Povodom 100-tog broja Masline donosimo ekskluzivni intervju s hrvatskom ministricom poljoprivrede, Marijom Vučković.
Brojni maslinari zainteresirani su za podizanje novih nasada, no prema njihovim riječima, na trenutno aktualnom natječaju i nemaju baš velike šanse s obzirom na ograničena sredstva i davanje prednosti u bodovanju nekim drugim voćnim vrstama u odnosu na južne kulture, među koje je svrstana i maslina. S obzirom na činjenicu da uvozimo velike količine maslinova ulja, dakle površina nedostaje, razmišlja li se o tome da se u budućnosti raspiše jedan natječaj namijenjen isključivo podizanju novih maslinika?
– Ne bih rekla da je maslina, kao vrijedna tradicionalna hrvatska kultura, u okviru sektorskih bodova na aktualnom natječaju zanemarena. Najveći broj bodova doista jest predviđen za vrste gdje imamo najvidljiviji jaz između potencijala i ostvarenih površina, međutim, razlike u bodovima između tih vrsta i onih koje slijede nisu značajne. Vjerujem da će 200 milijuna kuna koje smo osigurali kroz spomenuti natječaj biti dovoljno za, usudim se reći, većinu projekata. Ne odbacujem ni mogućnost zasebnog natječaja za ovaj tradicionalno važni hrvatski sektor. Također, imali smo natječaj za podizanje dodatne vrijednosti 75 milijuna kuna, koji je bio namijenjen isključivo za sektor prerade, odnosno ulaganja u uljare.
Od krucijalne je važnosti i aktivacija zapuštenih područja, sadnja novih maslinika, vinograda i voćnjaka. Takve su aktivnosti prepoznate i predviđene u Strategiji poljoprivrede, ali su već i uključene u naš rad kroz brojne natječaje. Ulaganja u podizanje novih maslinika, osim u sklopu Mjere 4 "Ulaganja u fizičku imovinu" Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., prihvatljiva su i u sklopu operacija 6.1.1 "Potpora mladim poljoprivrednicima" i 6.3.1 "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava", a nacrti natječaja za njih u postupku su elektroničkog savjetovanja do 31. kolovoza 2021. godine.
U nedavno predstavljenom Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike uočava se mogućnost korištenja sektorskih intervencija za maslinovo ulje i stolne masline. Razmišlja li se o uvođenju istih, primjerice na temelju dobrih iskustava u korištenju Vinske omotnice?
– U sklopu Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi, maslinari ove godine na raspolaganju imaju 8,5 milijuna kuna, a riječ je o potporama za preradu ploda maslina u ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje. U novom programskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike EU stavlja osobito značenje i naglasak na udruženja proizvođača. Mogućnosti uvođenja sektorskih intervencija kao dijela mjera poljoprivredne politike postoje, ali to istovremeno ovisi i o spremnosti proizvođača na udruživanje i poštovanje pravila o proizvođačkim organizacijama. Vesele inicijative udruživanja dalmatinskih maslinara i to je dobar smjer koji ćemo podupirati, slijedom istih koraka u drugim sektorima.
Što kažu statistike ako promatramo sektor maslinarstva? Je li Program ruralnog razvoja pomogao povećanju površina pod maslinama, je li se povećala samodostatnost RH u maslinovu ulju?
– Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2020. godini masline se uzgajaju na površini od 20.282 hektara s prosječnim prinosom od 1,6 t/ha i ukupnom proizvodnjom od 33.230 tona ploda masline, dok se 2015. ukupno proizvodilo 28.267 tona na nešto više od 19.000 hektara. Prema podacima DZS-a, u 2020. godini proizvedeno je 40.278 hektolitara maslinova ulja, odnosno 9,5 posto manje nego u 2019. godini, no prosječna godišnja proizvodnja maslinova ulja u razdoblju od 2015. do 2019. godine iznosila je oko 38.000 hektolitara, te u odnosu na petogodišnji prosjek u 2020. godini bilježimo rast proizvodnje za 6,9 posto. U 2019. smo bilježili samodostatnost u proizvodnji maslinovih ulja na nešto više od 45 posto.
