stdClass Object ( [id] => 1154296 [title] => Rijetko koji mali narod ima prijevoda Biblije kao Hrvati. Pročitajte što s time ima Šumadija, i kako je Jure Kaštelan spasio njezino objavljivanje [alias] => rijetko-koji-mali-narod-ima-prijevoda-biblije-kao-hrvati-procitajte-sto-s-time-ima-sumadija-i-kako-je-jure-kastelan-spasio-njezino-objavljivanje [catid] => 285 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Poznat je aksiom prema kojem smo mi Hrvati, hvalisavošću i nadmenošću, šampioni među prepotentnijim konkurentima u svjetskim razmjerima.

I, ta ambicija nerijetko biva izložena prijesnoj oholosti bez kakvih većih argumenata i konkretnijih opravdanja. Ma, postoje barem dvije neoborive datosti na kojima nam doista mogu pozavidjeti i "puno veći brci" na ovoj našoj Baloti zemaljskoj: prva je činjenica da, mi Hrvati, govorimo s tri jezika – čakavskim, štokavskim i kajkavskim – a druga je da, opet mi Hrvati, imamo čak 15-ak različitih cjelovitih prijevoda Biblije na neki od imanentnih nam govornih idioma…

---

image
Ivan Matija Škarić
---

Uzmemo li u razmatranje činjenicu koliko nas je i koliki je stvaran broj govornika materinskog nam jezika, odnosno materinskih nam jezika u prostoru na osi apscise od Iloka do Pule i osi ordinate od Čakovca do Cavtata, možemo zaista s legitimnom prepotencijom trsiti se pred brojčanijim i slavnijim u svijetu pucima i nacijama; jerbo, barem kad je posrijedi baštinjenje i dovođenje do u svoj jezik svetopisamski tekst biblijskog libreta kršćanskosti, tu smo se odista pokazali vrijednima i aktivnima.

A, sve je, ustvari, počelo još s pobratimom nam u duhu i mesu, danas svetim Jeronimom, koji je ono onda – po dekretu pape Damaza – već u IV. stoljeću post Christum natum bio za svekoliku i široku uporabu priredio tekst latinske Vulgate. Tada su se po makadamima ulica i šaližima pijaca usmenom predajom prenosili ili vjetrovima smucali sveti zapisi Vetus latina

---

image
Pokorni i mnozi ini Psalmi Davidovi Šime Budinića iz 1861.godine
---

Sve je te hartije i nečitke svitke gospodin "Oprosti Mi Bože Što Sam Dalmatinac" prilagodio razumljivosti širokoga sloja ondašnjega plebejstva, svodeći do na vulgarni latinitet ishodišne misli hebrejskoga pjesnika i starogrčkoga svjedoka. Jeronim Dalmatinac imao je težaku i ribaru, marangunu i diladuru tekstom približiti tekstualno počelo vjerovanja i življenja: podati mu jasni taj recept bivanja i pravedničkog trajanja među drugima.

Intencija je porodila obligaciju, obligacija tradiciju…

Pa se onda ni ne moramo čuditi što su se na našim otocima još prije jednog milenija počeli u klesadurama pojavljivati fragmenti kršćanskih svetih zapisa (na Korčuli), te što na Bašćanskoj ploči zatječemo upravo molitvene invokacije religijskih imputa…

Na Braču će se pojaviti Povaljska listina, najstariji dokument pisan čakavskim jezikom, dakle hrvatskim, ali na ćiriličnom pismu (datiran iz 1184. godine, ovjereni prijepis iz 1250.).

---

image
Saltir Slovinki Ignjata Đurđevića iz 1729.godine
---

Sve to pradavni su signali kako se na ovim našim hrvatskim prostorima – "Antemurale christianitatis", je l' tako? – odvijala nekovrsna paralelna duhovna galaksija, u kojoj su strpljivo i ustrajno fermentirali pripravci što će u vremenskim retortama i tikvicama, epruvetama i menzurama vreti i ključati, ostavljajući za sobom kristalne soli teštimonijance vjerâ i religija.

Kao zalet u budući cjeloviti tekst Svetog pisma na nekom hrvatskom idiomu, pojedini su hrvatski književnici krenuli s prevođenjem Psaltira. Ali to nisu činili ad litteram, tako da su se baš bavili traduktološkim poslom transponirajući s latinskog u svoj govorni jezik starozavjtne pjesme, već su to vršili baš na literaran način: interpretirajući dva psalamska stiha s ukupno četiri versa u svojem jeziku, izjednačenih metrički i dodatno povezanih rimama.

Najpoznatiji takvi Psaltiri jesu Istvmaccenye pisnihDavidovih (1703.) Andrije Vitaljića iz Komiže, te Satjer slovinki (1729.) Ignjata Đurđevića iz Dubrovnika.

---

image
Psalam 50. Miserere mei Deus iz Đurđevićevog prijevoda
---

Kad smo već kod slavne plejade dičnih raguzinskih književnika, važno je naglasiti kako je Ivan Gundulić svoju prvu knjigu objavio prije ravno 400 godina, i, bila je to knjiga u kojoj su bile štampane Pjesni pokorne kralja Davida (1621.).

Svi su ti libri bili objavljeni u Veneciji. Kasnije se i Šime Budinić iz Zadra okušao kao prevoditelj dijela Psaltira, sastavivši svoj ostvaraj Pokorni i mnozi ini psalmi Davidovi (1861.).

Znakovito je da se upravo ove godine zaokružuju važne obljetnice hrvatskih biblijskih izdanja, pa tako svoj 190. rođendan ima i prvi tiskani prijevod na jedan hrvatski jezik. Bio je to ambiciozan pothvat u šest knjiga i objavljen u Budimu: Sveto pismo Starog' zakona (u četiri toma) i Sveto pismo Novog' zakona (dva toma) iz 1831. godine. Njegov autor Matija Petar Katančić iz Valpova nije doživio vidjeti ovaj svoj životni pothvat, a nije ga bio dočekao ni njegov nastavljač i subrat u franjevaštvu Grgur Čevapović.

Ovaj je prijevod donesen zajedno s latinskim izvornikom s kojega je Katančić i prevodio, pa otuda velik broj svezaka.

---

image
Stari Zavjet Ivana Ev. Šarića, Sveto Pismo iz 1941.godine
---

Njegov je tekst zanimljiv i kao historiološki fakt, ali i iz aspekta filologije, budući da je pisan štokavskom ikavicom s "korijenskim" refleksom jata. Jezično je također vrlo interesantan zbog izbora riječi, međutim, za potpunu razumljivost nije odveć adekvatan. Sintaksa je poprilično razbašurena i doimlje se kao da je, s današnjeg očišta govoreći, ovaj prijevod izašao iz kakvog "google transletera".

No, ovaj Katančićev ipak nije bio prvi hrvatski prijevod Biblije, jer je u arhivu u Vatikanu već 200-tinjak godina ležao manuskript Bartola Kašića. Ovaj je isusovac na svojem tekstu radio 1630-ih godina, ali na koncu nije dobio imprimatur i nije bio tiskan, jer da njegov jezik neće moći razumjeti svi južni Slaveni.

Kašić je uzeo za polazište dubrovački govor koji je dobrano arometizirao čakavskim elementima, pa taj tekst nije bio prihvatljiv Crkvi koja ga je, nota bene, i bila naručila. Također se u literaturi može naići i na argument kako je jedan od uvjeta netiskanja bilo i to što rukopis nije bio pisan – ćirilicom.

---

image
Ivan Gundulić - Psalam 50 iz Pjesni pokorne kralja Davida iz 1621.godine
---

Kako bilo, Bartol Kašić primio je zadovoljštinu objavljivanjem knjige Ritual rimski (1640.), u kojoj su bili tiskani parcijalni dijelovi njegova prijevoda (dijelovi Psaltira, poslanica, evanđelja…), a ti su se njegovi tekstovi i kasnije injektirali u niz epistolara i brevijara, misala i oficija.

