StoryEditorOCM

opasno ‘zalijevanje‘Neke vrste voća i povrća prska se koktelom od čak 15 pesticida! Što moramo učiniti kad ih kupimo?

Piše Olgica Grizelj-Ivić
22. rujna 2022. - 13:17

Kad je prošlog tjedna koprivnički portal danica.hr objavio kako je spriječen uvoz šljiva iz Sjeverne Makedonije zbog prevelike prisutnosti insekticida klorpirifosa, hrvatska javnost se uzrujala, a svaka domaćica koja u ovo doba godine rado pravi knedle ili džemove pitala se je li baš ona svojoj obitelji za stolom servirala omiljenu slasticu s neželjenim i opasnim “dodatkom”.

Taj insekticid je već zabranjen u Europskoj uniji, piše danica.hr, zbog toga što može ugroziti ljudsko zdravlje, posebno zbog mogućih neurotoksičnih učinaka.

Pesticid se povezuje s poremećajima u razvoju mozga i hormonskoga sustava kod djece, autizmom, zaostajanjem u rastu, smanjenom inteligencijom...

Već smo dugo svjesni da pesticidi ugrožavaju zdravlje, a nakon ovih šljiva opet smo se uplašili i pitamo se što je još od voća toliko zagađeno da bismo ga trebali možda čak i prestati jesti.

Eurozastupnica Biljana Borzan navela nam je da se, prema listi neprofitne organizacije PAN Europe, pesticidima najviše “zalijevaju” jabuke, naranče, kruške, jagode, grožđe, mandarine i breskve.

Nema napretka

Još početkom godine je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila godišnje izvješće o ostacima pesticida u hrani za 2020. godinu, po čemu je polovina voća i povrća na europskom tržištu još uvijek kontaminirana ostacima barem jednog pesticida, dok četvrtina njih sadrži koktel od 15 ostataka pesticida.

Znanstvena izvješće navode da izloženost takvim ostacima može imati značajan utjecaj na zdravlje ljudi, uključujući nerođenu djecu, ali ipak su smatrali kako građani EU-a ne moraju strahovati.

Stručnjaci iz organizacije PAN Europe su, međutim, analizirajući EFSA-ino izvješće, proveli svoje istraživanje i zaključili da u posljednjih 10 godina nije postignut napredak u pogledu kontaminacije hrane i izloženosti učinku koktela.

Izloženost je sve veća, kažu oni. U 2020. godini gotovo je polovina voća i povrća konzumiranog u EU-u bila onečišćena jednim ili više ostataka pesticida. Tako se, primjerice, koktel od 14 različitih pesticida mogao naći u kruški, a čak 15 u riži.

U ovom smo se tekstu htjeli osvrnuti na kontaminirano voće zbog onih šljiva s početka, ali podatak s rižom još je strašniji, jer o tome većina nas vjerojatno uopće ne razmišlja niti pomišlja što bi moglo biti u tom proizvodu koji se često koristi i kod nas u mediteranskoj kuhinji.

Najprskanija je paprika

Biljana Borzan nam kaže kako je među povrćem najviše prskana paprika, što nam nikako nije drago čuti, baš sad u ovo vrijeme kad su na sezonskom izmaku, a ima nas koji planiramo još jednom ovog ljeta skuhati punjene paprike.

Pred nama je nova sezona, s novim vrstama voća i povrća, a možda se veselimo baš jabukama ili kivijima. No Natalija Svrtan iz Zemljanih staza i PAN Europe skrenula nam je pažnju na kivi.

– Za kivi se smatralo da se uopće ne prska, da nema potrebe, a evo otkriveno je da se čak više prska opasnijim pesticidima, koji su već trebali biti izbačeni iz upotrebe – kaže Svrtan.

image

Natalija Svrtan: Za kivi se smatralo da se uopće ne prska, a otkriveno je da se čak više prska opasnijim pesticidima
 

Primusart

PAN Europe, na temelju najnovijih studija, ističe da potrošači koji jedu voće i povrće s općenito višim razinama ostataka pesticida imaju više kroničnih bolesti od onih koji jedu hranu s nižim razinama pesticida.

Oni koji jedu voće i povrće s manje pesticida imaju 36 posto manji rizik od smrti. Tako proizlazi da ostaci pesticida u hrani smanjuju dobrobit konzumiranja voća i povrća za zdravlje.

Manje raka s ekohranom

Nedavno nam je Biljana Borzan ukazala i na istraživanje časopisa JAMA Internal Medicine provedenog u Francuskoj na gotovo 70 tisuća ispitanika u razdoblju od pet godina, koje je pokazalo kako je učestalost raka znatno manja kod konzumenata ekohrane nego kod onih koji je ne jedu. Na primjer, u skupini ljudi koji češće jedu ekološko voće i povrće, meso ili sir učestalost pojave non-Hodgkinova limfoma manja je za čak 86 posto.

image

Biljana Borzan: Najviše se ‘zalijevaju’ jabuke, naranče, kruške, jagode, grožđe, mandarine i breskve

Ivana Nobilo/Cropix

Oni koji su se suočili s tom bolešću imali su, nažalost, priliku spoznati u kolikom obujmu se pojavljuje i kod nas, a pogađa mladu populaciju od 15 do 40 godina.

Francusko istraživanje svima je na neki način dalo odgovor na ono teško pitanje: Zašto se to meni dogodilo? Evo, zasigurno i zbog pesticida. Jer u istraživanju u kojem je sudjelovalo 68.946 odraslih Francuza uočeno je značajno smanjenje rizika od raka među velikim potrošačima organske hrane.

I nije smanjen samo broj oboljenja od non-Hodgkinova limfoma, nego je bilo manje oboljenja od raka dojke, prostate, kože, kolorektalnih karcinoma, a i drugih vrsta limfoma.

U vodu sa sodom bikarbonom

Kad sve to znamo, pitamo se koje voće, a i povrće, jesti i što učiniti protiv ostataka pesticida. Ipak, ništa od voća i povrća ne bismo smjeli izbaciti iz prehrane, a ne možemo ni potpuno anulirati pesticide jer oni prodiru u plod, ali barem površinski možemo možda ublažiti njihovu prisutnost. Postoji nekoliko načina koje ljudi primjenjuju u svojoj kuhinji.

image

Kruška - voće broj jedan po pesticidima koji ga ‘održavaju u životu’

Afp

Jedna od njih je voće i povrće staviti u vodu u kojoj je rastopljena žličica sode bikarbone. U tome bi plodovi trebali stajati barem 15 minuta, a neki preporučuju i dulje, do pola sata.

Koliko pomaže?

Drugi kažu da u vodu treba dodati bijeli ocat u manjem omjeru nego vode, treći misle da je korisno pomiješati limunov sok i sodu bikarbonu, pa opet voće i povrće u toj vodi držati najmanje 15 minuta. Nakon toga dobro isprati pod mlazom vode.

Teško je reći koliko to pomaže jer nije stručno potvrđeno da soda, limun i ocat zaista anuliraju ostatke pesticida, pogotovo kad je riječ o voću i povrću koje se konzumira bez kore.

Jabuke, kruške, pa i breskve, ogule se, naravno i mandarine, ali što ćemo s grožđem, kojemu je upravo sezona i koje se trenutačno možda i najviše konzumira?

Možda su soda, limun i ocat bespomoćni pred opasnim kemijskim sastojcima, ali barem ostavljaju nadu da ne jedemo voće totalno kontaminirano pesticidima. 

26. studeni 2024 10:12