U ova krizna, inflatorna vremena voće i povrće iz vlastitog vrta ne samo da će povećati tanki kućni proračun, nego će omogućiti da ukućani uživaju u svježoj i netretiranoj hrani, onakvoj kakvu su nam spremale naše bake.
Vrt, ili bolje rabiti termin okućnica, jest prostor koji je prepušten mašti ukućana i mora biti funkcionalan tijekom cijele godine. Valja znati kako rezervirati prostor za cvijeće, a dalje i kako posložiti razno voće i naravno povrće u kojem će se guštati cijele godine.
Kod odabira voćnih vrsta treba biti oprezan. Izabrati one koje zahtijevaju što manje agrotehničkih zahvata i otporne su na napad brojnih štetnih organizama.
Maslina je obavezni element svake okućnice. Nekoliko maslina u vrtu može osigurati dovoljno ulja za cijelu obitelj. Maslina je dekorativno drvo, a formiranje krošnje valja urediti tako da se najbolje uklapa u arhitekturu okućnice. Ovdje nije potrebno robovati strogim pravilima rezidbe kakva se obavlja na plantažama.
Svatko želi što više iskoristiti skučeni prostor okućnice i često se posadi prevelik broj raznih stabala. Sve to lijepo izgleda kada su stabla mala, ali tijekom godina, kada porastu, a krošnja se nadvije nad prostor, povrće uzgajano ispod njega, koje je do tada odlično uspijevalo, daje plodove lošije kakvoće ili ih uopće nema.
Zbog toga treba znati koje povrće može uspijevati u sjeni, a kojemu treba izloženost suncu. Osim toga, u povrtnjaku treba znati koja kultura može doći na koje mjesto, odnosno odrediti plodored.
Termin plodored označava pravilnu, prostornu i vremensku izmjenu usjeva u vašem vrtu. S obzirom na to da u povrtnjaku uzgajamo velik broj različitih vrsta povrća, njihov uzgoj nije tako jednostavno posložiti kako se na prvu može činiti.
Treba poštovati osnovna pravila plodoreda. Naime, povrtnjak je specifično mjesto u našem vrtu, gdje se na istoj površini tijekom godine uzgajaju dvije, a ponekad i tri različite kulture.
Pravilan plodored pomaže u suzbijanju insekata, naročito onih koji napadaju samo jednu vrstu usjeva, a ne mogu se kretati daleko. U tom slučaju, ako nema biljaka kojima se hrane, insekti masovno ugibaju. Poznato je da se prinos nekih kultura značajno smanjuje nakon određene vrste. Međutim, to se ne događa nakon sjetve druge kulture.
Dok treća grupa kultura dobro podnosi samu sebe ili je tolerantna na uzastopni uzgoj, godinu za godinom na istoj površini. U tome se vidi utjecaj jedne kulture na drugu, odnosno međusobna tolerantnost usjeva. Poznato je da uzgoj u monokulturi pogoršavaju kemijska i fizikalna svojstva tla, jer različite vrste nejednako iscrpljuju tlo, odnosno imaju različite potrebe za hranjivima.
Neke kulture imaju duboki korijen koji crpi hranjiva i vodu iz dubljih slojeva, a druge kulture s plitkim korijenjem iz gornjih slojeva. Osim toga, neke kulture mijenjaju kemijski sastav tla pomoću tvari koje izlučuju iz korijena i na taj način smanjuju uspješnost uzgoja sljedeće. Tlo se dublje obrađuje za kulture s dubljim korijenom, a znatno pliće za kulture sa slabije razvijenim korijenom.
Za važnije povrćarske kulture koje se uzgajaju u vrtu preporučuju se ovi predusjevi:
za rajčicu: kupusnjače, mahunarke, tikvice, korjenasto povrće
za papriku: tikvice, mahunarke i korjenasto povrće
za kupusnjače: krumpir, rajčica, paprika, mahunarke, luk i korjenasto povrće
za mladi krumpir: korjenasto povrće
za krastavac i lubenicu: paprika, rajčica, krumpir
za mladi luk: paprika, rajčica, krastavac, lubenica
za korjenasto povrće: paprika, rajčica, krastavac, mahunarke
za mahunarke: rajčica, paprika, kupusnjače, tikvice