Kroz Program ruralnog razvoja odobrena je potpora za investicije u sektor hrvatskih maslina i ulja u ukupnom iznosu od 67,5 milijuna kuna, od čega je isplaćeno 54,7 milijuna kuna.
Ministarstvo poljoprivrede nizom mjera Programa ruralnog razvoja nastoji unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju, pa tako i sektor maslinarstva, ne samo u dijelu povećanja površina, nego i u okviru drugih aktivnosti povezanih s unaprjeđenjem proizvodnje i kvalitete proizvoda iz sektora maslinarstva. Pet priznatih europskih oznaka domaćih maslinovih ulja, visoka kvaliteta, osobito monosortnih ulja od izvornih sorti, koja se potvrđuje na međunarodnim natjecanjima i ocjenjivanjima, iskustvo i tradicija proizvodnje kvalitetnih maslinovih ulja, veliki potencijal prirodnih resursa za povećanje obujma proizvodnje i razvoj kvalitete te visoka potrošnja ulja, posebice kroz turizam, pokazatelj je potrebe za sustavnim i dugoročnim pristupom razvoju ovog potentnog sektora.
Međutim, neki od pokazatelja, poput male prosječne veličine proizvodne površine (0,81 ha /PG), predstavljaju problem u planiranju povećanja proizvodnje i podizanju njezine konkurentnosti. Ključ je u udruživanju i zajedničkom nastupu na tržištu, čime bi se u pozitivnom smislu utjecalo na većinu pokazatelja stanja u sektoru. Nastavit ćemo promicati i poticati proizvođače na takav pristup.
Naslijedili ste dva velika problema koja biste mogli riješiti. Prvi je bitka za priznanje prošeka u EU-u, koji su talijanski proizvođači prosecca 2013. godine neopravdano "stopirali". Procedura je ponovno pokrenuta, proizvođači prosecca ponovno se bune, čak i britanski Guardian piše: "Italija drugi put pokušava blokirati napore Hrvatske da osvoji posebno priznanje EU-a za svoje stoljetno desertno vino."
– Postupak za zaštitu tradicionalnog izraza "Prošek" na razini EU-a je u tijeku. U svibnju 2021. godine Europska komisija okončala je administrativni postupak provjere zahtjeva za priznavanje tradicionalnog izraza "Prošek" i nakon provjere odobrila zahtjev kao utemeljen i opravdan. Na sastanku Odbora za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda – vino, održanom 29. lipnja 2021. godine, donesena je odluka da se u Službenom listu Europske unije objavi Jedinstveni dokument "Prošek" TDT-HR-1670.
Objava Jedinstvenog dokumenta još se čeka te je temelj za podnošenje prigovora u roku od dva mjeseca od datuma objave, a koji mogu podnijeti države članice Europske unije, treće zemlje ili bilo koja pravna ili fizička osoba koja ima legitiman interes. Nakon dovršetka postupka podnošenja prigovora, Komisija donosi provedbeni akt kojim se dodjeljuje zaštita tradicionalnog izraza ili se odbacuje zahtjev ako uvjeti nisu ispunjeni. Uz dužno poštovanje prema susjedima, učinit ćemo sve što je u našoj mogućnosti da zaštitimo svoje interese i svoje proizvode.
