Općina Konavle krupnim koracima grabi prema cilju, komasaciji ili okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta u Konavoskom polju. Preduvjet je to aktivacije ogromnog neiskorištenog potencijala, gdje na oko 460 hektara ima nevjerojatnih 1300 vlasnika i suvlasnika, od kojih neki polažu pravo tek na metar četvorni ili dva.
Stoga su na početku izdvojene i popisane čestice u okviru tzv. komasacijske gromade. Odrađeno je to na 100 hektara zemljišta, od kojih je 70 posto u državnom vlasništvu.
Načelnik Božo Lasić potvrdio je da su sada na potezu Hrvatske vode koje evidentiraju sve vodotoke radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, piše Dubrovački vjesnik.
Slab signal u Komajima
- Prva faza tog procesa je gotova, a na Zemljišno – knjižnom odjelu Općinskog suda u Dubrovniku podnesen je zahtjev da se na jednom dijelu Konavoskog polja evidentiraju vodne građevine. U pripremi su i idejna rješenja za navodnjavanje, što će sufinancirati Dubrovačko neretvanska županija, kako bi se odabrao najučinkovitiji model navodnjavanja. Ideja je uvođenje umjetnog jezera koje bi se koristio ne samo za navodnjavanje već i za rekreaciju. – izjavio je konavoski načelnik o pilot- projektu koji je Općina Konavle pokrenula još 2018. godine, temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Prioritet je rješavanje imovinsko-pravnih pitanja kroz razvrgnuća suvlasničke zajednice kako neki od tisuća aktualnih (su)vlasnika kasnije ne bi kočili projekt.
A koliko su Konavljani koji u vlasništvu imaju zemlju u zapuštenom Konavoskom polju upoznati s cijelim postupkom? Ako je suditi po izjavi jednog od njih, dosta je tu nepoznanica:
- Živim u Komajima, a tamo je loš signal pa često ne vidim lokalne televizije. Prenijeli su mi da se opet govorilo o komasaciji Konavoskog polja i tako sam za to doznao. Najviše frustrira što se u svim tim projekcijama ne uključuje lokalnu zajednicu koje se problematika najviše tiče. Komasacija jest imperativ za zeleno gospodarstvo Konavala i ja je u potpunosti podržavam, samo mislim da je o njoj trebalo ranije otvoriti javnu raspravu, da se čuje i glas vlasnika. Ako neki hoće lansirati baštine u svemir, eto ih, imaju na to pravo, samo se treba čuti njihovo mišljenje – kaže nam Niko Drobac, suosnivač Udruge za zaštitu vlasničkih prava u Konavoskom polju. Prema njegovu izračunu, člansku iskaznicu Udruge danas ima 680 članova koji polažu pravo na povrat oko 465 hektara površine. Drobac osobno, kaže nam, s više strana obiteljski vuče prava na 7 i pol do osam hektara zemlje na nekoliko lokacija.
Propali govedarska stanica i rasadnik
Iz priča starijih Konavljana sjeća se kako je za bivšeg režima zemljište u danas zapuštenom Konavoskom polju bilo predmet političkih manipulacija:
- Onih poratnih godina 1946. i 1948. tadašnja je država na prevaru uzela najprofitabilniji dio polja kako bi se napravila gospodarska osnova. Zbog lošeg sortimenta stočnog fonda u Konavoskom polju planiralo se uspostaviti priplodno-govedarsku stanicu za implementaciju novih sorti goveda i davanje pomlatka lokalnim stočarima. Iz političkih razloga ušlo se u privatno vlasništvo i zbog planirane izgradnje voćno-loznog rasadnika odakle bi se kulture dijelile ljudima za vinograde i voćnjake. Ništa od tog nije zaživjelo, manipulacijom je ljudima oduzeto zemljište. A ljudi su nastavili raditi, plaćati poreze i čekati povrat zemljišta – ističe Niko Drobac koji je svojedobno razmišljao Udrugu vlasničkih prava u Konavoskom polju formirati i kao trgovačko društvo koje će gospodariti poljem s težištem na proizvodnji ekološki čistih proizvoda. Uz voćnjake i vinograde, u Konavoskom polju je vidio idealno mjesto za uzgoj stolnih sorti grožđa, te pašnjake za autohtone pasmine goveda, ovaca i koza. Svi ti planovi su na čekanju.