Kao i Katančić, i Kašić se bio odlučio za doslovniji prijevod, sljubljeniji uza izvornu latinštinu, pa tako i nemarniji u sintaktičkoj provedbi. Stoljećima je ležao inedita, a tiskom je, kao Biblia Slavica, objavljen tek 2000. godine (Paderborn-München-Wien-Zürich).

Ono što se manje zna o Kašićevoj Bibliji, jest podatak da ona nije cjelovita: Bartol, naime, nije preveo niti jednu proročku knjigu iz Starog zavjeta! Sve ostalo, jest.

---

image
Sveto pismo Staroga i novoga Uvita iz 1861 godine,a utora Ivana Matije Škarića
---

Bračanin iz Postira, Ivan Matija Škarić, u Beču je čak u 12 svezaka objavio kompletan tekst svojega Svetog pisma Staroga i Novoga uvita I. – XIII. Izlazilo je po tri sveska godišnje, od 1858., tako da je prije ravno 160 godina dovršio ovaj svoj pothvat – 1861. Umro je deset godina nakon toga, pa se ove godine, nekidan, 5. prosinca, navršila i 150. godišnjica njegove smrti, koja, žalibože, nigdje nije obilježena…

Po mnogočemu je prevažno ovo Škarićevo djelo. Već samom činjenicom da je tu 12 obimnih knjiga, jasno je kako se među njima nalaze opširne hermeneutičke analize. Kako je Škarić bio "vir trilinguis" – čovjek koji je izvrsno poznavao i hebrejski i starogrčki i latinski, sva tri fundamentalna biblijska jezika – on je temeljito tumačio svaki redak pri prijevodu.

Prema kanonu Katoličke crkve, na neki od narodnih jezika svetopisamski se tekst mogao prevoditi isključivo sa službeno priznatog teksta latinske Vulgate.

Pa je tako to činio i Škarić, s tim da je on egzaktno upozoravao na sva mjesta gdje latinsko "prinesenje" ne odgovara "matičnim" jezicima (hebrejskom ili starogrčkom). U biblijskom tekstu prevodio je kako stoji u Vulgati, ali je u komentarima upozoravao za raskorak između latinštine i izvornih jezika.

Druga važna značajka ovog prijevoda je jezik. To jest bila ikavska štokavština (Škarić ju je nazivao "iliričkim" jezikom), ali s enormnim doprinosom čakavskog i jezika i njegovog duha. Nije posezao ni za kakvim terminom koji nije bio dotad u hrvatskoj književnoj uporabi, pa je onu riječ – za koju nije imao leksički adekvat ili njime nije bio zadovoljan – sâm skovao u svojoj meštriji.

Pa će, tako, Škarić za oklop na grudima stvoriti riječ "prsoklopje", dok će čovjek koji je paraliziran iliti uzet biti "žiloslabjen", a onaj na kojega je bačen urok, koji je učaran:

---

image
Komplet Biblija Ivana Matije Škarića, Beč, od 1858. do 1861. godine
---

"vragomučen". Tumačenje je "razumak", prevoditelj "prinisitelj", "svežganje" žrtva paljenica, "zaričje" dogodovština, zgoda, "priljubodinstvo" preljub…

Ovaj se prijevod bio pojavio baš u vrijeme velikih previranja oko standardizacije hrvatskog jezika, pa će zauvijek ostati neriješenom enigmom: kako bi danas doista izgledao naš oficijelno normirani jezik, eda su arbitri bili znali s jedne strane za Kašićev prijevod, a da su s druge uzeli u obzir i ovaj Škarićev jezični korpus?

Prije Škarića bio je i još jedan biblijski prevoditelj s Brača: fra Luka Bračanin (Polovinić) iz Bola, koji je bio preveo cijeli Psaltir (1598.), ali je njegov manuskript stoljećima bio zagubljen, i, objavljen je tek 1917. godine u Zagebu, nakon što ga je Petar Karlić bio pronašao u arhivu samostana sv. Mihovila u Zadru kod franjevaca trećoredaca glagoljaša.

Na putu od kompletnog Škarićevog prijevoda do novog na suvremenijem jeziku lišenom arhaizama, kojega je 30-ih godina prošlog stoljeća bio dobio u zadatak sačiniti bibličar Antun Sović, pojavila su se čak tri pokušaja.

Prvo je nadbiskup Josip Stadler separatno, s egzegetskim tumačenjima, bio objavio sva četiri evanđelja i Djela apostolska (1895. – 1907.), poslije čega je Vladimir Čebušnik htio dovršiti njegov započeti posao. Nažalost, preminuo je i iza sebe ostavio tek dva objavljena sveska: Mojsijevo petoknjižje i povijesne knjige Staroga zavjeta (1911. – 1913.).

Pa je onda Frano Zagoda publicirao svoje Sveto pismo Novoga zavjeta (1925.), koje će kasnije doživjeti niz (dvosveščanih) izdanja.

---

image
Sveto pismo Starog zakona iz 1831.godine, autor Matija Petar Katančić
---

I, onda je bio najavljen veliki pothvat. Spomenuti svećenik Antun Sović posvetio se prevođenju Svetog pisma, za što je bio jedan od najkvalificiranijih stručnjaka u nas, poliglot i znanstvenik već obilato dokazan i kod kuće i u inozemstvu. Htio je da njegov jezik razumije što više čitatelja na prostoru ondašnje Kraljevine pa je, nakon godina provedenih u Svetoj zemlji, gdje je usavršio poznavanje hebrejskog jezika, otišao u Šumadiju čuti kako govore tamošnji žitelji.

Smatrao je kako će njihova štokavština biti najbliža najširem krugu potencijalnih konzumenata; međutim, po dovršetku Starog zavjeta predao je svoj rad s tumačenjima na ogled, ali su kritike bile toliko oštre da je Crkva odlučila odustati od njegovog teksta i zamišljeni projekt povjerila je sarajevskom nadbiskupu Ivanu Ev. Šariću.

Osnovni problem Sovićevog teksta bili su brojni orijentalizmi, preuzeti iz helenističkog leksika, kojim su svoje Sveto pismo bili inkrustirali Srbi (Đuro Daničić i Vuk Stefanović Karadžić).

Nadbiskup Šarić, pak, otišao je u drugu krajnost, te je svoj stil prilagodio hrvatskom jezičnom purizmu. Izlazak prvog sveska njegova prijevoda Svetog pisma koincidirao je s uspostavom Nezavisne države Hrvatske (1941.), a druga dva sveska s kompletnim biblijskim tekstom objavljena su u Sarajevu već iduće godine.

Osamljen i ražalošćen odbacivanjem njegovog rada, Antun Sović je nedugo nakon objave Šarićeve prve knjige preminuo (20. rujna 1941.). Pri govorenju o Sovićevom djelu, važno je također napomenuti kako njegov prijevod nije, dakle, cjeloviti biblijski tekst, nego sadrži samo Stari zavjet, čime je potrebno demantirati brojne krive napise u raznoraznoj periodici.

Njegov rukopis čuva se u Nadbiskupijskom arhivu, Metropolitani, na Kaptolu u Zagrebu. Budući da je Ivan Ev. Šarić bio poklonikom ustaškog režima, njegov se prijevod kolokvijalno naziva i "Ustaška Biblija". Sklonjen u Madrid, tamo je njegovo Sveto pismo doživjelo i jednosveščano izdanje, bez pratećih komentara koji su bili u originalnom troknjižju (Sveto pismo staroga i novoga zavjeta, 1959.).

Danas je redigirana verzija Šarićevog prijevoda jedna od najkurentnijih verzija rasprodana u nizu izdanja, a, iskreno govoreći, to je možda i najljepši prijevod na standardnom hrvatskom jeziku…

Pisan je pitko i razumljivo bez previše kriptičnih nejasnoća i rogobatnih teoloških rješenja stranih prosječnom čitatelju.

Sva dosadašnja hrvatska cjelovita izdanja bila su objavljena izvan Hrvatske (podsjetimo se: Budim, Beč, Sarajevo, Madrid), tako da je prvi svetopisamski tekst objavljen na domaćem nam tlu bio onaj u izdanju zagrebačke "Stvarnosti" (1968.). Ustalilo se tu verziju nazivati "Zagrebačka Biblija", a nakon premijernog objavljivanja do dana današnjega, u desecima tisuća nanovo reprintiranih primjeraka, publicira je Kršćanska sadašnjost.

