- Kilo mladog boba 50 kuna?! To je super vijest za proizvođača, a malo manje super za kupca, ujedno i dokaz da se bob traži, a ponuda je slaba. Koliko je meni poznato, jedva tridesetak konavoskih obitelji koje inače proizvode povrće imaju u baštini i bob. Nadam se da će ova cijena biti poticaj Konavljanima da ga počnu više uzgajati kao što su raštan i slanić prije toga. Sad su u modi retro jelovnici, a bob je tu nezaobilazna namirnica, siguran sam da bi se sve prodalo kad bi bilo više proizvodnje – kaže kroz osmijeh predsjednik Udruge Agroturizam Konavle Ivo Mujo koji otkriva kako na ovu poljoprivrednu kulturu dugotrajno razdoblje bez kiše neće utjecati:
- Biljka je to skroz prilagođena podneblju, biljka koja trpi i hladnoću i sušu. Sije se početkom prosinca i dovoljno naraste i ojača kad počnu suše. Da ga, recimo, sad idete sijati, ne bi prošao jer bi prispio usred ljeta, ali ovaj proljetni je prava delicija - govori Mujo za Dubrovački vjesnik.
A bob je inače među rijetkim biljkama kojima ne škodi što tjednima nije bilo padalina. Kako se s aktualnom nepogodom nose poljodjelci od Konavala do Neretve, pitamo višeg stručnog savjetnika Ureda za stručnu podršku razvoju poljoprivrede ureda Dubrovnik pri Ministarstvu poljoprivrede Zorana Kajića:
- Sigurno je da će višemjesečne suše ostaviti posljedice, posebno na trajnim nasadima i povrću jer se zbog nedostatka kiše tlo dosad nije moglo kvalitetno pripremiti za sadnju. Posljednjih godina i inače imamo nove cikluse oborina koje su najintenzivnije u studenom, a ostatak zime uglavnom izostaju, uz dva ili tri pljuska kroz proljeće. Sve to stvara problem kroz sezonu uroda. I sad poljoprivrednici čekaju da se zemlja smoči prije oranja i frezanja. Najavljene kiše ovaj tjedan sigurno će pomoći, ali štete se više ne mogu spriječiti jer površinski sloj zasušuje – objašnjava Kajić i dodaje kako poteškoće stvara i nedovoljno korištenje sustava natapanja:
- Mreža nije razvijena, a najviše se koristi gdje je intenzivniji uzgoj poljoprivrednih kultura, povrća i trajnih nasada mandarina, poput Neretve. U vinogradima na Pelješcu i po Konavlima također postoje sustavi ali su u uporabi rijetko, jednom ili dvaput po sezoni – zaključuje sugovornik.
Na upit mogu li poljoprivrednici pogođeni sušom pri Uredu za stručnu podršku Ministarstva poljoprivrede zatražiti potpore za sanaciju šteta na usjevima i biljkama, Kajić ističe kako takvi na raspolaganju imaju mjeru 17 za upravljanje rizicima. Tom je mjerom predviđena polica osiguranja koja se s a 70 posto iznosa podmiruje iz EU, a 30 posto oštećeni zemljoradnik.
No, poljoprivrednici pogođeni sušom odštete ne mogu ostvariti dojavom Uredu za stručnu podršku jer je njegov glavni posao edukacija i savjetovanje, zaključio je Zoran Kajić.