Panta rei ili po našem rečeno: Sve teče. U te dvije riječi sadržano je objašnjenje ponašanja i kretanja svega živoga i neživog.
U našoj okolini ništa nije statično i nepromjenjivo, uzrok izaziva posljedicu, akcija promjene reakciju, koja teži stvoriti novu ravnotežu. I tako stalno.
Ova je izreka zapisana još prije tri tisuće godina u staroj Grčkoj, ali je jednako aktualna i danas jer se sve nalazi u stalnom kretanju i promjenama. Posljednje vrijeme obilježeno je vidljivim promjenama klimatskih uvjeta, a u skladu s time mijenjaju se ponašanja štetnika i uzročnika bolesti, pojavljuju se novi štetnici kod mnogih poljoprivrednih kultura, naravno i kod maslina.
Učestali ljetni toplinski valovi depresivni su za razvoj biljaka, a i čovjek se od njih sklanja u debelu hladovinu. Maslina dobro podnosi sušu, ali kad joj se uslijed vrućina plod smežura, a lišće problijedi i na dodir šuška, mala pomoć putem navodnjavanja može značajno pomoći da se održi urod.
Prepolovljena Španjolska
Svjedoci smo situacije u kojoj je u Španjolskoj, svjetskoj maslinarskoj velesili, posljednje dvije godine urod prepolovljen zbog suše.
Zbrku dodatno upotpunjuje česta promjena regulative o dozvolama za korištenje sredstava za zaštitu bilja, gdje se potencira upotreba ekološki prihvatljivih preparata, a stavljaju se izvan upotrebe mnogi učinkoviti konvencionalni preparati.
Članica smo Europske unije, koju čini zajednica mnogih država i koja nastoji funkcionirati jedinstveno, ali čiji pojedinačni državni standardi i zakoni nisu još u svemu usklađeni. Pojedine aktivne tvari i zaštitni preparati su negdje zabranjeni, a negdje dozvoljeni, dok je trženje uljem na europskom tržištu gotovo nesmetano.
Prva nedoumica: kako protiv azijske stjenice
Nakon uzastopnih višegodišnjih pojava šteta uslijed ranog otpadanja plodova maslina, izgleda da smo se konačno složili da je tome uzročnik azijska mramorirana stjenica (Halyomorpha halys).
Svijet je, što se tiče kretanja roba i ljudi, postao “veliko selo”, u kojemu ništa ne može dugo ostati izolirano pa je tako došla i ona do nas, vjerojatno u nekom brodskom kontejneru iz južne Azije. Pogoduje joj topla klima, a ovdje prirodnih neprijatelja još nema pa se u našim krajevima trenutno nesmetano množi.
Posljednjih godina u Europi ona postaje veoma značajan štetnik na mnogim poljoprivrednim kulturama glatkoga ploda. Hrani se sa stotinjak biljnih vrsta, a kod maslina pravi jako velike štete na sortama sitnoga ploda, prvenstveno na leccinu i pendolinu koje nam već čine značajan udio u sortimentu.
U našem Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) ne postoji niti jedno sredstvo za zaštitu bilja registrirano za suzbijanje stjenice na maslini. Službeno nam ona još nije štetnik.
Prirodni neprijatelji joj u originalnoj postojbini ometaju nekontrolirano množenje, a vjerojatno će se s vremenom namnožiti i kod nas, ali za sada ih ovdje još nema.
To su, prvenstveno Osica samuraj (Trissolcus japonicus, Ash.) koja parazitira i uništava jaja stjenice u veoma visokom postotku. Njezina je populacija već utvrđena u sjevernoj Italiji, pa će se, vjerojatno, uskoro naseliti i kod nas.
Neprijatelji su im i naši grabežljivi insekti: bogomoljke, uholaže, buba mare, mravi, pauci, mrežokrilci i dr. koji se hrane stjenicama dok su u mlađim razvojnim stadijima. Tada ih učinkovito uništavaju i neke entomopatogene gljive (prvenstveno Metarhizium robertsii i Beauveria bassiana).
Priroda stvara ravnotežu, ali sporo. Zaštita postaje osjetljivija, pri čemu treba paziti da se apsolutno čuvaju živice oko nasada, koje su staništa navedenih korisnih insekata. Hvatanje na ljepljive žute ili bijele ploče nije preporučljivo jer se na njih masovno hvataju njihovi prirodni neprijatelji.
Kojim preparatima tretirati
Ono što mi imamo trenutno na raspolaganju za kemijsko suzbijanje, tj. insekticide koji imaju dozvolu za upotrebu u maslinama su oni iz grupe piretroida na bazi deltametrina (Decis 100 EC, Scatto, Rotor super i sl. ), uz napomenu da oni usput uništavaju jako puno prirodnih neprijatelja i da su slabo efikasni na visokim temperaturama. Slično djelovanje i usputne pojave imaju i preparati na bazi piretrina (Direkt green, Abanto, Asset five…) pa je svrha njihova korištenja upitna.
Preostaje nam preparat na bazi flupiradifurona (Sivanto Prime) koji je u nekim zemljama već registriran za to, a kod nas ima dozvolu za suzbijanje maslinove muhe. Dobro djeluje na mlade razvojne stadije pa se koristi u početku pojave šteta. Svakako je preporuka da se tretiranje provodi navečer zbog veće stabilnosti preparata po mraku, manje mobilnosti štetnika i time veće izloženosti preparatu noću te manjeg isparavanja i gubitka preparata u to vrijeme.
Poželjno je u otopinu dodavanje i okvašivača. Kod manjih nasada se može primjenjivati prskanje samo vanjskih dijelova nasada (po 2 vanjska reda i bočni dio) jer stjenica dolazi izvana. Prema potrebi i uočavanju šteta može se ići u zaštitu čitavog nasada.
Izvjesnu odbijajuću ulogu, kao i kod maslinove muhe, imaju i zeolit ili kaolin te bakreni pripravci, koji rade repelentni pokrov na plodu.
Druga nedoumica: kako suzbijati maslinova svrdlaša
Svrdlaš nam je stari poznanik, nestalan u pojavi, nekih godina pravi ozbiljne štete, a nekih drugih se ni ne pojavi.
Niti protiv ove pipe nema registriranih preparata za suzbijanje pa se snalazimo s onima koji su nam na raspolaganju, a pokazuju izvjestan učinak u njegovu suzbijanju. Piretroidi su u tome efikasni, od kojih je dostupan jedino Decis (i slični, već navedeni, uz Abanto, Direkt green, Asset five) sa svim ograničenjima i preporukama za upotrebu kao i kod stjenice.
Sumpor ima na njega odbijajući učinak i može biti veoma efikasan način njegova tjeranja iz maslinika. Odvraćanje prskanjem sa sumpornim preparatima može dobro funkcionirati godinama, ali uz oprez jer sumpor guši i razne grinje koje su prirodni neprijatelji nekim štitastim ušima, koje se, bez prirodnih “kontrolora” mogu jako namnožiti.