Ovako rani početak berbe u Ravnim kotarima nitko ne pamti, kaže za Agroklub poznati zadarski agronom mr. sc. Marijan Tomac. Kao prvi u anale ulazi Ivica Ražnjević, vlasnik ekološkog vinograda u Polači, koji je već potrgao sve grožđe na 18.000 čokota.
Najprije merlot pa odmah potom syrah i cabernet sauvignon. Sve to punih mjesec dana prije nego lani kada je berbu počeo 10. rujna .
"Tako su odredili enolozi i Lucifer", izjavio je Ražnjević. Lucifer je toplinski val koji posebno dolazi do izražaja u vinogradima na kamenom tlu kao što je i kod Ražnjevića, jer kamen pojačano privlači sunčevu energiju.
Ove godine u svim, pogotovo u vinogradima na južnim ekspozicijama bilo je nužno navodnjavanje. Srećom, Ražnjević ima sustav navodnjavanja kap po kap, a bunar Pribić je samo nekoliko kilometara od vinograda.
"Svaki čokot je dobio po 200 litara, odnosno u četiri navrata po 50 litara vode", otkriva Ražnjević, koji je zadovoljan količinom i kakvoćom grožđa.
Na 18.000 panja ubrali su 19 tona grožđa. Omjeri sladora i kiselina su gotovo optimalni pa se očekuje i kvaliteteno vino.
Navodnjavanje prakticiraju i u Kraljevskim vinogradima u Petrčanima i Zatonu gdje ukupno imaju 300.000 loza, ali su puno "šparljiviji“ od Ražnjavića.
"Imamo jednu bušotinu s ograničenim količinama pa smo prisiljeni koristiti i vodu iz gradskog vodovoda, a to je skupo", kaže Zoran Pantalon, direktor Kraljevskih vinograda.
Zato troše minimalne količine, svega 10 litara po čokotu i to uglavnom na bijele sorte koje teže podnose žegu i sušu.
"Za berbu je prvi prispio pošip", kaže Pantalon, ali prije trganja će se „debelo“ konzultirati sa enolozima na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
"Još nismo uzorkovali na terenu, ali s obzirom na okolnosti, sigurno će se pokazati nesrazmjer između sladora i kiselina", kaže mr. sc. Marina Pavlović, glavna enologinja na spomenutom odjelu.
Tamo gdje nije navodnjavano došlo je do dehidracije bobica. Može se dogoditi da kiseline ostanu nerazgrađene, pogotovo kod mladih vinograda i onih na južnim ekspozicijama i kamenitim terenima.
"Jednostavno, došlo je do prisilne zriobe pa se o bobicama nisu mogli odviti normalni procesi", kaže enologinja Pavlović, koja za područje Zadarske županije prognozira manji urod i manji randman u usporedbi s prijašnjjm godinama.
Slična ocijena je i dipl. ing. Zvonimira Vlatkovića iz Savjetodavne službe. On je počeo prikupljati podatke na terenu. Prvo uzorkovanje u vinogradu sa introduciranim francuskim sortama pokazalo je da merlot sadrži nešto iznad 20 posto sladora, kiseline su oko 7.
"Znači, vrijednosti su malo povišene i valja se nadati da će početi lagano padati, ako u međuvremenu padne kiša", govori Vlatković.
On ističe da je posebno teška situacija na benkovačkom području gdje je u posljednja tri mjeseca palo ukupno 16 litara kiše.
Situaciju je dodatno pogoršao vrući zrak koji je prije desetak dana stigao iz Afrike. Suši se lišće, grožđe je izloženo štetnom UV zračenju i toplom, suhom zraku. Gotovo da i nema razlike između dnevnih i noćnih temperatura što je za lozu i grožđe iznimno stresno.
"Ovo je definitivno najstresnija godina. Toplotni udari po trajanju i učestalosti najduži do sada, a kad se gledaju temperaturni prosjeci iznad 35 stupnjeva Celzijusa onda je ovo najveće isušivanje vinove loze odkad se ja bavim vinogradarstvom", kaže Zvonimir Vlatković.
Ako je istina da dobro vino nastaje u vinogradu onda se vinogradari i vinari na područje Sjeverne Dalmacije nemaju bog zna čemu nadati.
Urod grožđa u vinogradima Zadarske županije lani je iznosio 20 tisuća tona što je otprilike brojka na razini godina prije Domovinskog rata. Ove godine bit će toga puno manje, piše Agroklub.
Samo još, kako reče jedan vinar, da zbog nesrazmjera sladora i kiselina, umjesto kvalitetnog vina ne ispadne - kvasina!
StoryEditorOCM
najstresnija godinaAfrički zrak spaljuje listove i grozdove: uranila berba, samo da umjesto kvalitetnog vina ne ispadne - kvasina!
20. kolovoza 2017. - 10:46