---

image
---

Veliki je to bio projekt u to vrijeme, kad je usred komunističke Jugoslavije književnik i partizan Jure Kaštelan odigrao presudnu ulogu i uvjerio drugove tovariše da je to neporecivi kulturološki događaj, te da se treba najposlije i u Hrvatskoj tiskati vlastitu Bibliju.

Ništa manje važno nije bilo ni dobiti hrvatsku Bibliju u jednoj knjizi, jer su, vidjeli smo, od Katančića preko Škarića do Šarića, sve to bila višesveščana izdanja nepraktična i za kupovanje i za korištenje. Pa je onda na tržištu prevladao Daničić-Karadžićev libar, jednostavan za čitanje i jeftin za nabavu…

Milan Rešetar izvršio je reviziju toga srpskog prijevoda, kroatizirao ga je, i on je prevladao u praksi tijekom desetljeća XX. stoljeća u nas.

I onda, tek 1968. godine, Jure Kaštelan kao eksponent Partije, i dvojac fratara Bonaventura Duda i Jerko Fućak delegirani od strane Crkve, ostvarili su realizaciju prve hrvatske Biblije tiskane u Hrvatskoj.

Kako vremena nije bilo puno (da se komunisti ne predomisle i stopiraju objavu), uzeli su već gotov i objavljen Novi zavjet Ljudevita Rupčića, a za Stari zavjet izvršena je kompilacija također već napravljenih svetopisamskih knjiga. Autor Mojsijevog petoknjižja bio je Silvije Grubišić, Psaltira Flibert Gass, a Pjesme nad pjesmama Nikola Milićević.

Ostatak Starog zavjeta priređen je prema neobjavljenom rukopisu Antuna Sovića, premda mi je Zvonimir Mrkonjić (jedan od angažiranih prevoditelja) bio potvrdio kako se on uopće nije služio Sovićem, već je svoj doprinos učinio koristeći se Biblijama na francuskom i njemačkom jeziku.

Kako bilo, nastala je heterogeno stilski obilježena Biblija, koja je do dandanas u brojnim regalima po kućanstvima, a naknadno ju je nakladnik malo preradio, zamijenivši Novi zavjet prijevodom Bonaventure Dude i Jerka Fućaka. Otada ju se uobičajilo nazivati – "Biblija Kršćanske sadašnjosti".

Silvije Grubišić je 70-ih godina minulog vijeka bio počeo u Chicagu objavljivati svoj prijevod u više knjiga, ali nije došao do kraja. Ma, anno Domini 2010. došlo je do bibliofilskog izdanja tzv. "Franjevačke Biblije", koju čini Grubišićev Stari zavjet, dok je Novi zavjet djelo također mu subrata po redovničkom habitu – Gracijana Raspudića.

U novije vrijeme u Hrvatskoj se pojavio čitav niz protestantskih izdanja kompletnoga svetopisamskog teksta, kao i "Biblija Novi svijet" čiji su distributeri Jehovini svjedoci. Protestanti su još u XVI. stoljeću u Njemačkoj objavili Novi zavjet na glagoljici i ćirilici, u prijevodu Antona Dalmatina i Stipana Konzula (s puno elemenata čakavštine), a u naše vrijeme nastala je i latinična transkripcija tog projekta.

Branko Djaković i Ivan Vrtarić također su autori dvaju prijevoda Biblije, a kolege im protestanti tiskali su i tzv. "Varaždinsku Bibliju" i "Čakovečku Bibliju". Upravo ove godine iz tiska je izišao i dugoočekivani "Suvremeni hrvatski prijevod". Godine 2014. Hrvati su dobili i kompletnu Bibliju na gradišćanskohrvatskom jeziku (opet čakavskom), čiji je prevoditelj svećenik Stjepan Geošić.

Nema je u tiskanom izdanju, ali je dostupna putem internetske domene: "Ekumenska Biblija" u prijevodu na hrvatski standard Tomislava Dretara. On je taj svoj vrijedni rad stvorio na temelju francuskog izdanja "Jeruzalemske Biblije", a također je priredio u istom elektroničkom formatu i Bibliju na bošnjačkom idiomu.

Pored svega ovoga navedenoga, postoji još šest-sedam cjelovitih svetopisamskih prijevoda na štokavskom jeziku (čije su varijante objavljene u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini: i na latinici i na ćirilici), a tiskom je publicirano i četiri-pet Biblija na kajkavskom jeziku slovenske provenijencije. I da, već nekoliko godina očekuje se "Hrvatski standardni prijevod Biblije", na kojemu radi 25 prevoditelja, bibličara i književnika…

Naravno, u ovom letimičnom pregledu nisu spomenuta separatna izdanja Novog zavjeta, Psaltira, Pjesme nad pjesmama i drugih zasebno prevođenih biblijskih knjigâ, kojih je doista puno. Ma, kako god da se obrne, Hrvati su jedinstveni u svijetu kao narod koji je svakako među pucima što imaju najviše različitih prijevoda Svetog pisma.

---

Priča o 'Poljičkoj Bibliji'

U našoj javnosti gotovo je nepoznat podatak kako postoje dva manuskripta biblijskog teksta čiji dijelovi dosad još nikad nisu bili objavljivani, pa makar i fragmentarno.
Prva je tzv. "Poljička Biblija", u dvije knjige napisana perom, koja se čuva u Arhivu HAZU u Zagrebu.
Njezin prevoditelj je nezaređeni klerik Ivan Nikola Bugardelli, i dovršena je 1768. godine. Pronađena je u glagoljaškom sjemeništu u Priku kod Omiša, a ondašnjoj JAZU ju je bio darovao "bogoslovac" Vjekoslav Kružičević. Druga je "Pismo Sveto Staroga Zakona Pučkoga Razglasa" iz 1794. godine, čiji je autor prezbiter iz Splita Mihovil Jurjetinović-Ivakić Kaštelanin.
Posrijedi je samo Stari zavjet ostvaren u četiri rukopisne knjige. Ona se čuva u depou Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Odmilice nazivana "Jurjetinovićeva Biblija", ostat će poznata i kao prvi pokušaj prijevoda biblijskog teksta na ikoji hrvatski idiom, a da je taj rad bio popraćen teološkim komentarima.

