stdClass Object
(
[id] => 612780
[title] => Peristil i Sustipan ove nedjelje i ponedjeljka na fonu 'Rigoletta' i 'Requiema'; poteštat Opara najavljuje postavljanje spomenika sa stihovima Petrasova Marovića na zid Sustipana
[alias] => peristil-i-sustipan-ove-nedjelje-i-ponedjeljka-na-fonu-39-rigoletta-39-i-39-requiema-39-potestat-opara-najavljuje-postavljanje-spomenika-sa-stihovima-petrasova-marovica-na-zid-sustipana
[catid] => 256
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Dva velika glazbena događaja zbivaju se na samom početku ovogodišnjeg, 65. Splitskog ljeta. U nedjelju će festival na Peristilu otvoriti Verdijev "Rigoletto", a dan poslije na Sustipanu će biti izveden Mozartov "Requiem".
Izvedbe su u utorak najavljene u splitskom HNK-u. Intendant Srećko Šestan kazao je kako očekuje puna gledališta, a press-konferenciji pridružio se i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, koji je najavio postavljanje spomenika sa stihovima Tonča Petrasova Marovića na zid sustipanskoga groblja.
"Rigolettom" će ravnati mo. Ivo Lipanović, a režira ga Dražen Sirišćević. Uz domaće snage, Tereziju Kusanović, Ivicu Čikeša i ostale članove splitskog opernog ansambla, u naslovnoj ulozi nastupit će talijanski bariton Elia Fabbian, koji je ovu ulogu pjevao u mnogim svjetskim teatrima, Gilda će biti Elena Mosuc, koja je mnogo puta nastupila kao Rigolettova kći u milanskoj Scali, a u zadnji čas došlo je do promjene tenora, pa će Vojvodu tumačiti mladi sarajevski solist Amir Saračević pred kojim je, kaže Lipanović, svjetska karijera.
'Rigoletto' će živjeti i u sezoni
"Rigoletto" će nastaviti svoj život u teatru, u idućoj sezoni.
– Priča o Rigolettu smještena je u renesansu, u 16. stoljeće. Verdi ju je uglazbio u 19. stoljeću, a mi je sada u 21. postavljamo u našem vremenu.
Sam nas je Verdi na to uputio – ni on se nije bavio povijesnom rekonstrukcijom, nego ga je čitao kao suvremeno i svevremensko djelo.
Vojvoda od Mantove je moćan, drzak i opasan čovjek, a takvo je i njegovo okruženje. I svi su dvorjani isti kao i gospodar, bez moralnih vrijednosti, a čine što požele jednostavno zato što mogu.
Svi znamo takve ljude. Rigoletto živi u tom društvu, mrzi ih, ali s njima i surađuje – i takve ljude svi znamo. Jedina Gilda u tom svijetu na mržnju ne odgovara mržnjom i na zlo zlim; ona se nudi kao žrtva i time prekida lanac mržnje.
Neki kažu da je njezina žrtva glupa i uzaludna, ali nije tako. Ta žrtva nosi iskupljenje – kazao je Siriščević.
I Siriščević i scenograf Slaven Raos istaknuli su kako će intervencije u prostor Peristila biti minimalne.
Mozartovim "Requiemom" također će ravnati Ivo Lipanović, a uz zbor i orkestar splitskoga HNK kao solisti će nastupiti Antonija Teskera, Terezija Kusanović, Bože Jurić Pešić i Ivica Čikeš.
Velebni "Requiem" za soliste, zbor i orkestar, nastao u Beču 1791., svojom jedinstvenom ljepotom i ekspresivnošću zaokružuje opus salzburškoga genija i stoji na kraju njegova životnog i umjetničkog puta.
Sjećanje na Petrasova Marovića
Djelo je odraz Mozartovih dubokih osjećaja, razočaranja i nadanja opterećenih utegom tmurnih misli i strašnom vizijom posljednjega suda, predstavljajući sintezu umjetnikovih pregnuća na području vokalno-instrumentalne glazbe i ističući se u čitavu njegovu grandioznom opusu.
