Fotografija s natpisom na ploči "Zatrovano zemljište", snimljena u Faroskoj hori, antičkom polju koje je naporima kulturnjaka prije 14 godina uvršteno na UNESCO-ov popis svjetske baštine, digla je veliku prašinu na otoku Hvaru.
Ljudi su se pitali pa kakav je to "trbuh škoja", kako ga reklamiraju na stranici Turističke zajednice Staroga Grada, kada se predstavlja "zatrovanom zemljom", a naposljetku je u navedenom slučaju navodno postupala i policija te razjasnila o čemu se tu radi.
– Na svu sreću, nakon fotografije stigla je i obavijest da je vlasnik spomenutom pločom želio samo zastrašiti nepozvane ljude i njihove pse da ne ulaze na kultivirano zemljište. Međutim, nepobitna je činjenica da težaci koriste pesticide u tome polju, što je bilo i dokazano provedenom anketom prije nekoliko godina. Jedan od njih tada je na našoj internetskoj stranici ostavio poruku da svoje vinove loze polijeva od šest do devet puta fungicidima u vrijeme vegetacije, i to je jako loše, neprihvatljivo – tvrdi Vivian Grisogono, predsjednica udruge "Eco Hvar", dok nam pokazuje brojne fotografije koje ponajbolje svjedoče o katastrofalnom stanju kad je u pitanju korištenje pesticida i herbicida na hvarskom prostoru.
Naša sugovornica dodaje da lokalne vlasti u najmanju ruku prešutno dopuštaju trovanje prirode u sklopu programa dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, što je pogubno ne samo za zdravlje otočana i turista, nego i kukaca, osobito pčela. Nedavno su i rubovi dijela hvarskih cesta prskani nepoznatim herbicidom, što se pokušalo zataškati, ali je naposljetku sve izišlo na vidjelo.
– U laži su kratke noge, recimo to tako, i najgore je kad se lažno predstavljamo kao otok na kojem je sve "čisto i prirodno". Nasuprot tome, kontinuirano zagovaramo ekološku poljoprivredu; neka se mjerodavni i oni koji se brinu o krajoliku založe za financijsku potporu kod kupnje strojeva (malčiranje trave...), gnojiva, sjemena, testiranja zemlje, plodova i proizvoda, pa i subvencioniranja radnika.
Ali da bismo do toga došli, najprije je potrebno krenuti s edukacijama, za pesticide i herbicide pribaviti mišljenja neovisnih stručnjaka, a što bi država trebala učiniti, to valjda znaju ljudi u ministarstvima. U svakom slučaju, mi očekujemo puno kvalitetnije zakone i druge propise, kojima će se zaštititi ljude, floru i faunu u našoj zemlji – ističe Grisogono.
Posebno je pitanje zašto se kod nas neometano prodaju proizvodi koji su tretirani raznim kemijskim sredstvima, postoji li itko tko je zadužen da testira količinu pesticida koja ostaje na njima. Zaista je iluzorno očekivati da bi poljoprivrednici ili trgovci sami istaknuli da proizvodi stižu iz takvog ambijenta.
Junaku s početka naše priče bismo poručili da njegova ploča zasigurno nije dobra reklama škoja, koji se prepoznaje kao jedan od turističkih bisera Mediterana. Bolje bi bilo da umjesto toga, primjerice, naglasi da je zabranjeno ulaziti na privatni posjed. S druge strane, lokalne vlasti trebaju odrediti lokacije gdje je dopuštena šetnja sa psima i njihovo istrčavanje.
