ljepotica s istokaNešpula se koristi za džemove, sirupe, pite..., a ima i brojna ljekovita svojstva. Lako ju je uzgojiti, a još lakše je od nje napraviti liker

Iako raste u brojnim gradskim vrtovima, nešpula većinom služi kao ukrasno i dekorativno drvo, a vrlo rijetko kao korisna voćka.

Nešpula ili japanska mušmula intenzivno se uzgaja u razvijenim voćarskim zemljama s mediteranskom klimom. U našim mediteranskim krajevima zastupljena je u ponekim vrtovima kao ukrasno drvo i nije zauzela veće i značajnije mjesto u uzgoju. Vjerojatni razlog je nedovoljna informiranost i nepoznavanje ove voćne vrste cijenjene u svijetu.

Nešpula je porijeklom iz istočne Kine, u Japanu je udomaćena i uzgaja se više od 1000 godina. U Europi je stigla početkom 19. stoljeća.

Gdje je posaditi

Odgovaraju joj sunčana staništa, svježa i dobro drenirana zemlja bogata hranjivima. Otporna je na sušu, ali ne podnosi mraz. Niske temperature tolerira do minus 10 Celzijevih stupnjeva, traži i zaštitu od naleta vjetra, a potrebno je izbjegavati jako vlažna tla. Razmnožava se sjemenom, položenicama, reznicama ili se cijepi na mušmulu, krušku, glog ili jabuku.

Stablo nešpule može narasti do 10 metara visine, a najčešće naraste oko 3-4 m. Krošnja prirodno formira oblik kugle, a ako se želi formirati uzgojni oblik, preporučuje se oblik vaze.

Nešpula cvate u vrijeme kada većina ostalih vrsta miruje - od listopada do siječnja, a plodovi dozrijevaju vrlo rano, već u svibnju, te se time tržište osigurava svježim plodovima ove vrste na početku nove turističke sezone, što se može smatrati i osnovnom prednosti uzgoja ove voćne vrste.

Luka Gerlanc/Ilustracija/Cropix

Redovita rezidba

Vrlo je važno redovito orezivati stablo, posebno odmah nakon berbe plodova, jer se na taj način prorjeđuje krošnja, kako bi se osigurala prozračnost i dovoljno svjetla unutrašnjim izbojcima i listovima.

Rezidbu je potrebno obaviti u jesen prije početka cvatnje. Ako se ne obavi rezidba, tada se na izbojcima razvijaju sitni plodovi.

Rezidbom također treba odstraniti tanke i oboljele izbojke, jer se na taj način sprječava širenje zaraze bolesti krastavosti ploda - fuzikladije.

Iako je nešpula najčešće zastupljena kao pojedinačno stablo, ako se planira ići u intenzivniju proizvodnju, prilikom sadnje treba voditi računa o razmaku, budući da formira dosta veliko stablo.

Ljekovita svojstva

Osim u svježem stanju, nešpula se koristi za pripremu džemova, slatkih sirupa, likera, pripremu pita i drugog. Najznačajnije svojstvo nešpule, zbog čega se od davnih vremena sadi i kultivira, su sama prirodno-ljekovita i prehrambena svojstva plodova.

Jure Mišković/Ilustracija/Cropix

Posebno je koristan sirup od nešpule, koji se koristi za ublažavanje kašlja i grlobolje. Drvo nešpule je vrlo čvrsto i koristi se za izradu manjih predmeta. Poznato je da se od drveta nešpule izrađuju najbolja ravnala.

U nekim sredozemnim zemljama (Italija, Španjolska) nešpula se uzgaja plantažno i plodovi se mogu kupiti na tržnicama. Hrvatska nikako nije iskoristila tu mogućnost, a mnogi kontinentalci i ne znaju koja je to voćka i kako izgleda.

Zbog toga bi bilo vrijeme da se na tome započne više i bolje raditi, jer ukusni plodovi nešpule bi vrlo lako mogli naći mjesto na stolovima, kao prvi plodovi voća u proljeće i rano ljeto.