Zlatna žutica vinove loze (Flavescens doree) karantenska je bolest koju uzrokuje fitoplazma Candidatus Phytoplazma vitis. Spada među najopasnije bolesti vinove loze u Europi.
U vinogradima u kojima se pojavi, bolest se brzo širi vektorom, američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus Ball) te, ukoliko se na vrijeme ne poduzmu odgovarajuće mjere, ubrzo poprima razmjere epidemije uzrokujući velike gospodarske štete koje se očituju u gubitku uroda i propadanju zaraženih trsova.
Prvi nalaz zlatne žutice vinove loze u Republici Hrvatskoj potvrđen je 2009. godine u Vivodini, Karlovačka županija. Do kraja 2016. zlatna žutica je nađena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Zbog intenzivnog širenja zlatne žutice i trajnih gubitaka svakog zaraženog trsa Ministarstvo poljoprivrede propisalo je Naredbu o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 46/2017).
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2017_05_46_1086.html
Kad se laboratorijskom analizom potvrdi zaraza uzročnikom zlatne žutice vinove loze ministar poljoprivrede određuje demarkirano područje Odlukom o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere sprečavanja širenja i suzbijanja štetnog organizma Grapevine flavescence dorée MLO“ (NN 51/2017).
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2017_05_51_1166.html
Demarkirano područje uključuje jedno ili više zaraženih područja i sigurnosno područje koje ih okružuje.
Zaraženo područje je širine najmanje 1 km od mjesta na kojem je utvrđena prisutnost štetnog organizma.
Sigurnosno područje je širine najmanje 5 km od granice zaraženog područja.
Popis katastarskih čestica u demarkiranim područjima, objavljen je na mrežnoj stranici Ministarstva poljoprivrede http://www.mps.hr/ pod linkom Zakonska regulativa → Biljno zdravstvo → Popis katastarskih čestica u demarkiranim područjima za štetni organizam Grapevine flavescence dorée MLO.
U zaraženom području u skladu s Naredbom potrebno je provoditi odgovarajuće fitosanitarne mjere koje imaju za cilj iskorjenjivanje (eradikaciju) bolesti, tj. sprječavanje širenja.
Kako bi se to postiglo, nužno je pravodobno otkriti nova zaražena područja ove bolesti.
Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je i Akcijski plan za suzbijanje i sprečavanje širenja zlatne žutice vinove loze – Flavescense doree (FD) za 2017. godinu koji je dostupan na mrežnoj stranici Ministarstva.
Simptomi zlatne žutice vinove loze postaju vidljivi od kraja lipnja i uočavaju se do kraja vegetacije. Kod bijelih sorti grožđa rubovi lišća uvijaju se prema naličju tako da list poprima kopljasti izgled, nepravilno žuti i krt je pa se kod stiskanja rukom drobi.
Kod crvenih sorti grožđa lišće crveni, ostali simptomi su jednaki kao kod bijelih sorti. Mladice na zaraženom trsu početkom jeseni ne odrvenjavaju već ostaju zelene.
Cvat se ponekad potpuno osuši, ako se simptomi pojave nakon cvatnje grozd postupno vene.
Širenje bolesti
Bolest se širi:
- zaraženim sadnim materijalom i
- vektorom, američkim cvrčkom (Scaphoideustitanus Ball), (slika 5.)
Suzbijanje zlatne žutice vinove loze
- Uklanjanje oboljelih trsova koji pokazuju simptome.
- Praćenje pojave američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča.
- Suzbijanje američkog cvrčka: u zaraženom i sigurnosnom području, u svim vinogradima i rasadnicima vinove loze; u nezaraženom području, samo u rasadnicima vinove loze.
- Krčenje zapuštenih vinograda u demarkiranom i nezaraženom području.
- Uništavanje obične pavitine (Clematis vitalba).
Za suzbijanje američkog cvrčka u proizvodnim vinogradima preporučuju se najmanje dva tretiranja:
prvo tretiranje - nakon cvatnje, u prvoj polovici lipnja (ličinke L3 stadija);
drugo tretiranje - dva do tri tjedna nakon prvog;
treće tretiranje - obavlja se krajem srpnja ili početkom kolovoza, ako se tijekom srpnja ulovi tjedno četiri i više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ploči
Za suzbijanje američkog cvrčka u Hrvatskoj registrirani su insekticidi: Actara 25 WG, Dali (dozvoljen u zaštićenom prostoru), Decis 2,5 EC, Sumialfa 5 FL, Nurelle D, Chromorel-D, Cythrin Max, Reldan 22 EC i Asset.
Sve informacije o navedenim pripravcima dostupne suputem Fitosanitarnog informacijskog sustava Ministarstva poljoprivrede na mrežnoj stranici https://fis.mps.hr/trazilicaszb/.
Preporuke s rokovima za suzbijanje američkog cvrčka mogu se pronaći na mrežnim stranicama Zavoda za zaštitu bilja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo www.hcphs.hr i Savjetodavne službe www.savjetodavna.hr.
VAŽNO!
Posjednici vinograda obvezni su tijekom vegetacije provoditi vizualne preglede vinove loze te uoče li simptome zaraze odmah izvijestiti:
fitosanitarnog inspektora zlatna.zutica@mps.hr ili Zavod za zaštitu bilja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo
zlatna.zutica-FD@hcphs.hr, (01) 2311 640 ili
Savjetodavnu službu zlatna.zutica@savjetodavna.hr, (01) 4882 700
Savjetodavna služba