Drugi je problem, koji traje već 10 godina, zaštita dalmatinskog maslinova ulja. Istarsko maslinovo ulje je zaštićeno, kao i brojna otočna maslinova ulja. Dalmatinsko maslinovo ulje, iako su Dalmatinci pokrenuli proceduru zaštite svojeg ulja prije svih njih, do danas nije zaštićeno. Stopirali su ga privatni interesi "Agrokora", odnosno "Zvijezde", i riječ je o skandaloznom slučaju. Zajednica udruga maslinara i uljara Hrvatske, koja je pokrenula zaštitu oznake izvornosti "Dalmatinskog maslinova ulja", tužila je Ministarstvo poljoprivrede RH i sudi se s njim oko toga čitavo desetljeće. Dana 18. rujna 2020. rješenjem Visokog upravnog suda RH definitivno je prigovor Ministarstva poljoprivrede označen kao nevaljan. Ministarstvo poljoprivrede je nakon toga trebalo registrirati oznaku izvornosti "Dalmatinsko maslinovo ulje". To se do danas nije dogodilo. Zašto? Kad će Ministarstvo poljoprivrede registrirati oznaku izvornosti "Dalmatinsko maslinovo ulje"?
– Teško je kvalitetno procijeniti postupke trećih strana prije deset godina. "Zvijezda" je doista uložila tzv. Nacionalni prigovor s obrazloženjima. Cijeli postupak i niz upravnih sporova trajao je do 2020., kada je Visoki upravni sud Republike Hrvatske donio presudu na temelju koje se predmet vraća na ponovni postupak. U međuvremenu, Europska unija je 2012. godine napravila novi zakonodavni okvir. Uvažavajući presudu te uvidom u dokumentaciju, nadležno Povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede potrudilo se naći najbolje i najbrže rješenje za podnositelja zahtjeva, zaključilo je da podnositelj zahtjeva mora dopuniti dokumentaciju kako bi se zahtjev uskladio s važećim zakonodavstvom, te je podnositelju zahtjeva upućen zaključak u kojem je sve detaljno obrazloženo.
Moram istaknuti da je nužno ispuniti potrebne propisane preduvjete te je nemoguće usvojiti zahtjev prema legislativi koja više nije važeća. Između ostalog, sastavni dio zahtjeva za registraciju kada se upućuje u Europsku komisiju čini izjava države članice kojom se potvrđuje da zahtjev udovoljava svim potrebnim uvjetima i odredbama. I dalmatinska i istarska ulja, cijeneći ih i radujući se rezultatima rada na regionalnoj razini i našim uspjesima u ishođenju zaštićenih oznaka, jesu hrvatska ulja i prepoznata su u inozemstvu i kao zaseban brend i kao hrvatski proizvod.
Hrvatska je jedna od rijetkih, ako ne i jedina zemlja EU-a koja do danas nije stvorila sustav navodnjavanja. Sustav navodnjavanja promijenio bi Hrvatsku u jednakoj mjeri koliko i autocesta. Postojali su prije desetak godina pilot-projekti Nacionalnog projekta navodnjavanja, vezani, recimo, uz stari brački vodovod, koji se nikad nisu realizirali. Misli li se u tom smislu nešto pokrenuti?
– Kroz provedbu Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj, izgradnjom novih te djelomičnom i potpunom sanacijom postojećih sustava navodnjavanja omogućeno je navodnjavanje na ukupno 13.019 hektara poljoprivrednih površina. Za razvoj sustava navodnjavanja u najvećoj mjeri koristila su se sredstva državnog proračuna s razdjela ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo, Hrvatskih voda i sredstva županija, kao vlasnika sustava javnog navodnjavanja.
Ulaskom Republike Hrvatske u EU, za razvoj sustava navodnjavanja omogućeno je korištenje sredstava EU-a, pa su tako unutar tipa operacije 4.3.1. iz Programa ruralnog razvoja ugovorena sredstva u ukupnom iznosu većem od 666 milijuna kuna za izgradnju 17 sustava javnog navodnjavanja. Poljoprivredna površina obuhvaćena navedenim sustavima javnog navodnjavanja obuhvaća 7.052 hektara. Navodnjavanje smatramo izuzetno važnom agrotehničkom mjerom za razvoj poljoprivredne proizvodnje, kroz dva natječaja operacije 4.3.1 odobreno je 666 milijuna kuna, a u planu je objava još jednog natječaja s obzirom na to da postoje spremni projekti.
