ZNA SE KRIVACRak masline je jedna od najpogubnijih bolesti, a sada je otkriveno i tko je prenosi. Što napraviti kad je stablo zaraženo?

Rak masline jedna je od najznačajnijih bolesti koja napada maslinu. Bolest je uzrokovana fitopatogenom gram-negativnom bakterijom Pseudomonas savastanoi pv. savastanoi (Smith.) i posebno zahvaća maslinike na području Mediterana. U literaturi je opisano više sojeva ove bakterije s različitom virulencijom i biljkama domaćinima kod kojih uzrokuje oboljenja.

Ovaj patogen poznat je kao epifit, što znači da je stalni stanovnik svih površina na biljci, najčešće kore, ali također listova i plodova, gdje se razvija i prepoznatljivo manifestira. Na malim udaljenostima bakterija se lako prenosi vlastitim kretanjem pomoću flagela, kišom, aerosolom nošenim vjetrom, kukcima - vektorima sa zaraženih biljaka domaćina i agrotehničkim zahvatima. Kod povoljnih vremenskih prilika (u proljeće i jesen), populacija bakterija raste i one mogu ući u različita tkiva masline te preživjeti kao endofiti.

Ožiljci su idealni za ulazak bakterija

Ulazak u biljku događa se kroz prirodne otvore (npr. puči), ožiljke koji nastaju prilikom berbe plodova ili nakon opadanja listova, ili kroz veće rane koje nastaju kao oštećenja od olujnih vjetrova, tuče, rezidbe, berbe ili smrzavanja, čime se pogoduje širenju bakterije i bolesti. Uzročnik raka masline širi se i na veće udaljenosti, zaraženim sadnim materijalom ili nedezinficiranim poljoprivrednim alatom.

Gabriela Vuletin Selak

Biljke domaćini mogu biti zaražene bakterijom Pseudomonas savastanoi bez da pokazuju vidljive simptome. Simptomi ove bolesti kod masline ovise o sorti i stupnju njezine osjetljivosti. Javljaju se nakon ulaska bakterije u biljku, gdje ona potiče sintezu regulatora rasta (fitohormona) na mjestima infekcije, uzrokuje pojačano umnažanje i rast stanica te pojavu kvržica, odnosno izraslina i zadebljanja na kori na mladim i starim granama, izbojima u zoni lisnih nodija i deblu.

U početnom stadiju razvoja bolesti izrasline su manje veličine, svjetlozelene boje i glatke površine, a tijekom kasnijeg razvoja rastu i poprimaju smeđu boju, naboraju se, suše i raspucaju. Bakterija-uzročnik preživljava u formiranim izraslinama (kvržicama), a zatim se širi tijekom cijele godine, što otežava kontrolu bolesti. Može se proširiti provodnim elementima u zdrave dijelove te u povoljnim uvjetima uzrokovati infekciju na drugom mjestu, udaljenom od mjesta primarne infekcije.

Izrasline svjedoče o raku masline

Rak masline uzrokuje iscrpljivanje stabala zbog prekida provodljivosti sokova kroz biljku, dovodi do izostanka razvoja cvjetnih pupova i cvatova te plodova, a u konačnici može dovesti do potpunog odumiranja i sušenja grančica.

Kako zaštititi masline

Zbog nepoželjnih učinaka ove bolesti, važno je na vrijeme uočiti simptome i spriječiti njezino širenje. O zaraženim stablima potrebno je voditi posebnu brigu.

Tradicionalni načini kontrole bolesti koja je uznapredovala temelji se na smanjenju populacije bakterije Pseudomonas savastanoi, praksama koje uključuju rezidbu bolešću zahvaćenih grana. Izrasline na granama iscrpljuju napadnuto stablo masline te ih je potrebno ukloniti kako bismo onemogućili širenje bolesti s bolesnih na zdrava stabla. Također se preporuča prvo obaviti rezidbu zdravih, a potom oboljelih stabala.

Izrasline na kori - rak masline

Alat koji koristimo u rezidbi potrebno je dezinficirati alkoholom kako bismo spriječili daljnji prijenos bakterije. Nakon sanitarne rezidbe potrebno je primijeniti pripravke na osnovi bakra kako bi se smanjila mogućnost širenja bakterije i njezina ulaska u biljku. Iste je pripravke poželjno primijeniti nakon značajnijih oštećenja tučom i slično. Od registriranih fungicida s baktericidnim učinkom, u Hrvatskoj su za suzbijanje bakterijskog raka masline registrirani: bakarni oksiklorid (Cuprablau Z i Neoram WG), bakarni oksiklorid/bakarni hidroksid (Airone SC), te biološki fungicid i baktericid SERENADE ASO.