---

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Sveta riječ [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [extra_fields_search] => Sveta riječ 2 0 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2021-12-22 14:25:25 [created_by] => 3249 [created_by_alias] => Siniša Vuković [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2021-12-26 16:53:57 [modified_by] => 3249 [publish_up] => 2021-12-25 18:44:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 86 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 285 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti s područja književnosti. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, kultura, književnosti [secure] => 0 [page_title] => Književnost [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Small [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2021\/12\/22\/20400292.jpg","\/images\/slike\/2021\/12\/22\/20400294.jpg","\/images\/slike\/2021\/12\/22\/20400296.jpg","\/images\/slike\/2021\/12\/22\/20400298.jpg","\/images\/slike\/2021\/12\/22\/20400320.jpg","\/images\/slike\/2021\/12\/22\/20400324.jpg","\/images\/slike\/2021\/12\/22\/20400328.jpg","\/images\/slike\/2021\/12\/22\/20400332.jpg","\/images\/slike\/2021\/12\/22\/20400334.jpg","\/images\/slike\/2021\/12\/22\/20400338.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["Ivan Matija \u0160kari\u0107","Pokorni i mnozi ini Psalmi Davidovi \u0160ime Budini\u0107a iz 1861.godine","Saltir Slovinki Ignjata \u0110ur\u0111evi\u0107a iz 1729.godine","Psalam 50. Miserere mei Deus iz \u0110ur\u0111evi\u0107evog prijevoda","Stari Zavjet Ivana Ev. \u0160ari\u0107a, Sveto Pismo iz 1941.godine","Ivan Gunduli\u0107 - Psalam 50 iz Pjesni pokorne kralja Davida iz 1621.godine","Sveto pismo Staroga i novoga Uvita iz 1861 godine,a utora Ivana Matije \u0160kari\u0107a","Komplet Biblija Ivana Matije \u0160kari\u0107a, Be\u010d, od 1858. do 1861. godine","Sveto pismo Starog zakona iz 1831.godine, autor Matija Petar Katan\u010di\u0107",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x2328","hd_20400292_1920.jpg":"1920x1080","k_20400292_1280.jpg":"1280x1280","k_20400292_1024.jpg":"1024x1024","k_20400292_640.jpg":"640x640","k_20400292_480.jpg":"480x480","k_20400292_340.jpg":"340x340","k_20400292_220.jpg":"220x220","o_20400292_1280.jpg":"1280x1552","o_20400292_1024.jpg":"1024x1241","o_20400292_640.jpg":"640x776","o_20400292_480.jpg":"480x582","o_20400292_340.jpg":"340x412","o_20400292_220.jpg":"220x266","h_20400292_1280.jpg":"1280x854","h_20400292_1024.jpg":"1024x683","h_20400292_640.jpg":"640x427","h_20400292_480.jpg":"480x320","h_20400292_340.jpg":"340x227","h_20400292_220.jpg":"220x147","pp_20400292_1280.jpg":"1006x1280","pp_20400292_1024.jpg":"805x1024","pp_20400292_640.jpg":"503x640","pp_20400292_480.jpg":"377x480","pp_20400292_340.jpg":"267x340","pp_20400292_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1434x2209","hd_20400294_1920.jpg":"1920x1080","k_20400294_1280.jpg":"1280x1280","k_20400294_1024.jpg":"1024x1024","k_20400294_640.jpg":"640x640","k_20400294_480.jpg":"480x480","k_20400294_340.jpg":"340x340","k_20400294_220.jpg":"220x220","o_20400294_1280.jpg":"1280x1971","o_20400294_1024.jpg":"1024x1577","o_20400294_640.jpg":"640x985","o_20400294_480.jpg":"480x739","o_20400294_340.jpg":"340x523","o_20400294_220.jpg":"220x338","h_20400294_1280.jpg":"1280x854","h_20400294_1024.jpg":"1024x683","h_20400294_640.jpg":"640x427","h_20400294_480.jpg":"480x320","h_20400294_340.jpg":"340x227","h_20400294_220.jpg":"220x147","pp_20400294_1280.jpg":"1006x1280","pp_20400294_1024.jpg":"805x1024","pp_20400294_640.jpg":"503x640","pp_20400294_480.jpg":"377x480","pp_20400294_340.jpg":"267x340","pp_20400294_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1879x2494","hd_20400296_1920.jpg":"1920x1080","k_20400296_1280.jpg":"1280x1280","k_20400296_1024.jpg":"1024x1024","k_20400296_640.jpg":"640x640","k_20400296_480.jpg":"480x480","k_20400296_340.jpg":"340x340","k_20400296_220.jpg":"220x220","o_20400296_1280.jpg":"1280x1698","o_20400296_1024.jpg":"1024x1359","o_20400296_640.jpg":"640x849","o_20400296_480.jpg":"480x637","o_20400296_340.jpg":"340x451","o_20400296_220.jpg":"220x292","h_20400296_1280.jpg":"1280x854","h_20400296_1024.jpg":"1024x683","h_20400296_640.jpg":"640x427","h_20400296_480.jpg":"480x320","h_20400296_340.jpg":"340x227","h_20400296_220.jpg":"220x147","pp_20400296_1280.jpg":"1006x1280","pp_20400296_1024.jpg":"805x1024","pp_20400296_640.jpg":"503x640","pp_20400296_480.jpg":"377x480","pp_20400296_340.jpg":"267x340","pp_20400296_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1870x2559","hd_20400298_1920.jpg":"1920x1080","k_20400298_1280.jpg":"1280x1280","k_20400298_1024.jpg":"1024x1024","k_20400298_640.jpg":"640x640","k_20400298_480.jpg":"480x480","k_20400298_340.jpg":"340x340","k_20400298_220.jpg":"220x220","o_20400298_1280.jpg":"1280x1751","o_20400298_1024.jpg":"1024x1401","o_20400298_640.jpg":"640x875","o_20400298_480.jpg":"480x656","o_20400298_340.jpg":"340x465","o_20400298_220.jpg":"220x301","h_20400298_1280.jpg":"1280x854","h_20400298_1024.jpg":"1024x683","h_20400298_640.jpg":"640x427","h_20400298_480.jpg":"480x320","h_20400298_340.jpg":"340x227","h_20400298_220.jpg":"220x147","pp_20400298_1280.jpg":"1006x1280","pp_20400298_1024.jpg":"805x1024","pp_20400298_640.jpg":"503x640","pp_20400298_480.jpg":"377x480","pp_20400298_340.jpg":"267x340","pp_20400298_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1734x2627","hd_20400320_1920.jpg":"1920x1080","k_20400320_1280.jpg":"1280x1280","k_20400320_1024.jpg":"1024x1024","k_20400320_640.jpg":"640x640","k_20400320_480.jpg":"480x480","k_20400320_340.jpg":"340x340","k_20400320_220.jpg":"220x220","o_20400320_1280.jpg":"1280x1939","o_20400320_1024.jpg":"1024x1551","o_20400320_640.jpg":"640x969","o_20400320_480.jpg":"480x727","o_20400320_340.jpg":"340x515","o_20400320_220.jpg":"220x333","h_20400320_1280.jpg":"1280x854","h_20400320_1024.jpg":"1024x683","h_20400320_640.jpg":"640x427","h_20400320_480.jpg":"480x320","h_20400320_340.jpg":"340x227","h_20400320_220.jpg":"220x147","pp_20400320_1280.jpg":"1006x1280","pp_20400320_1024.jpg":"805x1024","pp_20400320_640.jpg":"503x640","pp_20400320_480.jpg":"377x480","pp_20400320_340.jpg":"267x340","pp_20400320_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1298x1806","hd_20400324_1920.jpg":"1920x1080","k_20400324_1280.jpg":"1280x1280","k_20400324_1024.jpg":"1024x1024","k_20400324_640.jpg":"640x640","k_20400324_480.jpg":"480x480","k_20400324_340.jpg":"340x340","k_20400324_220.jpg":"220x220","o_20400324_1280.jpg":"1280x1780","o_20400324_1024.jpg":"1024x1424","o_20400324_640.jpg":"640x890","o_20400324_480.jpg":"480x667","o_20400324_340.jpg":"340x473","o_20400324_220.jpg":"220x306","h_20400324_1280.jpg":"1280x854","h_20400324_1024.jpg":"1024x683","h_20400324_640.jpg":"640x427","h_20400324_480.jpg":"480x320","h_20400324_340.jpg":"340x227","h_20400324_220.jpg":"220x147","pp_20400324_1280.jpg":"1006x1280","pp_20400324_1024.jpg":"805x1024","pp_20400324_640.jpg":"503x640","pp_20400324_480.jpg":"377x480","pp_20400324_340.jpg":"267x340","pp_20400324_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1732x2751","hd_20400328_1920.jpg":"1920x1080","k_20400328_1280.jpg":"1280x1280","k_20400328_1024.jpg":"1024x1024","k_20400328_640.jpg":"640x640","k_20400328_480.jpg":"480x480","k_20400328_340.jpg":"340x340","k_20400328_220.jpg":"220x220","o_20400328_1280.jpg":"1280x2033","o_20400328_1024.jpg":"1024x1626","o_20400328_640.jpg":"640x1016","o_20400328_480.jpg":"480x762","o_20400328_340.jpg":"340x540","o_20400328_220.jpg":"220x349","h_20400328_1280.jpg":"1280x854","h_20400328_1024.jpg":"1024x683","h_20400328_640.jpg":"640x427","h_20400328_480.jpg":"480x320","h_20400328_340.jpg":"340x227","h_20400328_220.jpg":"220x147","pp_20400328_1280.jpg":"1006x1280","