najbolje nakon kišePovrće prihranite 15-20 dana nakon presađivanja na gredice

Prihranjivanje povrća treba obaviti 15-20 dana nakon presađivanja na gredice, kada biljke počnu stvarati plodove.

Kako piše Agroportal, time im se daje nužno potrebna hrana, osobito u vrijeme najjačeg rasta. Ali, uvjet je da su biljke već dobile osnovnu gnojidbu jer prihranjivanjem se ona ne može nadoknaditi. Prihranjivati je najbolje nakon kiše, predvečer.

Ako nema kiše, tlo prije prihranjivanja zalijemo, da ne bi nastala veća koncentracija mineralnih hranjiva, što bi bilo moglo oštetiti korijen biljke.

Dušik je nužan za fotosintezu. Njegov nedostatak se očituje usporenim rastom biljke, a stariji listovi požute. Previše dušika čini tkivo biljke mekim, a time biljka postaje neotporna na napad lisnih ušiju i na gljivične bolesti. Zato bi već u kasno ljeto trebalo prestati prihranjivati dušikom biljke koje prezimljuju vani, kako bi one mogle sazrijeti i dovoljno otvrdnuti pred predstojeću zimu.

Fosfor pomaže pravilan energetski metabolizam biljke i pruža informaciju o nasljeđu. Ako ga u tlu nema dovoljno, biljka zaostaje u rastu, listovi postaju crvenkasti, a cvatnja izostaje. Previše fosfora u tlu se na biljci ne primjećuje, no može biti problem pri apsorpciji željeza i mangana iz tla u biljku.

Kalij određuje koliko će vode biljka primiti. Ako ga u tlu nema dovoljno, biljka počinje odumirati, i to od vrha i od rubova listova i to najprije starijih. Otpornost biljke se smanjuje pa je napadaju štetočine. Nije dobar ni višak kalija jer izaziva nekrozu na listovima, koja se očituje poput kakvih opeklina, a biljci je smanjen dotok kalcija i magnezija iz tla.

Magnezij je naročito značajan za fotosintezu. Njegov nedostatak se vidi po listovima koji posvijetle i to tako da su žile i dalje zelene, ali ne i prostor među njima, koji postaje žut. Nije dobro ni ako ima previše magnezija u tlu, jer onda je ometen unos kalija i kalcija. U konkretnom slučaju, to znači da ćemo s dušičnim gnojivima (KAN i urea) prihranjivati biljke kojima želimo povećati rast i produžiti vegetativni period, što se osobito dobro postiže kod lisnatog povrća.

Kalijevim gnojivima ćemo također ubrzati rast i razvoj povrća, ali i dozrijevanje vegetativnih i generativnih organa. Biljke će postati otporne prema bolestima i prema niskim temperaturama.

Važno je i kako će se biljke zalijevati prihranom. Mineralno NPK gnojivo ili KAN otopi se u vodi i otopinom se ručno zalijeva oko svake biljke, pazeći da se ne ovlaži lišće. 

Prije prihranjivanja trebalo bi oko svake biljke napraviti plitku brazdu u koju se sipa otopina s gnojivom. Idealno bi bilo kada bi brazda bila udaljena 6-7 cm od biljke kod prvog prihranjivanja i oko 15 cm kod drugog, jer je korijen sada već šire rasprostranjen.

Gnojivom otopljenim u vodi može se jednostavno zalijevati između redova biljaka, posebno ako je sklop sadnje gust.