Svjedoci smo čestih slučajeva povlačenja sa tržišta domaćeg voća i povrća u kojem su pronađeni ostaci pesticida. Nedavni takav primjer dogodio se na jednom hrvatskom OPG-u gdje su jabuke sorte Idared bile tretirane pesticidima a i iz Slovenije nam dolaze informacije da je u mandarinama otkriven pesticid, odnosno zaštitno sredstvo, chlorpyrifos-ethyla.
Ipak, Europska komisija je u analizi koju je izradila za Nacionalni strateški plan Hrvatske istaknula kako je trend smanjenja rizika povezanih s upotrebom pesticida u Hrvatskoj izraženiji nego na razini EU što vrijedi i za trend antimikrobnih sredstava te da Hrvatska ima dobro opće stanje i zaštita prirodnih resursa kao i najveći potencijal u Europi za razvoj biogospodarstva.
- Izvješće Europskog revizorskog suda iz siječnja prošle godine (Održiva uporaba sredstava za zaštitu bilja: ostvaren je ograničen napredak u mjerenju i smanjivanju rizika), ukazuje na glavna ograničenja i daje preporuke vezane uz korištenje sredstava za zaštitu bilja. Ovo izvješće naglašava kako su države članice poduzele određene mjere za promicanje održive uporabe sredstava za zaštitu bilja, no ostvaren je ograničen napredak u mjerenju i smanjivanju rizika, a Europska Komisija nije provjerila jesu li države članice pravilno prenijele Direktivu o održivoj uporabi pesticida u nacionalno zakonodavstvo. I Europska Komisija i države članice poduzimaju mjere za smanjenje rizika povezanog s uporabom sredstava za zaštitu bilja, što u praksi uključuje i mjere koje se odnose na primjenu integrirane zaštite bilja - ističe predsjednica saborskog odbora za poljoprivredu, Marijana Petir.
- Nejasno definirani kriteriji, rokovi, procedure monitoringa, ali i nedovoljna prilagodba javnih službi koje bi trebale biti potpora poljoprivrednicima u procesu smanjenja upotrebe sredstava za zaštitu bilja razlog su koji ograničava punu primjenu načela integrirane zaštite bilja, pa time i smanjenja uporabe pesticida. I to je problem koji pogađa cijelu Europsku Uniju, smatra Petir.
Ako se odmaknemo od same primjene pesticida, poštivanja ili nepoštivanja pravila njihova korištenja, dugoročno se trebamo snažnije usmjeriti prema jačanju ekološke poljoprivredne proizvodnje koja da bi bila ekološka mora udovoljavati kriteriju nekorištenja kemijskih sredstava za zaštitu bilja, a u nekoj prijelaznoj fazi jačanju integrirane poljoprivredne proizvodnje koja racionalnije koristi pesticide i umjetna gnojiva, pa time i smanjuje njihov utjecaj na ljude i okoliš. Komisija je u svojoj analizi za Nacionalni strateški plan pozitivnim ocijenila povećanje poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom u Hrvatskoj, smatra Petir.
Kada govorimo o utjecaju na ljudsko zdravlje, Svjetska zdravstvena organizacija ukazala je kako visoko opasni herbicidi mogu imati akutne ili kronične toksične učinke, a poseban rizik predstavljaju za djecu, te se radi o problemu koji izaziva globalnu zabrinutost, pa bi smjernice i pravni okviri o uporabi, upravljanju i prometu pesticida, ali i njihovom skladištenju i rukovanju trebali biti dostupni svima.
Iako su nam pesticidi pomogli u smanjenju pojavnosti bolesti biljaka i osiguranju stabilnosti poljoprivredne proizvodnje, zanemarili smo tijekom vremena one štetne elemente koji proizlaze iz njihove uporabe. Uz zdravstveni aspekt moramo se usmjeriti i prema onom okolišnom, tj. utjecaju koji uporaba pesticida ima na biljni i životinjski svijet u koji se ispuštaju, a kojim se narušavaju prirodni procesi u okolišu.
- Posebno je važno smanjiti moguć utjecaj pesticida na pčele koje su glavni oprašivači i bez kojih nema proizvodnje hrane, za što sam se zalagala još kao hrvatska zastupnica u Europskom Parlamentu kad sam kao članica Intergrupe Europskog parlamenta za klimatske promjene, biološku raznolikost i održivi razvoj dala podršku prijedlogu Europske komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida za koje je dokazano da štete središnjem nervnom sustavu kukaca, pa i pčela. Smanjenje broja medonosnih pčela i divljih oprašivača ima negativan učinak na poljoprivredu, proizvodnju i sigurnost hrane, ali i na biološku raznolikost i ekosustave, a njihovoj ranjivosti doprinosi i korištenje pojedinih aktivnih tvari u pesticidima poput neonikotinoida.
Mi proizvode prirode, uzgojene, prerađene ili dorađene koristimo za ishranu i jasno je da svaka primjena pesticida, u bilo kojoj fazi proizvodnje znači i njihovu prisutnost u krajnjem proizvodu, zato moramo biti odgovorniji u njihovom korištenju, kako zbog nas samih i našeg zdravlja, tako i zbog utjecaja na okoliš. Posebnu pažnju treba posvetiti kontroli poljoprivrednih proizvoda koji dolaze iz trećih zemalja u kojima su dozvoljena zaštitna sredstva koja nisu dozvoljena u Hrvatskoj i EU. Takvi proizvodi predstavljaju potencijalni rizik za zdravlje potrošača, a ujedno su i nelojalna konkurencija našim proizvođačima, zaključuje Petir.