pp_20400328_1024.jpg":"805x1024","pp_20400328_640.jpg":"503x640","pp_20400328_480.jpg":"377x480","pp_20400328_340.jpg":"267x340","pp_20400328_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1250","hd_20400332_1920.jpg":"1920x1080","k_20400332_1280.jpg":"1280x1280","k_20400332_1024.jpg":"1024x1024","k_20400332_640.jpg":"640x640","k_20400332_480.jpg":"480x480","k_20400332_340.jpg":"340x340","k_20400332_220.jpg":"220x220","o_20400332_1280.jpg":"1280x833","o_20400332_1024.jpg":"1024x666","o_20400332_640.jpg":"640x416","o_20400332_480.jpg":"480x312","o_20400332_340.jpg":"340x221","o_20400332_220.jpg":"220x143","h_20400332_1280.jpg":"1280x854","h_20400332_1024.jpg":"1024x683","h_20400332_640.jpg":"640x427","h_20400332_480.jpg":"480x320","h_20400332_340.jpg":"340x227","h_20400332_220.jpg":"220x147","pp_20400332_1280.jpg":"1006x1280","pp_20400332_1024.jpg":"805x1024","pp_20400332_640.jpg":"503x640","pp_20400332_480.jpg":"377x480","pp_20400332_340.jpg":"267x340","pp_20400332_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1775x2636","hd_20400334_1920.jpg":"1920x1080","k_20400334_1280.jpg":"1280x1280","k_20400334_1024.jpg":"1024x1024","k_20400334_640.jpg":"640x640","k_20400334_480.jpg":"480x480","k_20400334_340.jpg":"340x340","k_20400334_220.jpg":"220x220","o_20400334_1280.jpg":"1280x1900","o_20400334_1024.jpg":"1024x1520","o_20400334_640.jpg":"640x950","o_20400334_480.jpg":"480x712","o_20400334_340.jpg":"340x504","o_20400334_220.jpg":"220x326","h_20400334_1280.jpg":"1280x854","h_20400334_1024.jpg":"1024x683","h_20400334_640.jpg":"640x427","h_20400334_480.jpg":"480x320","h_20400334_340.jpg":"340x227","h_20400334_220.jpg":"220x147","pp_20400334_1280.jpg":"1006x1280","pp_20400334_1024.jpg":"805x1024","pp_20400334_640.jpg":"503x640","pp_20400334_480.jpg":"377x480","pp_20400334_340.jpg":"267x340","pp_20400334_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1367","hd_20400338_1920.jpg":"1920x1080","k_20400338_1280.jpg":"1280x1280","k_20400338_1024.jpg":"1024x1024","k_20400338_640.jpg":"640x640","k_20400338_480.jpg":"480x480","k_20400338_340.jpg":"340x340","k_20400338_220.jpg":"220x220","o_20400338_1280.jpg":"1280x911","o_20400338_1024.jpg":"1024x729","o_20400338_640.jpg":"640x455","o_20400338_480.jpg":"480x341","o_20400338_340.jpg":"340x242","o_20400338_220.jpg":"220x156","h_20400338_1280.jpg":"1280x854","h_20400338_1024.jpg":"1024x683","h_20400338_640.jpg":"640x427","h_20400338_480.jpg":"480x320","h_20400338_340.jpg":"340x227","h_20400338_220.jpg":"220x147","pp_20400338_1280.jpg":"1006x1280","pp_20400338_1024.jpg":"805x1024","pp_20400338_640.jpg":"503x640","pp_20400338_480.jpg":"377x480","pp_20400338_340.jpg":"267x340","pp_20400338_220.jpg":"173x220"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 100 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 285 [name] => Književnost [alias] => knjizevnost [description] => [parent] => 256 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 2 [params] => {"inheritFrom":"256","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 1 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 38595361 Threads: 5 Questions: 7110898847 Slow queries: 3304668 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 608694837 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 45 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front01 [password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '240' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /kultura/knjizevnost ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 285 [name] => Književnost [alias] => knjizevnost [parent] => 256 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /kultura/knjizevnost ) ) [link] => /kultura/knjizevnost/rijetko-koji-mali-narod-ima-prijevoda-biblije-kao-hrvati-procitajte-sto-s-time-ima-sumadija-i-kako-je-jure-kastelan-spasio-njezino-objavljivanje-1154296 [printLink] => /kultura/knjizevnost/rijetko-koji-mali-narod-ima-prijevoda-biblije-kao-hrvati-procitajte-sto-s-time-ima-sumadija-i-kako-je-jure-kastelan-spasio-njezino-objavljivanje-1154296?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 635591 [name] => andrija vitaljić [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2021-04-08 20:21:43 [main_article_id] => 0 [alias] => andrija-vitaljic [link] => /tag/andrija-vitaljic ) [1] => stdClass Object ( [id] => 661123 [name] => Prijevod Biblije [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2021-12-25 19:45:15 [main_article_id] => 0 [alias] => prijevod-biblije [link] => /tag/prijevod-biblije ) [2] => stdClass Object ( [id] => 661124 [name] => Ignjat Đurđević [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2021-12-25 19:45:15 [main_article_id] => 0 [alias] => ignjat-durdevic [link] => /tag/ignjat-durdevic ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Sveta riječ [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [required_views] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [fullhd_image] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [paid_article] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Rijetko koji mali narod ima prijevoda Biblije kao Hrvati. Pročitajte što s time ima Šumadija, i kako je Jure Kaštelan spasio njezino objavljivanje [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3249 [name] => Ivo Bonković [username] => ivo.bonkovic [email] => ivo.bonkovic@slobodnadalmacija.hr [password] => $2y$10$PTu5te97NwgpryJHXuBWce/nT6ExpQWeu1WkcKLxi.huGN5VB7S.q [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => {"admin_style":"","admin_language":"","language":"","editor":"","timezone":""} [groups] => Array ( [3] => 3 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [admin_style] => [admin_language] => [language] => [editor] => [timezone] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/ivo-bonkovic-3249 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1763 [gender] => m [description] => [image] => 1763.png [url] => [group] => 0 [plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""} ) [avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1763.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/12/22/20400292.jpg [galleryCount] => 10 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => Ivan Matija Škarić [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/12/22/20400292.jpg [title] => Ivan Matija Škarić ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/12/22/20400294.jpg [title] => Pokorni i mnozi ini Psalmi Davidovi Šime Budinića iz 1861.godine ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/12/22/20400296.jpg [title] => Saltir Slovinki Ignjata Đurđevića iz 1729.godine ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/12/22/20400298.jpg [title] => Psalam 50. Miserere mei Deus iz Đurđevićevog prijevoda ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/12/22/20400320.jpg [title] => Stari Zavjet Ivana Ev. Šarića, Sveto Pismo iz 1941.godine ) [5] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/12/22/20400324.jpg [title] => Ivan Gundulić - Psalam 50 iz Pjesni pokorne kralja Davida iz 1621.godine ) [6] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/12/22/20400328.jpg [title] => Sveto pismo Staroga i novoga Uvita iz 1861 godine,a utora Ivana Matije Škarića ) [7] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/12/22/20400332.jpg [title] => Komplet Biblija Ivana Matije Škarića, Beč, od 1858. do 1861. godine ) [8] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/12/22/20400334.jpg [title] => Sveto pismo Starog zakona iz 1831.godine, autor Matija Petar Katančić ) [9] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/12/22/20400338.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Poznat je aksiom prema kojem smo mi Hrvati, hvalisavošću i nadmenošću, šampioni među prepotentnijim konkurentima u svjetskim razmjerima.

