Dvadesetšestogodišnji Mirko Knežić iz Metkovića uspješan je mladi poljoprivrednik koji se bavi intenzivnom proizvodnjom povrća. Njegovi plastenici su tvornice koje su u pogonu tijekom čitave kalendarske godine, zimi je u njima salata, ljeti rajčice, krastavci, paprike. Na otvorenim površinama sadi kupusnjače i lubenice, koje su upravo dozrele za berbu, pa je Mirko kandidat za najboljeg mladog poljoprivrednika.
U radu mu pomažu roditelji, brat i stric. Posla ima i previše pa često angažiraju i sezonsku radnu snagu na dnevnice. Međutim, problem je što je svakim danom sve manje radnika pa se Mirko i njegovi ukućani oslanjanju na vlastite snage.
Već od malih nogu Mirko je znao da će biti poljoprivrednik, jer se njegova obitelj generacijama uspješno bavi proizvodnjom povrća. Išao je taj posao od njegova djeda, preko oca, pa danas ovaj mladi poljoprivrednik nastavlja uspješnu obiteljsku tradiciju.
Završio je i srednju poljoprivrednu školu stekavši zvanje poljoprivredni tehničar, pa sada u praksi na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG-u) uspješno primjenjuje ono o čemu je učio u školi.
Zasaditi 25 tisuća sadnica krastavaca, te desetak tisuća sadnica rajčica i paprika zasigurno nije lako. Rad u plasteniku traži puno odricanja i zahtijeva stalni angažman. Nema tu odmora. Ako se ne bere povrće, onda se zalijeva, prihranjuje, zaštićuje.Treba tu uložiti dosta rada i truda da bi se povrće našlo na stolovima krajnjih potrošača.
– Ne može se živjeti u dolini Neretve, a da se ne baviš poljoprivredom. To je jednostavno tako. Nekada se više sadilo na otvorenom, a sada imamo i plastenike – reći će Knežić, koji je skupa s bratom poljoprivrednu proizvodnju podigao na veću razinu.
Ističe da nema budućnosti bez planske proizvodnje, jer bez toga će biti teško prodati proizvedeno povrće.
Za izgradnju plastenika naš sugovornik je koristio djelomično sredstva iz EU fondova, ali je ipak većinu izgradio vlastitim novcem.
OPG Mirko Knežić je 2019. godine aplicirao na mjeru "Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja" tip operacije 6.1.1. "Potpora mladim poljoprivrednicima" iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
Cilj projekta je povećanje proizvodnog kapaciteta iskazano kroz povećanje ukupnog standardnog ekonomskog rezultata. Izgradnjom plastenika ostvario se taj cilj, jer se oranica koja je dio OPG-a većim dijelom prenamijenila u parcelu pod plastenicima, čime se povećao ukupan prinos gospodarstva.
Površina objekata je usklađena s dimenzijama i karakteristikama parcele. Kroz projekt je sufinancirana izgradnja objekta površine od 2500 metara četvornih, a samostalnim sredstvima OPG-a još je dodatno obuhvaćeno 3500 metara četvornih. Objekti su izgrađeni s bočnom ventilacijom i prilagođeni povrtlarskoj proizvodnji. Parcela je u vlasništvu nositelja OPG-a.
Danas, tri godine kasnije, na ukupno 9100 metara četvornih (3100 starih i 6000 novih) plastenika proizvodi se više od 200 tona povrtlarskih kultura tijekom cijele godine, što je tri puta više nego prije realizacije ovog projekta.
Knežić na OPG-u želi i dalje širiti svoju proizvodnju i ulagati u nove tehnologije kako bi ostvario što bolje rezultate, pa ozbiljno razmišlja o izgradnji novih plastenika i nastavku apliciranja prema EU fondovima.
U plastenicima su trenutačno zasađene rajčice, paprike i krastavci. Sezona berbe je počela i ako sve bude išlo po planu iz Mirkovih plastenika ovog ljeta ubrat će se nekoliko stotina tona kvalitetnog povrća. Prema procjenama, iz plastenika bi moglo izići 250 tona krastavaca, 60 tona rajčica i isto toliko paprika. Impozantne su to brojke, ne samo u neretvanskim već i u okvirima poljoprivredne proizvodnje na razini države.
A kad prođe sezona povrća u plastenicima, onda slijedi berba mandarina, tako da naš sugovornik ima zaokružen proizvodni ciklus tijekom čitave godine.
Naš sugovornik koji pripada mladoj generaciji uspješnih neretvanskih poljoprivrednika obrađuje petnaestak hektara plastenika. Da bi se bio uspješan u poljoprivredi, treba pratiti nova saznanja oko proizvodnje, sortne liste i primjenu agrotehničkih mjera. Tako Mirko u plastenicima uglavnom sadi rajčicu sorte grapolo, koja do sada nije bila uobičajena u dolini Neretve. Riječ je o rajčici koja se bere u grozdovima i ima bolji plasman na tržištu.
– Grapolo se pokazao iznimno dobar. Urod je zadovoljavajući i povećana je otpornost biljke na bolesti – govori nam Mirko dok obilazimo plastenike.
Krastavci su podignuti na špagu, jednako kao i paprike babure. Sve je zategnuo kao pod konac, nema nijedne travke. Već i poljoprivredni laik na prvi pogled može zaključiti koliko truda i rada obitelj Knežić ulaže u proizvodnju plasteničkog povrća.
S obzirom na kvalitetu povrća nije im problem naći kupca, premda glavninu svojih proizvoda plasiraju kao kooperanti tvrtke "Ennafruit" d.o.o., stoga ozbiljno razmišljaju o povećanju proizvodnje.
– Cilj nam je povećanje poljoprivredne proizvodnje kroz ulaganja u zatvorenu kontroliranu proizvodnju izgradnjom novih plastenika, tj. proizvodnja u plastenicima gdje se smanjuje uporaba zaštitnih sredstava, uporaba biološke zaštite i uporaba kontroliranog navodnjavanja – veli Mirko.
U takvim uvjetima se otvaraju mogućnosti proizvodnje pojedinih kultura u zimskim uvjetima kada su temperature dosta niske. Na taj način se produžuje poljoprivredna proizvodnja i otvara mogućnost rotacije više kultura u jednoj godini, pa plastenik postaje tvornica povrća.
Od svega toga korist bi imala i lokalna zajednica kroz povećanje prodaje mojih proizvoda na lokalnom tržištu. Također, povećanjem proizvodnje povećala se i potreba za nabavom ambalaže i repromaterijala, koje kupujem od lokalnih tvrtki i na taj način ostvarujem dodatni prihod lokalnoj zajednici – ističe Knežić, koji može biti uzor mladim poljoprivrednicima koji se namjeravaju baviti intenzivnom proizvodnjom povrća.
Dok njegovi vršnjaci maštaju o odlasku u Irsku ili Njemačku, Mirku to ne pada na pamet. Pronašao se u obiteljskom biznisu proizvodnje povrća, koja mu itekako dobro ide od ruke.
