Iako raste u brojnim gradskim vrtovima, nešpula većinom služi kao ukrasno i dekorativno drvo, a vrlo rijetko kao korisna voćka.
Nešpula ili japanska mušmula intenzivno se uzgaja u razvijenim voćarskim zemljama s mediteranskom klimom. U našim mediteranskim krajevima zastupljena je u ponekim vrtovima kao ukrasno drvo i nije zauzela veće i značajnije mjesto u uzgoju. Vjerojatni razlog je nedovoljna informiranost i nepoznavanje ove voćne vrste cijenjene u svijetu.
Nešpula je porijeklom iz istočne Kine, u Japanu je udomaćena i uzgaja se više od 1000 godina. U Europi je stigla početkom 19. stoljeća.
Gdje je posaditi
Odgovaraju joj sunčana staništa, svježa i dobro drenirana zemlja bogata hranjivima. Otporna je na sušu, ali ne podnosi mraz. Niske temperature tolerira do minus 10 Celzijevih stupnjeva, traži i zaštitu od naleta vjetra, a potrebno je izbjegavati jako vlažna tla. Razmnožava se sjemenom, položenicama, reznicama ili se cijepi na mušmulu, krušku, glog ili jabuku.
Stablo nešpule može narasti do 10 metara visine, a najčešće naraste oko 3-4 m. Krošnja prirodno formira oblik kugle, a ako se želi formirati uzgojni oblik, preporučuje se oblik vaze.
Nešpula cvate u vrijeme kada većina ostalih vrsta miruje - od listopada do siječnja, a plodovi dozrijevaju vrlo rano, već u svibnju, te se time tržište osigurava svježim plodovima ove vrste na početku nove turističke sezone, što se može smatrati i osnovnom prednosti uzgoja ove voćne vrste.
Redovita rezidba
Vrlo je važno redovito orezivati stablo, posebno odmah nakon berbe plodova, jer se na taj način prorjeđuje krošnja, kako bi se osigurala prozračnost i dovoljno svjetla unutrašnjim izbojcima i listovima.
Rezidbu je potrebno obaviti u jesen prije početka cvatnje. Ako se ne obavi rezidba, tada se na izbojcima razvijaju sitni plodovi.
Rezidbom također treba odstraniti tanke i oboljele izbojke, jer se na taj način sprječava širenje zaraze bolesti krastavosti ploda - fuzikladije.
Iako je nešpula najčešće zastupljena kao pojedinačno stablo, ako se planira ići u intenzivniju proizvodnju, prilikom sadnje treba voditi računa o razmaku, budući da formira dosta veliko stablo.
Ljekovita svojstva
Osim u svježem stanju, nešpula se koristi za pripremu džemova, slatkih sirupa, likera, pripremu pita i drugog. Najznačajnije svojstvo nešpule, zbog čega se od davnih vremena sadi i kultivira, su sama prirodno-ljekovita i prehrambena svojstva plodova.
Posebno je koristan sirup od nešpule, koji se koristi za ublažavanje kašlja i grlobolje. Drvo nešpule je vrlo čvrsto i koristi se za izradu manjih predmeta. Poznato je da se od drveta nešpule izrađuju najbolja ravnala.
U nekim sredozemnim zemljama (Italija, Španjolska) nešpula se uzgaja plantažno i plodovi se mogu kupiti na tržnicama. Hrvatska nikako nije iskoristila tu mogućnost, a mnogi kontinentalci i ne znaju koja je to voćka i kako izgleda.
Zbog toga bi bilo vrijeme da se na tome započne više i bolje raditi, jer ukusni plodovi nešpule bi vrlo lako mogli naći mjesto na stolovima, kao prvi plodovi voća u proljeće i rano ljeto.