Hvarski Arsenal ugostio je izložbu autora Vilima Halbartha nazvanu ‘Škver, grad i more‘ koja u tome povijesnom prostoru koje je nekoć davno početkom 14. stoljeća bio brodogradilište za održavanje galija, a kasnije i kazalište, ostaje do 2. kolovoza. Autorovo područje interesa je prema njegovim riječima „sinergija grada i škvera te povratak u srž znanja o nastanku broda“, a ovaj umjetnik, rođen u Trogiru, i inače je vezan za brodove i brodogradilišta.
Uostalom, prošle je godine i u Splitu, u Salonu Galić, predstavio svoje radove nastale tijekom 5500 dana koliko kao gost-umjetnik proveo u trogirskome škveru. Ovaj slobodni je umjetnik je u svijet kiparstva ušao preko bračkog kamena budući da je nakon završene srednje školeu Pučišćima pohađao tamošnju kamenoklesarsku obuku, a kasnije, zaključivši da mu je obrada metala draža od obrade kamena, logično završio u škveru. Tek sa 35 je upisao Umjetničku akademiju i, premda školovani umjetnik, ostao trajno vezan za more i brodove.
Veza s morem
- Brodogradnja nije priča sama za sebe, nije kao politika odnosno političari koji je se tako lako odriču i svrha su sami sebi, a ne ljudima koji su ih izabrali. Brodogranja je nešto puno više. Ona je identitet, skup znanja i vještina na kojoj su se oblikovale generacije. Ona je izravna veza s morem, a more je sastavni dio nas, naše zemlje, kulture, kaže Halbarth.
- Kad sam ušao u brodogradilište trebalo mi je godinu dana da počnem raditi na svom prvom projektu. Dugo sam se gubio u temama i radovima sa kojim nisam bio zadovoljan, a onda je sve postalo jasno. Sve je bilo tu ispred mene, samo je trebalo vrijeme i mali odmak da stvari postanu jasne. Tema je brodogradnja i sve sto ide uz nju. To su ljudi, njihovo znanje, kultura, identitet, plodnost..., dodaje umjetnik.
Obzirom na to da je stekao srednjoškolsko obrazovanje matematičkog smjera, geometrija i tehnička znanja su mu od samih početaka bila osnovno polazište rada. Iako je naobrazbu nastavio u kamenoklesarskoj školi u Pučišćima na Braču, a potom i na Odsjeku za kiparstvo pri Umjetničkoj akademiji u Splitu, s vremenom su ga sve više privlačile suvremenije kiparske forme pa se tako Halbarth najčešće izražava stvarajući impozantne prostorne instalacije.
Sastavnice broda
Njihove dimenzije i oblici aludiraju na brodske dijelove, a materijali od kojih su sastavljene su doista i sami njegovi građevni elementi bilo da se radi o vijugavim cijevima, limovima kroz čije otvore prolaze ventilacijska crijeva, bačvama ili strukturama nalik na podmornice i torpeda.
- Svi oni predstavljaju važne sastavnice broda, primjerice u bačvama se skladišti plin za rezanje željeza, cijevi u različitim bojama služe za dovod zraka, vode i slično – kaže kustosica hvarske izložbe Ivana Vukušić - Ulaskom u izložbeni prostor posjetitelj metaforički ulazi u utrobu broda pa su tako čak i za osvjetljenje postava korištene posebne brodske svjetiljke, tzv. parangali. Ono što je autoru neiscrpan izvor inspiracije su zvukovi, svjetlo, mirisi kao i samo gibanje radnika unutar škvera što nastoji prenijeti u svoje radove, kaže kustosica.