ulja i šećera, vitamine B1, B2, P1 i C te kalcij, željezo, kalij, i natrij. Drvo, kora i kupole sadrže dosta tanina, a listovi fl avonoide, tanine i vitamin C.
U ljekovite svrhe koriste se listovi, cvjetne rese, drvo debla i grana, kora i plodovi. Lišće, usitnjeno drvo, plodne ljuske i kora su zbog sadržaja tanina korisni u slučaju dijareje ili krvarenja i dr. Lišće (čaj, uvarak, kupelji) se može koristiti protiv reumatizma, ublažavanja boli u donjem dijelu leđa i opuštanje ukočenih mišića i zglobova, upale grla, astme, protiv kašlja i dizenterije, jer tanini djeluju kao bakteriostatici, sedativi i ekspektoransi i imaju moć zaustaviti dijareju.
U slučaju respiratornih bolesti koristi se infuzija kestenovog drva jer sadrži spoj koji ublažava i liječi kašalj, smanjuje upalu bronha i pomaže izbaciti višak sekreta. U tu svrhu pripravlja se i infuzija od suhoga lišća.
Pitomi kesten je idealan za tretiranje astme jer ublažava kašalj i opušta pluća i tu se također upotrebljava infuzija. Plodovi su zbog bogatog kemijskog sastava korisni u slučaju oslabljenog organizma, osobito djeci, rekonvalescentima i starim osobama. Iz plodova se može dobiti ulje koje se koristi u medicini. Cvjetne rese u obliku uvarka ili sjedećih kupelji djeluju protiv dijareje kod ljudi i životinja. Infuzija ili vodica od lišća koristi se kod liječenja dišnih organa (grgljanje), upale zubnoga mesa, čireva u ustima, osobito rak – rana, njege kože, zarašćivanja rana i zaštite istih od infekcija.
Za otklanjanje neugodnog mirisa nogu radi se uvarak od šake sušenog lišća i kore. Od ljusaka i lišća spravlja se šampon koji je osobito pogodan za osobe svijetle kose kojoj daje jačinu i zlatni odsjaj.
Tanini su u određenim količinama toksični pa mogu uzrokovati iritaciju želuca kod osjetljivih osoba. Evidentirano je da podiže razinu želučane kiseline i kao takav nije pogodan za osobe koje pate od žgaravice, čireva na želucu i sl. stanja.