Premda ga nije uspio završiti (prema Mozartovim skicama, a djelomično i potpuno samostalno, to je učinio njegov učenik Franz Xaver Süssmayer), u tom se djelu ogleda sva pluralnost Mozartove glazbene izražajnosti u odnosu na zadani tekst te, posljedično, i središnja ideja njegova umjetničkog htijenja.
S jedne strane postavio je masu, kolektiv zbora, a s druge pojedince soliste, četiri individue koje, svaka na sebi svojstven način, preispituju smisao egzistencije, "konačnost" smrti, ali i vjeru u onozemaljski život, u ono "nešto" za što postoji vječna sumnja, ali i nada da ipak jest.
Izvedba je posvećena sjećanju na Petrasova Marovića, koji je svojom poezijom 1957. godine kriknuo protiv ubijanja starog groblja.
– Kriknuo je u doba najcrnjeg režima protiv ubijanja groblja i dostojanstva 40 tisuća tijela koja su tamo pokopana. Stoga ćemo postaviti spomenik čovjeku koji je bio hrabar u doba kada to nije bilo lako, a na zidu groblja naći će se njegov stih "Sjaš – svijetiš – svemiriš me".
Autor spomenika je Loren Živković Kuljiš – kazao je gradonačelnik Andro Krstulović Opara.
I Muzej grada Splita pridružio se ovom projektu, a ravnateljica Branka Brekalo napomenula je kako je nekadašnji ravnatelj muzeja Duško Kečkemet prije rušenja stigao načiniti fotografije grobnica te je neke fragmente i sam spasio i pohranio u muzeju.
Dva velika glazbena događaja zbivaju se na samom početku ovogodišnjeg, 65. Splitskog ljeta. U nedjelju će festival na Peristilu otvoriti Verdijev "Rigoletto", a dan poslije na Sustipanu će biti izveden Mozartov "Requiem".
Izvedbe su u utorak najavljene u splitskom HNK-u. Intendant Srećko Šestan kazao je kako očekuje puna gledališta, a press-konferenciji pridružio se i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, koji je najavio postavljanje spomenika sa stihovima Tonča Petrasova Marovića na zid sustipanskoga groblja.
"Rigolettom" će ravnati mo. Ivo Lipanović, a režira ga Dražen Sirišćević. Uz domaće snage, Tereziju Kusanović, Ivicu Čikeša i ostale članove splitskog opernog ansambla, u naslovnoj ulozi nastupit će talijanski bariton Elia Fabbian, koji je ovu ulogu pjevao u mnogim svjetskim teatrima, Gilda će biti Elena Mosuc, koja je mnogo puta nastupila kao Rigolettova kći u milanskoj Scali, a u zadnji čas došlo je do promjene tenora, pa će Vojvodu tumačiti mladi sarajevski solist Amir Saračević pred kojim je, kaže Lipanović, svjetska karijera.
'Rigoletto' će živjeti i u sezoni
"Rigoletto" će nastaviti svoj život u teatru, u idućoj sezoni.
– Priča o Rigolettu smještena je u renesansu, u 16. stoljeće. Verdi ju je uglazbio u 19. stoljeću, a mi je sada u 21. postavljamo u našem vremenu.
Sam nas je Verdi na to uputio – ni on se nije bavio povijesnom rekonstrukcijom, nego ga je čitao kao suvremeno i svevremensko djelo.
Vojvoda od Mantove je moćan, drzak i opasan čovjek, a takvo je i njegovo okruženje. I svi su dvorjani isti kao i gospodar, bez moralnih vrijednosti, a čine što požele jednostavno zato što mogu.
Svi znamo takve ljude. Rigoletto živi u tom društvu, mrzi ih, ali s njima i surađuje – i takve ljude svi znamo. Jedina Gilda u tom svijetu na mržnju ne odgovara mržnjom i na zlo zlim; ona se nudi kao žrtva i time prekida lanac mržnje.
