StoryEditorOCM
SlikarstvoU ZAGREBU

Josip Botteri Dini otvara retrospektivnu izložbu sa 150 djela; polovicom lipnja stiže u Split

Piše Jasenka Leskur
Foto Goran Vranić
17. travnja 2024. - 15:19

Retrospektivna izložba Josipa Botteri Dinija otvara se u Klovićevim dvorima u Zagrebu u četvrtak, 18. travnja. Njome ovaj umjetnik, jedan od najznačajnijih predstavnika hrvatske suvremene umjetnosti, obilježava 60 godina umjetničkog stvaranja i 80 godina života. Izložba će biti otvorena do 2. lipnja.

-Trideset i četiri  godine nakon moje velike samostalne izložbe u Umjetničkom paviljonu 1990. godine u Zagrebu, sada se otvara moja retrospektivna izložba, također u Zagrebu, u Klovićevim dvorima – kazao je Botteri Dini uoči svečanog otvaranja.

- Izloženo je preko 150 djela iz svih razdoblja mojeg stvaralaštva, od 1963. do danas - preko 60 godina. Iako mi je moj opus dobro poznat, ostajem začuđen jedinstvom i mnoštvom djela, koja slijede jedno drugo i skoro, kao u glazbi zatvaraju cjeline, istodobno otvarajući nove sekvence. S ovom izložbom pokazujem svu svoju nutrinu. Ništa ne ostaje sakriveno.

Umjetnički poziv sam osjetio već u ranoj mladosti i potpuno sam mu podredio sve moje snage. Uvijek bih ponovio isti životni pothvat. Nakon svih djela ostvarenih u duši se poput bljeskova javljaju nove ideje. Sadržaj je pokretač kreativnih snaga, koje ga prihvaćaju i ostvaruju u samoći, daleko od profanih kolotečina svakodnevlja. To je razlog da umjetnik mora imati svoj atelje, gdje u miru može komunicirati s tajnom stvaranja novog djela.

image

Uskršnje jutro u Getsemanskom vrtu, akril na platnu

 

Goran Vranic/Slobodna Dalmacija

Čini me iznimno radosnim i ponosnim otvaranje retrospektivne izložbe te osjećam veliku zahvalnost svima koji su mi pomagali u tom ostvarenju, posebno pisac kataloga prof. Stanko Špoljarić, suradnice u Galeriji Klovićevi dvori kustosice Koraljka Jurčec Kos, Petra Vugrinec i Anamarija Komesarović, moja kćer Ana Marija Botteri i unuka Estera Mihaela Peruzović – kaže slikar.

Izložba ‘Josip Botteri Dini – Retrospektiva‘ prikazat će dakle opus slikara, počevši od vremena studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, sve do najrecentnijih likovnih ostvarenja. Posjetitelji izložbe moći će razgledati brojna djela koja hrvatska publika još nije imala priliku vidjeti, posebno radove kolorističkog konstruktivizma te akcijske figuracije iz američke faze, vitraje, mozaik ‘U počast Marku Maruliću‘ i monumentalni friz ‘Panopticum Croatica‘ iz predsjedničkih Dvora.

"Izložba u Klovićevim dvorima će za mnoge biti određeno iznenađenje. Nova percepcija, ugodno otkriće, i bez gubitka karakterističnog. Josip Botteri umjetnik je golemog opusa, no i ovako kompleksna izložba brojčano velike selekcije, nije točka na i. Njegov umjetnički vitalitet i potreba za stvaranjem ne pokazuju znakove većeg zamora. Objektivno, dostatan je fragment slike, iz bilo kojeg Botterijevog perioda, ili teme da se njegovo autorstvo nepogrešivo prepoznaje.

Tematski rasponi su znatni, no uvijek provedeni bez hinjene originalnosti, sa sukusom moralnih načela i poruka. S poniznošću i uzbuđenjem pri pristupanju stvaranju, bez zanemarivanja temeljnih postulata svoje naravi. Zanosa i istine." - napisao je u tekstu kataloga Stanko Špoljarić.

image

Ecce Homo, akril na platnu



 

Goran Vranic/Slobodna Dalmacija

Možda najznačajniji dio umjetnikova stvaralaštva je onaj zastupljen u više od stotinu javnih prostora diljem Hrvatske i svijeta, od kojih se ističu djela: crkva Sv. Križa - Siget u Zagrebu, hotel Zagreb u Splitu, crkva sv. Leopolda Mandića u Melbourneu, Australija, crkva Krista Kralja u Porto D‘Ascoliju, Italija, Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu i Apostolska nuncijatura u Beču, Austrija.

Na Retrospektivi će biti izloženi radovi oltarna pala ‘Gospa od Milosti sa svecima‘ iz dominikanskog samostana u Bolu I ‘Križni put‘ iz dominikanskog samostana sv. Katarine u Splitu o kojem Stanko Špoljarić piše: "Djelo koje i po najstrožim likovnim kriterijima zaslužuje najviše ocijene. Osobno, niti u jednom zdanju nisam preko umjetničkog ostvarenja tako osjetio, razumio dar veličine žrtve Kristovog otkupiteljskog čina kao u ovom sakralnom prostoru."

image

Raskošno jutro u splitskoj luci, akril na platnu
 

Goran Vranic/Slobodna Dalmacija

- Nakon Zagreba izložba će se prikazati na dvije lokacije u Splitu. Bit će to 15. lipnja, u prostorima Stare gradske vijećnice na Pjaci i u prostorima HAZU-a – palača Milesi – najavljuje slikar.

- Split je grad mog trajnog boravka i izvor nadahnuća svojim vizurama i bogatom kulturno umjetničkom baštinom, u njemu su nam velikani duha ostavili uzor kako svojem djelu darivati sve svoje snage. Ponekada se doživljavam kao slikar grada. Grad, a posebno Split, u kojem sam proveo presudne dane djetinjstva i obiteljskog života te mu se vraćao nakon svih odlazaka i izbivanja, kraćih i dužih, stalno me oblikovao u svojoj geometriji oblika i vezivao za svoju bogatu i slojevitu prošlost.

Njegova baština i njegova pojava, neprekidno me privlači i nadahnjuje. I kada sam daleko, ja ga vidim u sebi. Zavičaj je važan nepresušni izvor svih naših sjećanja – kaže Botteri Dini.

image

Rozeta, kombinirana tehnika na pleksiglasu

Goran Vranic/Slobodna Dalmacija
image

Každrafi, kombinirana tehnika na platnu

 

Goran Vranic/Slobodna Dalmacija

Akademski slikar Josip Botteri Dini rodio se u Zagrebu 1943. godine, a 1964. upisuje ALU u Zagrebu gdje mu predaju znameniti profesori: Ivančić, Kulmer, Parać, Hegedušić, Kinert i Peić. Diplomira slikarstvo 1968. u klasi Miljenka Stančića.

Na njegovo likovno formiranje snažno utječu djela Meštrovića, Vidovića, Kljakovića i Dulčića. Botteri živi, stvara i likovno djeluje u Splitu, Bolu i Zagrebu, često putujući svijetom, izlaže u Parizu, Los Angelesu, Chicagu, Torontu, Milanu, Padovi, Aosti, Frankfurtu, Bonnu, Hamburgu, St. Gallenu i brojnim drugim svjetskim gradovima.

Josip Botteri Dini od svojih slikarskih početaka pa sve do danas, neprekidno stvara predan svom dubokom duhovnom nadahnuću evanđeljem, ostvarivši jedinstven opus unutar suvremene sakralne umjetnosti Hrvatske i svijeta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. prosinac 2024 08:52