I, ta ambicija nerijetko biva izložena prijesnoj oholosti bez kakvih većih argumenata i konkretnijih opravdanja. Ma, postoje barem dvije neoborive datosti na kojima nam doista mogu pozavidjeti i "puno veći brci" na ovoj našoj Baloti zemaljskoj: prva je činjenica da, mi Hrvati, govorimo s tri jezika – čakavskim, štokavskim i kajkavskim – a druga je da, opet mi Hrvati, imamo čak 15-ak različitih cjelovitih prijevoda Biblije na neki od imanentnih nam govornih idioma…

---

image
Ivan Matija Škarić
---

Uzmemo li u razmatranje činjenicu koliko nas je i koliki je stvaran broj govornika materinskog nam jezika, odnosno materinskih nam jezika u prostoru na osi apscise od Iloka do Pule i osi ordinate od Čakovca do Cavtata, možemo zaista s legitimnom prepotencijom trsiti se pred brojčanijim i slavnijim u svijetu pucima i nacijama; jerbo, barem kad je posrijedi baštinjenje i dovođenje do u svoj jezik svetopisamski tekst biblijskog libreta kršćanskosti, tu smo se odista pokazali vrijednima i aktivnima.

A, sve je, ustvari, počelo još s pobratimom nam u duhu i mesu, danas svetim Jeronimom, koji je ono onda – po dekretu pape Damaza – već u IV. stoljeću post Christum natum bio za svekoliku i široku uporabu priredio tekst latinske Vulgate. Tada su se po makadamima ulica i šaližima pijaca usmenom predajom prenosili ili vjetrovima smucali sveti zapisi Vetus latina

---

image
Pokorni i mnozi ini Psalmi Davidovi Šime Budinića iz 1861.godine
---

Sve je te hartije i nečitke svitke gospodin "Oprosti Mi Bože Što Sam Dalmatinac" prilagodio razumljivosti širokoga sloja ondašnjega plebejstva, svodeći do na vulgarni latinitet ishodišne misli hebrejskoga pjesnika i starogrčkoga svjedoka. Jeronim Dalmatinac imao je težaku i ribaru, marangunu i diladuru tekstom približiti tekstualno počelo vjerovanja i življenja: podati mu jasni taj recept bivanja i pravedničkog trajanja među drugima.

Intencija je porodila obligaciju, obligacija tradiciju…

Pa se onda ni ne moramo čuditi što su se na našim otocima još prije jednog milenija počeli u klesadurama pojavljivati fragmenti kršćanskih svetih zapisa (na Korčuli), te što na Bašćanskoj ploči zatječemo upravo molitvene invokacije religijskih imputa…

Na Braču će se pojaviti Povaljska listina, najstariji dokument pisan čakavskim jezikom, dakle hrvatskim, ali na ćiriličnom pismu (datiran iz 1184. godine, ovjereni prijepis iz 1250.).

---

image
Saltir Slovinki Ignjata Đurđevića iz 1729.godine
---

Sve to pradavni su signali kako se na ovim našim hrvatskim prostorima – "Antemurale christianitatis", je l' tako? – odvijala nekovrsna paralelna duhovna galaksija, u kojoj su strpljivo i ustrajno fermentirali pripravci što će u vremenskim retortama i tikvicama, epruvetama i menzurama vreti i ključati, ostavljajući za sobom kristalne soli teštimonijance vjerâ i religija.

Kao zalet u budući cjeloviti tekst Svetog pisma na nekom hrvatskom idiomu, pojedini su hrvatski književnici krenuli s prevođenjem Psaltira. Ali to nisu činili ad litteram, tako da su se baš bavili traduktološkim poslom transponirajući s latinskog u svoj govorni jezik starozavjtne pjesme, već su to vršili baš na literaran način: interpretirajući dva psalamska stiha s ukupno četiri versa u svojem jeziku, izjednačenih metrički i dodatno povezanih rimama.

Najpoznatiji takvi Psaltiri jesu Istvmaccenye pisnihDavidovih (1703.) Andrije Vitaljića iz Komiže, te Satjer slovinki (1729.) Ignjata Đurđevića iz Dubrovnika.

---

image
Psalam 50. Miserere mei Deus iz Đurđevićevog prijevoda
---

Kad smo već kod slavne plejade dičnih raguzinskih književnika, važno je naglasiti kako je Ivan Gundulić svoju prvu knjigu objavio prije ravno 400 godina, i, bila je to knjiga u kojoj su bile štampane Pjesni pokorne kralja Davida (1621.).

Svi su ti libri bili objavljeni u Veneciji. Kasnije se i Šime Budinić iz Zadra okušao kao prevoditelj dijela Psaltira, sastavivši svoj ostvaraj Pokorni i mnozi ini psalmi Davidovi (1861.).

Znakovito je da se upravo ove godine zaokružuju važne obljetnice hrvatskih biblijskih izdanja, pa tako svoj 190. rođendan ima i prvi tiskani prijevod na jedan hrvatski jezik. Bio je to ambiciozan pothvat u šest knjiga i objavljen u Budimu: Sveto pismo Starog' zakona (u četiri toma) i Sveto pismo Novog' zakona (dva toma) iz 1831. godine. Njegov autor Matija Petar Katančić iz Valpova nije doživio vidjeti ovaj svoj životni pothvat, a nije ga bio dočekao ni njegov nastavljač i subrat u franjevaštvu Grgur Čevapović.

Ovaj je prijevod donesen zajedno s latinskim izvornikom s kojega je Katančić i prevodio, pa otuda velik broj svezaka.

---

image
Stari Zavjet Ivana Ev. Šarića, Sveto Pismo iz 1941.godine
---

Njegov je tekst zanimljiv i kao historiološki fakt, ali i iz aspekta filologije, budući da je pisan štokavskom ikavicom s "korijenskim" refleksom jata. Jezično je također vrlo interesantan zbog izbora riječi, međutim, za potpunu razumljivost nije odveć adekvatan. Sintaksa je poprilično razbašurena i doimlje se kao da je, s današnjeg očišta govoreći, ovaj prijevod izašao iz kakvog "google transletera".

No, ovaj Katančićev ipak nije bio prvi hrvatski prijevod Biblije, jer je u arhivu u Vatikanu već 200-tinjak godina ležao manuskript Bartola Kašića. Ovaj je isusovac na svojem tekstu radio 1630-ih godina, ali na koncu nije dobio imprimatur i nije bio tiskan, jer da njegov jezik neće moći razumjeti svi južni Slaveni.

Kašić je uzeo za polazište dubrovački govor koji je dobrano arometizirao čakavskim elementima, pa taj tekst nije bio prihvatljiv Crkvi koja ga je, nota bene, i bila naručila. Također se u literaturi može naići i na argument kako je jedan od uvjeta netiskanja bilo i to što rukopis nije bio pisan – ćirilicom.

---

image
Ivan Gundulić - Psalam 50 iz Pjesni pokorne kralja Davida iz 1621.godine
---

Kako bilo, Bartol Kašić primio je zadovoljštinu objavljivanjem knjige Ritual rimski (1640.), u kojoj su bili tiskani parcijalni dijelovi njegova prijevoda (dijelovi Psaltira, poslanica, evanđelja…), a ti su se njegovi tekstovi i kasnije injektirali u niz epistolara i brevijara, misala i oficija.

Kao i Katančić, i Kašić se bio odlučio za doslovniji prijevod, sljubljeniji uza izvornu latinštinu, pa tako i nemarniji u sintaktičkoj provedbi. Stoljećima je ležao inedita, a tiskom je, kao Biblia Slavica, objavljen tek 2000. godine (Paderborn-München-Wien-Zürich).

Ono što se manje zna o Kašićevoj Bibliji, jest podatak da ona nije cjelovita: Bartol, naime, nije preveo niti jednu proročku knjigu iz Starog zavjeta! Sve ostalo, jest.

---

image
Sveto pismo Staroga i novoga Uvita iz 1861 godine,a utora Ivana Matije Škarića
---

Bračanin iz Postira, Ivan Matija Škarić, u Beču je čak u 12 svezaka objavio kompletan tekst svojega Svetog pisma Staroga i Novoga uvita I. – XIII. Izlazilo je po tri sveska godišnje, od 1858., tako da je prije ravno 160 godina dovršio ovaj svoj pothvat – 1861. Umro je deset godina nakon toga, pa se ove godine, nekidan, 5. prosinca, navršila i 150. godišnjica njegove smrti, koja, žalibože, nigdje nije obilježena…

Po mnogočemu je prevažno ovo Škarićevo djelo. Već samom činjenicom da je tu 12 obimnih knjiga, jasno je kako se među njima nalaze opširne hermeneutičke analize. Kako je Škarić bio "vir trilinguis" – čovjek koji je izvrsno poznavao i hebrejski i starogrčki i latinski, sva tri fundamentalna biblijska jezika – on je temeljito tumačio svaki redak pri prijevodu.