Prevencija širenja bolesti započinje već u rasadničarskoj proizvodnji. Opasnost od širenja posebno je prisutna ako uzimamo reznice sa zaraženih stabala. Mjere za proizvodnju certificiranog i zdravog sadnog materijala ponekad se temelje na vizualnom pregledu, bez razmatranja moguće asimptomatske prisutnosti bolesti, što također može predstavljati problem. Nadalje, korištenje sorti masline otpornih na bolest smatra se jednom od najučinkovitijih metoda kontrole bolesti. Iako su različite sorte pokazale različitu osjetljivost na rak masline, nema onih za koje je potvrđeno da su potpuno otporne na rak masline.

Lastovka najosjetljivija, oblica najotpornija

Posljednjih godina na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša provodimo istraživanja ove značajne bolesti masline.

Dva znanstveno-stručna projekta naziva “Uzročnici, prijenosnici, prevencija i bio-kontrola raka masline u maslinicima Splitsko-dalmatinske županije” te “Razvoj molekularnih dijagnostičkih testova za brzu detekciju patogenih mikroorganizama na maslini”, u sklopu kojih provodimo istraživanja raka masline, financira Splitsko-dalmatinska županija. U kolekcijskim nasadima maslina provedbom vizualnog pregleda stabala 30-ak sorti odredili smo intenzitet pojave raka masline te kategorizirali sorte prema osjetljivosti. Najveći intenzitet simptoma bolesti raka masline zabilježen je kod sorte lastovka, a najmanji kod sorte oblica. Od stranih sorti najosjetljivijom se pokazala sorta frantoio, a znatno manje osjetljive bile su sorte leccino i coratina.

Simptomi raka masline vidljivi na deblu masline

Tim znanstvenika Instituta, u suradnji s francuskim laboratorijem za ekologiju mikroorganizama, UMR CNRS 5557, Lyon, Francuska, uspješno je izolirao uzročnika raka masline na našem uzgojnom području, bakteriju Pseudomonas ST1 te objavio njegov cjeloviti genom kako bismo ga u budućnosti mogli usporediti s uzročnicima bolesti drugih uzgojnih područja i povezati s njihovim patogenim djelovanjem.

U laboratorijskim uvjetima istražili smo potencijal različitih kemijskih agensa u suzbijanju ove bakterije. Najveći potencijal u suzbijanju bakterije utvrdili smo za soli bakra, željeza i cinka. Vodikov peroksid također učinkovito djeluje, međutim potrebno je ispitati mogući štetan utjecaj te otopine na biljku.

Oštećenja na kori grane masline nastala kao posljedica tuče mjesto su ulaska bakterije uzročnika bolesti u biljku

Otopina anionskog deterdženta, natrijeva dodecil-sulfata (SDS), jedan je od najboljih kandidata u zaštiti biljaka od patogene bakterije Pseudomonas savastanoi pv. savastanoi, stoga bi mogla biti učinkovito korištena za dezinfekciju voćarskih alata koji se koriste pri rezidbi te time spriječiti širenje ove bakterije sa zaraženih na zdrava stabla.

Kako bismo maslinarima i rasadničarima omogućili provjeru biljnog materijala na prisutnost ove bakterije ili bilo kojeg drugog uzročnika bakterijske bolesti, testirali smo i predložili dostupne molekularne metode detekcije u laboratorijskim uvjetima.

Prenositelji bolesti

S ciljem određivanja najpovoljnijeg tkiva za potvrdu prisutnosti bakterije Pseudomonas savastanoi, uzročnika raka masline, izolacija ukupnog DNK provedena je direktno iz biljnog materijala na kojem su se uočavali simptomi (npr. kvržica uzetih sa zaraženih grančica masline) te iz materijala bez vidljivih simptoma (listovi; grančice – dio kore bez vidljivih simptoma; te plodovi – pokožica). Potvrdu patogena proveli smo amplifikacijom specifičnih gena lančanom reakcijom polimeraze (PCR) i molekularnim određivanjem slijeda nukleotida u genima koji su dali precizan odgovor o prisutnosti bakterije.

Osim iz biljnog materijala, ukupni DNK izoliran je iz različitih kukaca, mogućih prenositelja bolesti, koje smo izdvojili iz entomofaune maslinika na području Splitsko-dalmatinske županije. Prisutnost bakterije, uzročnika raka masline, potvrđena je kod maslinine muhe (Bactrocera oleae (Rossi)) što je izdvaja kao mogućeg kukca-vektora.

Maslinova muha na plodu - prisutnost bakterije, uzročnika raka masline, potvrđena je kod maslinine muhe, što je izdvaja kao mogućeg kukca-vektora

Iako postoje saznanja o simbiotskom odnosu kukaca i uzročnika raka masline, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se rastumačio njihov suživot.

U istraživanja raka masline uključeni su znanstvenici Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu: dr. Gabriela Vuletin Selak, Marina Raboteg Božiković, mag. educ. biol. et chem., Marija Bolčić, mag. ing. agr., dr. Katja Žanić, dr. Elda Vitanović i dr. Slavko Perica. Uz domaće znanstvenike, veliku podršku u istraživanjima imali smo od kolege molekularnog mikrobiologa iz Francuske dr. Petra Pujića, uspješnoh hrvatskog znanstvenika Sveučilišta u Lyonu.