Ne vidim ja tako skoro poštenu kišu. Suša se nastavlja... U Dalmaciji samo takva. Do nedjelje ništa. Nešto se malo povećava vjerojatnost kiše u Dalmaciji početkom sljedećeg tjedna, rekao bih u utorak, srijedu...
Ali to bi značilo povećanje vjerojatnosti za mjestimice malo kiše. Jesam li dovoljno diplomatski raspoložen? - uzvratio je protupitanjem Zoran Vakula, glavni HRT-ov meteorolog na naš upit kada će nebo konačno poslati kišu u Dalmaciju nakon netom okončane, u prosjeku sušne zime. Split, primjerice, zadnji put pamti padaline između 20. i 21. veljače, kada je palo 11 litara po četvornom metru.
S Vakulom razgovaramo na Svjetski dan voda, koji se obilježava 22. ožujka svake godine kako bi se skrenula pozornost ljudi diljem svijeta na važnost očuvanja vode za piće i podigla svijest o 2 milijarde ljudi koji žive bez pristupa pitkoj vodi.
- Bolje da je sada, ako već možemo birati, i ovako nego da bude kao lani - u trećem mjesecu sve se diglo, a onda u travnju došla hladnoća - podsjeća Vakula i domeće da je ovogodišnja veljača bila među desetak najtoplijih u povijesti mjerenja.
Prema srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka zaslužila je klimatološku ocjenu većinom "topla" - jer je odstupala uglavnom od 2 do 4 °C od prosjeka iz razdoblja 1981. - 2010. Ožujak će pak, prema Vakulinoj prognozi, biti oko prosjeka, većinom čak i hladniji nego što je to uobičajeno, što je s jedne strane dobro, jer je onemogućio nagli procvat vegetacije, ali ne valja ta dugotrajna suša s tendencijom nastavka skoro do kraja mjeseca.
Glavni prisavski meteorolog stoga smatra da je bolje pripremiti se za nepovoljnije sušno razdoblje s nadom da će ipak biti nešto oborina nego imati nerealna očekivanja.
Sve veći ekstremi
Dobro je to na vlastitoj koži već naučila mlada poljoprivrednica Natalija Šunjić Gizdić iz Gizdavca pokraj Muća, vlasnica jednog od najboljih OPG-ova u Dalmatinskoj zagori. Ove je godine, što zbog suše, što zbog hladnoće, cijelih mjesec dana morala zaustaviti i sjetvu i sadnju, a budući da situaciju zbog djelatnosti kojom se bavi prati već godinama, ni klimatološke prilike koje slijede ne slute joj na dobro.
- Konstantno imamo probleme sa sušom. Ranije bi obično bila sušna veljača, a sad je ožujak. Ne sjećam se da u ožujku nije bilo kiše, samo da jedne godine nije bilo bure. Svake godine su sve veći i veći ekstremi, izgubio se neki redoslijed, nema više normale. Sve to puno utječe na našu proizvodnju... - požalila se vrijedna poljoprivrednica, koja je, spremivši u ladicu diplomu menadžmenta na splitskom Ekonomskom fakultetu, posegnula za motikom.
S obitelji obrađuje zemlju u rodnom Kliškom polju, a udajom je "zapasala" i ono mućko.
- Ja sam sada u zastoju, jedino radim na zemlji u Klisu, jer od kuće mogu dovesti vodu do parcele, što je ujedno 100 posto veći trošak u proizvodnji. A ovdje u Muću, gdje živim, početkom ožujka bile su prehladne noći, hladnije nego ranije, a uz to nema ni kiše, pa nije imalo smisla išta sijati ili saditi. Evo, sad vidim da zovu kišu idući tjedan i tek ću od četvrtka početi saditi. Što ću stavljati krumpir u suhu zemlju, a uz to je vani hladno? Sjeme stoji u zemlji, ne radi, ali trava kudikamo radi, pa dođe do toga da parcela bude zatravljena, a krumpir nije niknuo i ne možeš ga obraditi. U polju nema potrebe saditi prije travnja, ali su se ranije neke stvari mogle obaviti, posijati blitva ili cikla, ali bez vode ništa od toga - nemoćno će Natalija.
Lani joj je, od studenog pa do sredine siječnja, sve bilo pod vodom. A sada, kad bi trebala sijati i saditi, vode nema.
- Kiše nema već mjesec dana, a po prognozama je isto, čini se, baš neće biti. Meteorolozi to najave u stilu "bit će je idući tjedan", a kad taj tjedan prođe, sve promijene i prolongiraju je sve dalje i dalje. Samo ovaj vjetar. Nikad nije bilo ovako... Jest da je treći mjesec, kao bi trebale biti tri marčane bure, ali sada non-stop puše - primjećuje Natalija.
Budući da nema grijani plastenik, puno sadnica drži i grije u kući.
Ubitačni vjetar
- Lani sam u četvrtom mjesecu držala batat za sadnju u jednoj šupi unutar kuće, jer je 7. travnja pao snijeg. To je bilo božesačuvaj, jer 10.000 sadnica nije malo. Ono, trudim se mjesec dana dok sve naštancam, pa da mi sve propadne... Užas. A bilo je došlo do toga da moraju u zemlju, a vani još bilo hladno. I "prišle" mi sadnice. Propadaju mi i ne mogu ih stopirati, a ne mogu s njima ni u zemlju. Evo ih i ove godine u plasteniku, ali sve je to ništa. Slabo. Valjda i biljke osjeća ovaj konstantan vjetar, skroz slabo napreduju - s mukom će Natalija.
- Ako se nastave ovakvi vremenski uvjeti, a iz godine u godinu je sve gore i gore, bit će sve teže i teže proizvoditi. Pitanje je koliko će to naši ljudi cijeniti i financijski podnijeti. Pa vidite što se sve događa - rat u Ukrajini, cijene se ionako dižu zbog uvođenja eura, pa inflacija, poskupljenje goriva, sjemenskog materijala, gnojiva... I još vremenski uvjeti ne idu u prilog. Bit će sve teže i teže. I skuplje - u potpunosti je sigurna požrtvovna poljoprivrednica.
Osobno još nije dizala cijene svojih proizvoda, ali takvo što je neminovnost.
- Sve je poskupjelo. U pitanju je domino efekt na koji ne možemo utjecati. Neće sve biti skuplje ovoga ljeta nego općenito. Puno ljudi nije svjesno koliko se klima promijenila. Pitaju me kupci prošle subote na našem štandu na splitskom Mertojaku: "Što je ovo prazno? Kako ovako slaba ponuda?". Uopće im nije jasno da nismo mogli ni sijati ni saditi nove kulture jer je suša i jer je hladno. Uostalom, nemoguće je u veljači i ožujku imati šarolik izbor, imate samo ono što je prezimilo pa tek krenulo. A naši ljudi padaju s Marsa. I sad kad imate sve ovo što sam rekla - probleme s klimom i sve veće troškove, a najviše problema nam donosi suša, oni ostaju "paf". Suša je ta koja trenutno najviše diže cijenu u proizvodnji, ali kad, u dogledno vrijeme, još gorivo skoči za kunu ili dvije, morat ću podignuti i cijenu dostave. Svi mogu zaboraviti nekadašnje cijene hrane, došlo je drugo vrijeme. I nema povratka natrag. Bit će dobro onome tko ima nešto svoga vrtlića... Napokon će se početi cijeniti ono što radi mali čovjek, seljak - bez imalo sumnje će kliška menadžerica iz mućkog polja.