Prema informacijama iz Hrvatskih voda, trenutno je u pripremi 27 projekata javnih sustava navodnjavanja u različitim fazama spremnosti projektne dokumentacije, s ukupnom predviđenom površinom navodnjavanja 19.452 hektara, procijenjene vrijednosti 2,6 milijardi kuna. Za pripremu studijske i projektne dokumentacije, za buduće sustave javnog navodnjavanja, u najvećoj mjeri koriste se sredstva državnog proračuna s razdjela ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo. U skladu s raspoloživim sredstvima za novo programsko razdoblje, dio planiranih projekata bit će moguće financirati iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike.
I ovog ljeta maslinarima je glavni problem voda. Godina, svi vele, neće biti bogzna kakva, uz sve druge probleme, tome je umnogome kumovala suša i nedostatak vode. Dok ne napravimo sustav navodnjavanja, maslinari predlažu da im nadležni vodovodi omoguće navodnjavanje maslinika tijekom ljeta tamo gdje postoji mogućnost priključka. Što kažete na to?
– Naravno da je moguć i takav model, međutim, on je u nadležnosti regionalnih, odnosno lokalnih distributera vode, što vjerojatno traži prilagodbu cijena – naknade za korištenje, imajući u vidu ekonomičnost upotrebe vode iz vodoopskrbnog sustava u navodnjavanju maslina. Za navodnjavanje vodom iz vodoopskrbnog sustava korisnici su oslobođeni plaćanja naknade za zaštitu voda, a ako se voda za navodnjavanje iz vodoopskrbnog sustava koristi u okviru javnog sustava navodnjavanja, u tom je slučaju i naknada za korištenje voda u značajnoj mjeri manja.
Međutim, za uključivanje vodoopskrbnog sustava u sustave javnog navodnjavanja inicijativu moraju pokrenuti županije, kao vlasnici sustava javnog navodnjavanja, u suradnji s krajnjim korisnicima. Samo mali dio površina pod maslinama je na područjima na kojima postoji mreža za opskrbu vodom, a dio uzgojnih područja pojedinih otoka i obale nemaju riješenu opskrbu vodom. Također, sušna razdoblja u pojedinim godinama nemaju jednak utjecaj na fenološke faze razvoja masline te se u većem dijelu uzgojnog područja najčešće zastupljene sorte maslina dobro nose sa sušom.
Dodatno, s obzirom na globalne klimatske promjene, proizvođači će morati uzeti u obzir korištenje sadnoga materijala onih sorti koje su ekonomičnije u odnosu na potrebnu vodu, kao i mogućnost da pomoću sredstava iz Programa ruralnog razvoja ulažu u vlastite bunare i akumulacije za korištenje dostupnih voda u kritičnim fazama uzgoja masline.
Kako gledate na vaše ministarstvo danas, što možete napraviti u odnosu na ono što ste mislili da biste mogli napraviti prije nego što ste postali ministrica poljoprivrede?
– Sektor maslinova ulja i stolnih maslina izuzetno je značajan sektor poljoprivredne proizvodnje, osobito za jadransku Hrvatsku, a njegov doprinos u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje svakako bi trebao biti veći. Ministarstvo poljoprivrede u proteklom je razdoblju izmijenilo Zakon o poljoprivredi, stvaramo potpunu bazu podataka i Upisnik maslinika. To će svakako pružiti dobru i kvalitetnu osnovu za davanje konkretnih prijedloga i provedbu politika i programa kojima će se unaprijediti stanje u sektoru u svakom smislu, jer bez pouzdanih podataka o karakteristikama sektora nema niti kvalitetnog planiranja i poduzimanja učinkovitih aktivnosti. Dijalog započet s proizvođačima i prerađivačima u sektoru maslinarstva, u okviru Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatske gospodarske komore, odvija se u kontinuitetu i zajednički ćemo raditi na razvojnim politikama i mjerama za unaprjeđenje sektora.