Neki kažu da je njezina žrtva glupa i uzaludna, ali nije tako. Ta žrtva nosi iskupljenje – kazao je Siriščević.
I Siriščević i scenograf Slaven Raos istaknuli su kako će intervencije u prostor Peristila biti minimalne.
Mozartovim "Requiemom" također će ravnati Ivo Lipanović, a uz zbor i orkestar splitskoga HNK kao solisti će nastupiti Antonija Teskera, Terezija Kusanović, Bože Jurić Pešić i Ivica Čikeš.
Velebni "Requiem" za soliste, zbor i orkestar, nastao u Beču 1791., svojom jedinstvenom ljepotom i ekspresivnošću zaokružuje opus salzburškoga genija i stoji na kraju njegova životnog i umjetničkog puta.
Sjećanje na Petrasova Marovića
Djelo je odraz Mozartovih dubokih osjećaja, razočaranja i nadanja opterećenih utegom tmurnih misli i strašnom vizijom posljednjega suda, predstavljajući sintezu umjetnikovih pregnuća na području vokalno-instrumentalne glazbe i ističući se u čitavu njegovu grandioznom opusu.
Premda ga nije uspio završiti (prema Mozartovim skicama, a djelomično i potpuno samostalno, to je učinio njegov učenik Franz Xaver Süssmayer), u tom se djelu ogleda sva pluralnost Mozartove glazbene izražajnosti u odnosu na zadani tekst te, posljedično, i središnja ideja njegova umjetničkog htijenja.
S jedne strane postavio je masu, kolektiv zbora, a s druge pojedince soliste, četiri individue koje, svaka na sebi svojstven način, preispituju smisao egzistencije, "konačnost" smrti, ali i vjeru u onozemaljski život, u ono "nešto" za što postoji vječna sumnja, ali i nada da ipak jest.
Izvedba je posvećena sjećanju na Petrasova Marovića, koji je svojom poezijom 1957. godine kriknuo protiv ubijanja starog groblja.
– Kriknuo je u doba najcrnjeg režima protiv ubijanja groblja i dostojanstva 40 tisuća tijela koja su tamo pokopana. Stoga ćemo postaviti spomenik čovjeku koji je bio hrabar u doba kada to nije bilo lako, a na zidu groblja naći će se njegov stih "Sjaš – svijetiš – svemiriš me".
Autor spomenika je Loren Živković Kuljiš – kazao je gradonačelnik Andro Krstulović Opara.
I Muzej grada Splita pridružio se ovom projektu, a ravnateljica Branka Brekalo napomenula je kako je nekadašnji ravnatelj muzeja Duško Kečkemet prije rušenja stigao načiniti fotografije grobnica te je neke fragmente i sam spasio i pohranio u muzeju.
Peristil i Sustipan ove nedjelje i ponedjeljka na fonu 'Rigoletta' i 'Requiema'; poteštat Opara najavljuje postavljanje spomenika sa stihovima Petrasova Marovića na zid Sustipana
Dva velika glazbena događaja zbivaju se na samom početku ovogodišnjeg, 65. Splitskog ljeta. U nedjelju će festival na Peristilu otvoriti Verdijev "Rigoletto", a dan poslije na Sustipanu će biti izveden Mozartov "Requiem".
Izvedbe su u utorak najavljene u splitskom HNK-u. Intendant Srećko Šestan kazao je kako očekuje puna gledališta, a press-konferenciji pridružio se i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, koji je najavio postavljanje spomenika sa stihovima Tonča Petrasova Marovića na zid sustipanskoga groblja.
"Rigolettom" će ravnati mo. Ivo Lipanović, a režira ga Dražen Sirišćević. Uz domaće snage, Tereziju Kusanović, Ivicu Čikeša i ostale članove splitskog opernog ansambla, u naslovnoj ulozi nastupit će talijanski bariton Elia Fabbian, koji je ovu...