Program ruralnog razvoja provodi se u Republici Hrvatskoj još od 2014. godine, dakle zaključujemo već osmu godinu, usudio bih se reći, vrlo uspješne provedbe. Pokazuju to i brojke.
Naime, od ukupno raspoloživih 3,28 milijardi eura, ugovoreno je 74 posto sredstava, odnosno 2,43 milijarde, a ukupno je za završene projekte isplaćeno 1,88 milijardi eura, odnosno oko 54 posto inicijalno raspoloživih sredstava.
Sredstva koja su nam za razdoblje 2014. – 2020. stavljena na raspolaganje moramo iskoristiti do kraja 2023. godine, dakle još je dovoljno vremena kako bi ovih 54 posto iskorištenih sredstava poraslo na gotovo sigurnih 90 i više posto.
Najviše je sredstava otišlo na tzv. Investicijske mjere, i to najizdašniju Mjeru 4 – Ulaganja u fizičku imovinu, Mjeru 6 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja, Mjeru 7, namijenjenu ulaganjima u komunalnu i društvenu infrastrukturu, te Mjeru 8, namijenjenu ulaganjima u šumarstvo i drvoprerađivačku industriju. Ukupno su ove mjere "povukle" 59 posto ugovorenih sredstava.
Konkretnije, primarna poljoprivredna proizvodnja (tip operacije 4.1.1) sufinancirana je s 2,1 milijardom kuna, kojima se potiče gotovo 1200 projekata. U postrojenja za preradu poljoprivrednih proizvoda uložit će se 850 milijuna kuna programskih sredstava, i to za 176 projekata, a sa 722 milijuna kuna financirano je oko 6500 projekata malih poljoprivrednih gospodarstava, onih koji su prihvatljivi za popularnu podmjeru 6.3.
Ruralna područja dobila su komunalnu i društvenu infrastrukturu ukupne vrijednosti 2,7 milijardi kuna za 1050 projekata, od čega je čak 201 dječji vrtić za ukupno više od 13.000 mališana. Financirana je i izgradnja 212 nerazvrstanih cesta te 124 sustava vodoopskrbe i pročišćavanja otpadnih voda.
Svi ovi rezultati zorno pokazuju kako interesa za ulaganjima iz Programa ruralnog razvoja ne nedostaje, te kako su naši poljoprivrednici i žitelji ruralnih područja itekako aktivni što se tiče povlačenja sredstava.
Natječaji u 2022. po starim pravilima
Prošla godina, baš kao i 2022., određene su kao godine tzv. prijelaznog razdoblja, u kojem možemo raspisivati natječaje po pravilima koja su vrijedila u ovom programskom razdoblju.
Tako nas, prema Planu koji je objavilo Ministarstvo poljoprivrede, tijekom ova godine očekuje nekoliko zanimljivih natječaja, poput onoga za ulaganja u rasadničarsku proizvodnju, ulaganja u navodnjavanje trajnih nasada te ulaganja u kapacitete za preradu poljoprivrednih proizvoda.
Uz to, u planu su i natječaji za ulaganja u obnovljive izvore energije namijenjene vlastitoj potrošnji u primarnoj poljoprivredi ili preradi poljoprivrednih proizvoda, a ponovno bi se trebao raspisati i natječaj za neproizvodna ulaganja u poljoprivredi (4.4.1), poput izgradnje i/ili obnove suhozida, izgradnje terasastih površina, nastambi za sklanjanje stoke i sl.
Također, slijedi nova šansa i za sve one koji shvaćaju kako udruživanjem mogu sebi osigurati bolju poziciju na tržištu, kroz podmjeru 9.1 – Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija.
Iako mnogi vjerojatno s nestrpljenjem očekuju novi natječaj za pokretanje ruralnog turizma (6.2), trenutačno isti nije vidljiv, ali zato jest onaj namijenjen za sve one koji se turizmom već bave pa žele proširiti svoje kapacitete (6.4).
Do sredine siječnja aktivan natječaj za male i mlade
Trenutačno je aktualan natječaj namijenjen malim poljoprivrednim gospodarstvima, onima s ekonomskom veličinom manjom od 8000 eura, a koji za ulaganja u npr. podizanje novih nasada i/ili kupnju životinja mogu ostvariti potporu u iznosu od 15.000 eura.
Također, prilika je sada i za mlade poljoprivrednike koji ili prvi put osnivaju OPG ili ga preuzimaju od nekog starijeg, a imaju manje od 40 godina, da za unaprjeđenje svoga poslovanja dobiju potporu u iznosu od 50.000 eura.
S prijavama se krenulo početkom prosinca, a prema planu bi natječaj trebao završiti 17. siječnja. Znamo li kako je za ove dvije podmjere i do sada vladao izniman interes, sigurno će isto biti i na ovom natječaju.
Od 2023. godine nas očekuje novi Nacionalni strateški plan u kojem se objedinjuju pravila za ostvarivanje potpora po osnovi izravnih plaćanja (1. stup Zajedničke poljoprivredne politike), ruralnog razvoja (2. stup ZPP-a) te sektorskih intervencija (Pčelarski program, potpore u sektoru voća i dr.).
Sredstva koja će nam biti na raspolaganju još su izdašnija od onih koja smo imali u ovom programskom razdoblju, tako da svi oni koji nisu "uhvatili" neku od mjera imaju mogućnost vrlo skoro. Na njima je da sada stvaraju preduvjete i osmišljavaju svoja buduća ulaganja.