Također, Ministarstvo, u dogovoru s Državnim inspektoratom Republike Hrvatske, provodi pojačani nadzor označavanja i kvalitete maslinovih ulja koja se stavljaju na tržište Republike Hrvatske te će na tome i dalje inzistirati. U tom će smislu biti potrebno poraditi i na revidiranju postojećeg sustava edukacije senzornih analitičara, kao i panela za senzornu analizu djevičanskih maslinovih ulja. I ovim putem ističem da su se domaća maslinova ulja na temelju nalaza DIRH-a pokazala kvalitetnija i odgovarajuće označena u odnosu na uvozne proizvode, te i ovim putem pozivam građane da biraju kvalitetno i domaće.
Prati li vas ekipa iz Ministarstva u vašim nastojanjima da se stvari pomaknu? Je li, po vašem mišljenju, Ministarstvo dovoljno ekipirano za to?
– Ministarstvo u svakodnevnom radu, za potrebe praćenja stanja na tržištu i poduzimanja određenih aktivnosti u sektoru, intenzivno i kontinuirano surađuje s nizom stručnih, znanstvenih i drugih institucija, kao i udruženja. Ovdje svakako treba izdvojiti Hrvatsku poljoprivrednu komoru, Hrvatsku gospodarsku komoru i predstavnike udruženja proizvođača maslinova ulja te brojne znanstvene institucije.
Ministarstvo pri donošenju stajališta o temama značajnima za sektor konzultira širok krug pojedinaca i pravnih osoba, čime se nastoji postići visok stupanj suglasnosti. Ne možemo sami i ne želimo sami, sve što radimo radimo za boljitak pojedinih sektora, onda je i logično da njih uključimo u razgovor o tome koji su problemi i potencijalna rješenja. Tim se načelom vodimo pri donošenju svih propisa i stajališta iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, sektorski dijalozi su nenadoknadivi i dragocjeni. Na nama je da njima upravljamo te da na temelju stručnih znanja, kojih imamo pregršt, kao i vrijednih sugestija svih dionika, donosimo propise i stvaramo preduvjete za rast i razvoj poljoprivredne proizvodnje.
Imate li u Ministarstvu ekipu stručnu za maslinarstvo? Ponekad se, i to odavno, stječe dojam da o maslinarskom sektoru odlučuju oni koji baš ne razumiju hrvatsku maslinarsku priču i probleme.
– Imamo stručnu i kvalificiranu ekipu koja može odgovoriti na zadaće, ali uvijek ima mjesta za napredak. Ponavljam, sektorski su dijalozi nezaobilazni ako želimo stvoriti preduvjete za razvoj sektora. Naša je dužnost predstaviti i uvjeriti naše proizvođače u brojne benefite koje će im donijeti udruženi pristup, a onda to i potaknuti i podržati financijskim potporama. Na sastanku s našim maslinarima ponudili smo organizacijsku i materijalnu pomoć na sljedećim međunarodnim natjecanjima u skladu s mogućnostima iz državnog proračuna, radimo na Upisniku maslinika, koji će biti važna baza za kreiranje svih daljnjih mjera.
Korona nas je malo omela, međutim, uspostavljamo poseban kolegij za mediteransku poljoprivredu, koja treba imati snažniji status. Njezine specifičnosti u dosadašnjim poljoprivrednim politikama nisu bile dovoljno prepoznate te ćemo je ubuduće jače zastupati kroz zaseban dijalog i kolegij namijenjen rješavanju izazova u mediteranskoj poljoprivredi. S obzirom na sve veću važnost maslinarstva u Hrvatskoj, u budućnosti je potrebno razmišljati i o uspostavi "jedinstvenog proizvodnog mjesta za sadnice masline", koji će imati mogućnost proizvodnje zdravih i kvalitetnih sadnica, uvođenje novog sortimenta, kao i postupnu promjenu sortne strukture proizvodnje s većom zastupljenošću proizvodnje sadnog materijala autohtonih sorti masline.
Dat ćemo sve od sebe da povećamo površine pod maslinama te ćemo podupirati investicije i međunarodne promotivne aktivnosti, jer su to naši maslinari svojim uspjesima i zaslužili.