Prema kanonu Katoličke crkve, na neki od narodnih jezika svetopisamski se tekst mogao prevoditi isključivo sa službeno priznatog teksta latinske Vulgate.

Pa je tako to činio i Škarić, s tim da je on egzaktno upozoravao na sva mjesta gdje latinsko "prinesenje" ne odgovara "matičnim" jezicima (hebrejskom ili starogrčkom). U biblijskom tekstu prevodio je kako stoji u Vulgati, ali je u komentarima upozoravao za raskorak između latinštine i izvornih jezika.

Druga važna značajka ovog prijevoda je jezik. To jest bila ikavska štokavština (Škarić ju je nazivao "iliričkim" jezikom), ali s enormnim doprinosom čakavskog i jezika i njegovog duha. Nije posezao ni za kakvim terminom koji nije bio dotad u hrvatskoj književnoj uporabi, pa je onu riječ – za koju nije imao leksički adekvat ili njime nije bio zadovoljan – sâm skovao u svojoj meštriji.

Pa će, tako, Škarić za oklop na grudima stvoriti riječ "prsoklopje", dok će čovjek koji je paraliziran iliti uzet biti "žiloslabjen", a onaj na kojega je bačen urok, koji je učaran:

---

image
Komplet Biblija Ivana Matije Škarića, Beč, od 1858. do 1861. godine
---

"vragomučen". Tumačenje je "razumak", prevoditelj "prinisitelj", "svežganje" žrtva paljenica, "zaričje" dogodovština, zgoda, "priljubodinstvo" preljub…

Ovaj se prijevod bio pojavio baš u vrijeme velikih previranja oko standardizacije hrvatskog jezika, pa će zauvijek ostati neriješenom enigmom: kako bi danas doista izgledao naš oficijelno normirani jezik, eda su arbitri bili znali s jedne strane za Kašićev prijevod, a da su s druge uzeli u obzir i ovaj Škarićev jezični korpus?

Prije Škarića bio je i još jedan biblijski prevoditelj s Brača: fra Luka Bračanin (Polovinić) iz Bola, koji je bio preveo cijeli Psaltir (1598.), ali je njegov manuskript stoljećima bio zagubljen, i, objavljen je tek 1917. godine u Zagebu, nakon što ga je Petar Karlić bio pronašao u arhivu samostana sv. Mihovila u Zadru kod franjevaca trećoredaca glagoljaša.

Na putu od kompletnog Škarićevog prijevoda do novog na suvremenijem jeziku lišenom arhaizama, kojega je 30-ih godina prošlog stoljeća bio dobio u zadatak sačiniti bibličar Antun Sović, pojavila su se čak tri pokušaja.

Prvo je nadbiskup Josip Stadler separatno, s egzegetskim tumačenjima, bio objavio sva četiri evanđelja i Djela apostolska (1895. – 1907.), poslije čega je Vladimir Čebušnik htio dovršiti njegov započeti posao. Nažalost, preminuo je i iza sebe ostavio tek dva objavljena sveska: Mojsijevo petoknjižje i povijesne knjige Staroga zavjeta (1911. – 1913.).

Pa je onda Frano Zagoda publicirao svoje Sveto pismo Novoga zavjeta (1925.), koje će kasnije doživjeti niz (dvosveščanih) izdanja.

---

image
Sveto pismo Starog zakona iz 1831.godine, autor Matija Petar Katančić
---

I, onda je bio najavljen veliki pothvat. Spomenuti svećenik Antun Sović posvetio se prevođenju Svetog pisma, za što je bio jedan od najkvalificiranijih stručnjaka u nas, poliglot i znanstvenik već obilato dokazan i kod kuće i u inozemstvu. Htio je da njegov jezik razumije što više čitatelja na prostoru ondašnje Kraljevine pa je, nakon godina provedenih u Svetoj zemlji, gdje je usavršio poznavanje hebrejskog jezika, otišao u Šumadiju čuti kako govore tamošnji žitelji.

Smatrao je kako će njihova štokavština biti najbliža najširem krugu potencijalnih konzumenata; međutim, po dovršetku Starog zavjeta predao je svoj rad s tumačenjima na ogled, ali su kritike bile toliko oštre da je Crkva odlučila odustati od njegovog teksta i zamišljeni projekt povjerila je sarajevskom nadbiskupu Ivanu Ev. Šariću.

Osnovni problem Sovićevog teksta bili su brojni orijentalizmi, preuzeti iz helenističkog leksika, kojim su svoje Sveto pismo bili inkrustirali Srbi (Đuro Daničić i Vuk Stefanović Karadžić).

Nadbiskup Šarić, pak, otišao je u drugu krajnost, te je svoj stil prilagodio hrvatskom jezičnom purizmu. Izlazak prvog sveska njegova prijevoda Svetog pisma koincidirao je s uspostavom Nezavisne države Hrvatske (1941.), a druga dva sveska s kompletnim biblijskim tekstom objavljena su u Sarajevu već iduće godine.

Osamljen i ražalošćen odbacivanjem njegovog rada, Antun Sović je nedugo nakon objave Šarićeve prve knjige preminuo (20. rujna 1941.). Pri govorenju o Sovićevom djelu, važno je također napomenuti kako njegov prijevod nije, dakle, cjeloviti biblijski tekst, nego sadrži samo Stari zavjet, čime je potrebno demantirati brojne krive napise u raznoraznoj periodici.

Njegov rukopis čuva se u Nadbiskupijskom arhivu, Metropolitani, na Kaptolu u Zagrebu. Budući da je Ivan Ev. Šarić bio poklonikom ustaškog režima, njegov se prijevod kolokvijalno naziva i "Ustaška Biblija". Sklonjen u Madrid, tamo je njegovo Sveto pismo doživjelo i jednosveščano izdanje, bez pratećih komentara koji su bili u originalnom troknjižju (Sveto pismo staroga i novoga zavjeta, 1959.).

Danas je redigirana verzija Šarićevog prijevoda jedna od najkurentnijih verzija rasprodana u nizu izdanja, a, iskreno govoreći, to je možda i najljepši prijevod na standardnom hrvatskom jeziku…

Pisan je pitko i razumljivo bez previše kriptičnih nejasnoća i rogobatnih teoloških rješenja stranih prosječnom čitatelju.

Sva dosadašnja hrvatska cjelovita izdanja bila su objavljena izvan Hrvatske (podsjetimo se: Budim, Beč, Sarajevo, Madrid), tako da je prvi svetopisamski tekst objavljen na domaćem nam tlu bio onaj u izdanju zagrebačke "Stvarnosti" (1968.). Ustalilo se tu verziju nazivati "Zagrebačka Biblija", a nakon premijernog objavljivanja do dana današnjega, u desecima tisuća nanovo reprintiranih primjeraka, publicira je Kršćanska sadašnjost.

---

image
---

Veliki je to bio projekt u to vrijeme, kad je usred komunističke Jugoslavije književnik i partizan Jure Kaštelan odigrao presudnu ulogu i uvjerio drugove tovariše da je to neporecivi kulturološki događaj, te da se treba najposlije i u Hrvatskoj tiskati vlastitu Bibliju.

Ništa manje važno nije bilo ni dobiti hrvatsku Bibliju u jednoj knjizi, jer su, vidjeli smo, od Katančića preko Škarića do Šarića, sve to bila višesveščana izdanja nepraktična i za kupovanje i za korištenje. Pa je onda na tržištu prevladao Daničić-Karadžićev libar, jednostavan za čitanje i jeftin za nabavu…

Milan Rešetar izvršio je reviziju toga srpskog prijevoda, kroatizirao ga je, i on je prevladao u praksi tijekom desetljeća XX. stoljeća u nas.

I onda, tek 1968. godine, Jure Kaštelan kao eksponent Partije, i dvojac fratara Bonaventura Duda i Jerko Fućak delegirani od strane Crkve, ostvarili su realizaciju prve hrvatske Biblije tiskane u Hrvatskoj.

