U suradnji s portalom https://posadisam.com/ donosimo vam kalendar radova u rujnu i listopadu.
POVRTNJAK
sije se: mrkva, peršin, radić, salata zimska, špinat
sadi se: artičoka, endivija, luk, poriluk, radić, raštika, salata
RADOVI U POVRTNJAKU:
- obrada tla
- navodnjavanje
- okopavanje
Posijte špinat
U priobalnom području je sjetva špinata moguća gotovo tijekom cijele godine, samo je različito vrijeme od sjetve do berbe. Kod jesenske sjetve razdoblje do berbe je između 90 i 100 dana. Poglavito ako su zime ponešto hladnije, iako će špinat bez problema podnijeti i kraća razdoblja mraza. Najbolje uspijeva pri temperaturama zraka 15-20 stupnjeva C, odnosno u proljeće i ranu jesen.
Uzgoj započinje direktnom sjetvom na gredicu, bilo sjetvom u redove razmaka 15-20 cm ili omaške po cijeloj gredici. Posije li se pregusto, nakon što razvije prvi par pravih listova biljke je potrebno prorijediti kako bi se postigao razmak među biljkama od oko 5 cm. Na taj će način doći do stvaranja lijepih lisnih rozeta.
Tijekom razdoblja rasta špinat je potrebno redovito plijeviti, okopavati, a za iznimno suhog vremena i navodnjavati.
CVIJEĆE, UKRASNO DRVEĆE I GRMLJE
Sadnja lukovica
Prije sadnje lukovica, površinu treba dobro pripremiti. Za početak sa površine uklonite sav korov, a površinu duboko prekopajte. Preporučljiva dubina obrade je oko 30 centimetara. Na površinu dodajte organskog gnojiva (treset, kompost i sl.) te sve dobro izmiješajte.
Nakon što ste površinu obradili, krenite sa sadnjom. Imajte na umu kako lukovičaste vrste puno ljepše izgledaju ako su posađene u skupinama od barem 3 biljke, nego pojedinačno, budući tako dolazi do izražaja njihova ljepota.
Dubina na koju se lukovice sade ovisna je o vrsti, veličini lukovice i tipu tla. Općenito je pravilo kako se lukovica sadi na dubinu koja je oko dva do tri puta veća od visine lukovice. U lakšim, pjeskovitim tlima lukovice se sade nešto dublje, a u teškim, glinastim tlima pliće.
Preduboko posađene lukovice kasnije će cvasti, pa kombiniranom sadnjom na različitim dubinama (ipak ne preduboko) možete postići cvatnju kroz duži period. Što se razmaka sadnje tiče, one manje sadite na razmak 5-8 cm, a veće na razmak 15 cm jednu od druge. Saditi ih možete rukom, pomoću sadilice ili lopatice. Ako je tlo u kojem se sade suviše teško i glinasto, dobro je pri sadnji, ispod svake lukovice staviti šaku pijeska ili šljunka.
Lukovice koje rastu u slobodnoj prirodi, same se šire te tako stvaraju kolonije nepravilnog oblika. Zato sadnjom lukovica u nepravilne skupine, u vrtu možete oponašati njihovo prirodno stanište.
RADOVI
- sadnja trajnica proljetne cvatnje
- sadnja i presađivanje drveća i grmlja
- razmnožavanje reznicama
- sadnja živice
- vađenje lukovica i gomolja vrsta ljetne cvatnje
- skupljanje sjemena ukrasnih vrsta
Kako skupiti sjeme
Sa jednogodišnjih biljnih vrsta sjeme je jednostavno skupiti. Primjerice kod kadifice (Tagetes sp.) dovoljno je sačekati dok se cvijet dobro osuši. Potom jednostavno takav suhi cvijet uberemo i protrljamo među prstima. Ukazat će nam se brojne sjemenke.
Kod vrsta sa mesnatim plodovima postupak ubiranja sjemena nešto je kompliciraniji. Kako se sjemenke nalaze zajedno sa mesnatim dijelovima, odvajanje sjemenki od ostalih dijelova ploda provodimo na način da ubrane plodove zgnječimo, te stavimo u posudu sa nešto malo vode. Nakon nekoliko dana dolazi do vrenja, što nam je znak kako možemo početi sa odvajanjem sjemena. Uklonimo krupnije dijelove, a ostatak smjese procijedimo kroz cjedilo.
Dobro isperemo pod mlazom vode i stavimo na papirnatu vrećicu da se na zraku nekoliko dana prosuši. Nakon toga sjeme stavimo u papirnatu vrećicu i spremimo do sjetve na tamno i prozračno mjesto. Kako bi proces vrenja ubrzali, dobro je u posudu dodati šaku gnojne zemlje. Ovisno o biljnoj vrsti sjeme zadržava klijavost od samo nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Vrste koje kratko zadržavaju klijavost sijemo iste godine, dok ostale sijemo u proljeće slijedeće godine.
Na ovaj način ubiremo sjeme primjerice gospine krune (Passiflora sp.), juke (Yucca gloriossa), ali i rajčice i sl.
SOBNO BILJE
Lončanice koje su do sada bile smještene na otvorenom treba pomalo premještati u zaštićene prostore. Pri tom postupak prenošenja provodite postupno, kako biljke ne bi doživjele šok zbog naglog prijenosa u zatvoreno. Lončanice koje su se tijekom ljeta previše razbujale možete minimalno i odrezati. Glavnu rezidbu ipak ostavite za proljeće.
TRAVNJACI:
- košnja
- sakupljanje pokošene trave
- prihrana PK gnojivima
Od rujna započinjemo s radovima koji bi trebali utjecati na što lakše prezimljavanje travnjaka. Još jednom provodimo prozračivanje travnjaka. Kako su oborine učestalije, brži je i rast trava, pa je potrebno češće kositi. Razina košnje ponovno je za oko 1/3 niža no što je bila ljeti. U listopadu travnjak prihranjujemo kompleksnim gnojivima s većim udjelom kalija, koji će omogućiti lakše prezimljavanje trave.