Kako vremena nije bilo puno (da se komunisti ne predomisle i stopiraju objavu), uzeli su već gotov i objavljen Novi zavjet Ljudevita Rupčića, a za Stari zavjet izvršena je kompilacija također već napravljenih svetopisamskih knjiga. Autor Mojsijevog petoknjižja bio je Silvije Grubišić, Psaltira Flibert Gass, a Pjesme nad pjesmama Nikola Milićević.

Ostatak Starog zavjeta priređen je prema neobjavljenom rukopisu Antuna Sovića, premda mi je Zvonimir Mrkonjić (jedan od angažiranih prevoditelja) bio potvrdio kako se on uopće nije služio Sovićem, već je svoj doprinos učinio koristeći se Biblijama na francuskom i njemačkom jeziku.

Kako bilo, nastala je heterogeno stilski obilježena Biblija, koja je do dandanas u brojnim regalima po kućanstvima, a naknadno ju je nakladnik malo preradio, zamijenivši Novi zavjet prijevodom Bonaventure Dude i Jerka Fućaka. Otada ju se uobičajilo nazivati – "Biblija Kršćanske sadašnjosti".

Silvije Grubišić je 70-ih godina minulog vijeka bio počeo u Chicagu objavljivati svoj prijevod u više knjiga, ali nije došao do kraja. Ma, anno Domini 2010. došlo je do bibliofilskog izdanja tzv. "Franjevačke Biblije", koju čini Grubišićev Stari zavjet, dok je Novi zavjet djelo također mu subrata po redovničkom habitu – Gracijana Raspudića.

U novije vrijeme u Hrvatskoj se pojavio čitav niz protestantskih izdanja kompletnoga svetopisamskog teksta, kao i "Biblija Novi svijet" čiji su distributeri Jehovini svjedoci. Protestanti su još u XVI. stoljeću u Njemačkoj objavili Novi zavjet na glagoljici i ćirilici, u prijevodu Antona Dalmatina i Stipana Konzula (s puno elemenata čakavštine), a u naše vrijeme nastala je i latinična transkripcija tog projekta.

Branko Djaković i Ivan Vrtarić također su autori dvaju prijevoda Biblije, a kolege im protestanti tiskali su i tzv. "Varaždinsku Bibliju" i "Čakovečku Bibliju". Upravo ove godine iz tiska je izišao i dugoočekivani "Suvremeni hrvatski prijevod". Godine 2014. Hrvati su dobili i kompletnu Bibliju na gradišćanskohrvatskom jeziku (opet čakavskom), čiji je prevoditelj svećenik Stjepan Geošić.

Nema je u tiskanom izdanju, ali je dostupna putem internetske domene: "Ekumenska Biblija" u prijevodu na hrvatski standard Tomislava Dretara. On je taj svoj vrijedni rad stvorio na temelju francuskog izdanja "Jeruzalemske Biblije", a također je priredio u istom elektroničkom formatu i Bibliju na bošnjačkom idiomu.

Pored svega ovoga navedenoga, postoji još šest-sedam cjelovitih svetopisamskih prijevoda na štokavskom jeziku (čije su varijante objavljene u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini: i na latinici i na ćirilici), a tiskom je publicirano i četiri-pet Biblija na kajkavskom jeziku slovenske provenijencije. I da, već nekoliko godina očekuje se "Hrvatski standardni prijevod Biblije", na kojemu radi 25 prevoditelja, bibličara i književnika…

Naravno, u ovom letimičnom pregledu nisu spomenuta separatna izdanja Novog zavjeta, Psaltira, Pjesme nad pjesmama i drugih zasebno prevođenih biblijskih knjigâ, kojih je doista puno. Ma, kako god da se obrne, Hrvati su jedinstveni u svijetu kao narod koji je svakako među pucima što imaju najviše različitih prijevoda Svetog pisma.

---

Priča o 'Poljičkoj Bibliji'

U našoj javnosti gotovo je nepoznat podatak kako postoje dva manuskripta biblijskog teksta čiji dijelovi dosad još nikad nisu bili objavljivani, pa makar i fragmentarno.
Prva je tzv. "Poljička Biblija", u dvije knjige napisana perom, koja se čuva u Arhivu HAZU u Zagrebu.
Njezin prevoditelj je nezaređeni klerik Ivan Nikola Bugardelli, i dovršena je 1768. godine. Pronađena je u glagoljaškom sjemeništu u Priku kod Omiša, a ondašnjoj JAZU ju je bio darovao "bogoslovac" Vjekoslav Kružičević. Druga je "Pismo Sveto Staroga Zakona Pučkoga Razglasa" iz 1794. godine, čiji je autor prezbiter iz Splita Mihovil Jurjetinović-Ivakić Kaštelanin.
Posrijedi je samo Stari zavjet ostvaren u četiri rukopisne knjige. Ona se čuva u depou Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Odmilice nazivana "Jurjetinovićeva Biblija", ostat će poznata i kao prvi pokušaj prijevoda biblijskog teksta na ikoji hrvatski idiom, a da je taj rad bio popraćen teološkim komentarima.

---

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

Ivan Matija Škarić

Pokorni i mnozi ini Psalmi Davidovi Šime Budinića iz 1861.godine

Saltir Slovinki Ignjata Đurđevića iz 1729.godine

Psalam 50. Miserere mei Deus iz Đurđevićevog prijevoda

Stari Zavjet Ivana Ev. Šarića, Sveto Pismo iz 1941.godine

Ivan Gundulić - Psalam 50 iz Pjesni pokorne kralja Davida iz 1621.godine

Sveto pismo Staroga i novoga Uvita iz 1861 godine,a utora Ivana Matije Škarića

Komplet Biblija Ivana Matije Škarića, Beč, od 1858. do 1861. godine

Sveto pismo Starog zakona iz 1831.godine, autor Matija Petar Katančić

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/knjizevnost/rijetko-koji-mali-narod-ima-prijevoda-biblije-kao-hrvati-procitajte-sto-s-time-ima-sumadija-i-kako-je-jure-kastelan-spasio-njezino-objavljivanje-1154296 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=a8efeea525b116001e9635b7fc952471950cdeac [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Rijetko+koji+mali+narod+ima+prijevoda+Biblije+kao+Hrvati.+Pro%C4%8Ditajte+%C5%A1to+s+time+ima+%C5%A0umadija%2C+i+kako+je+Jure+Ka%C5%A1telan+spasio+njezino+objavljivanje&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fknjizevnost%2Frijetko-koji-mali-narod-ima-prijevoda-biblije-kao-hrvati-procitajte-sto-s-time-ima-sumadija-i-kako-je-jure-kastelan-spasio-njezino-objavljivanje-1154296 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fknjizevnost%2Frijetko-koji-mali-narod-ima-prijevoda-biblije-kao-hrvati-procitajte-sto-s-time-ima-sumadija-i-kako-je-jure-kastelan-spasio-njezino-objavljivanje-1154296 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Sveta riječ [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) )
StoryEditorOCM
KnjiževnostSveta riječ

Rijetko koji mali narod ima prijevoda Biblije kao Hrvati. Pročitajte što s time ima Šumadija, i kako je Jure Kaštelan spasio njezino objavljivanje

Piše Siniša Vuković
25. prosinca 2021. - 19:44

Poznat je aksiom prema kojem smo mi Hrvati, hvalisavošću i nadmenošću, šampioni među prepotentnijim konkurentima u svjetskim razmjerima.

I, ta ambicija nerijetko biva izložena prijesnoj oholosti bez kakvih većih argumenata i konkretnijih opravdanja. Ma, postoje barem dvije neoborive datosti na kojima nam doista mogu pozavidjeti i "puno veći brci" na ovoj našoj Baloti zemaljskoj: prva je činjenica da, mi Hrvati, govorimo s tri jezika – čakavskim, štokavskim i kajkavskim – a druga je da, opet mi Hrvati, imamo čak 15-ak različitih cjelovitih prijevoda Biblije na neki od imanentnih nam govornih idioma…

Uzmemo li u razmatranje činjenicu koliko nas je i koliki je stvaran broj govornika materinskog nam jezika, odnosno materinskih nam jezika u pro...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. svibanj 2024 06:28