Možda je "Oppenheimer" izgubio bitku s "Barbie" na kinoblagajnama, ali blockbuster Christophera Nolana pobijedio je megahit Grete Gerwig na Oscarima rezultatom 7:1. "Barbie" se morala zadovoljiti samo jednim Oscarom od osam nominacija, konkretno za pjesmu "What Was I Made For?" Billie Eilish koja je prethodno osvojila kipić za Bond-film "Za smrt nema vremena" i to je čini najmlađom dvostrukom dobitnicom u povijesti.
Atomski Amadeus i Salieri
Ipak, pita li se publiku, Oscar za pjesmu (ako već ne i sporednu mušku ulogu) trebao je ići Ryanu Goslingu s obzirom na to kako je euforično dočekana njegove izvedba pjesme "I‘m Just Ken" koju je gitarski zasolio Slash iz grupe Guns N‘ Roses. S Oscarima je službeno i okončano "Barbenheimer" rivalstvo, što su potvrdili Gosling i glumica iz konkurentskog filma Emily Blunt.
"Oppenheimer" je očekivano trijumfirao u najvažnijim kategorijama, uključujući film, režiju i glumce Cilliana Murphyja i Roberta Downeyja Jr. u finoj međuigri svojevrsnog atomskog Amadeusa i Salierija.
Potvrdio je i više od polovice nominacija (13), premda nije uspio dosegnuti "Milijunaša s ulice" (2009.) kao posljednjeg filma s iole većim brojem osvojenih Oscara (osam), kamoli prebaciti dvoznamenkastu brojku, štoviše izjednačio je prošlogodišnjeg laureata "Sve u isto vrijeme".
Zadnji put kad je neki film dobio više od deset Oscara dogodilo se 2004. ("Povratak kralja"), ali "Oppenheimer" je definitivno najkomercijalniji pobjednik od posljednjeg "Gospodara prstenova" naovamo, veliki hollywoodski spektakl koji je prekinuo dugogodišnju dominaciju malih oskarovaca. Grandiozan film, kakve Nolan voli snimati, ima relevantnu temu o stvaranju atomske bombe i izašao je u vrijeme nove nuklearne prijetnje.
Ako "Oppenheimer" nije najbolji među nominentima, svakako je najrelevantniji uz holokaust-dramu "Zona interesa" Jonathana Glazera (spomenut izraelsko-palestinski konflikt u dobitničkom govoru) koja je, snimljena na njemačkom i poljskom jeziku, postala prvi britanski film u povijesti s Oscarom u međunarodnoj/nekoć "stranoj" kategoriji.
Najbolja sad i ovdje
Također, "Oppenheimer" je i bliži "nolanovskom" filmu nego tipično biografskom, pa ima smisla i da je Nolan pozlaćen za režiju. Bilo je vrijeme da jedan od najvećih redatelja novog milenija dobije Oscara (ključna riječ "vrijeme", računajući koliko se on voli poigravati filmskim vremenom), premda je imao i impresivnijih režija.
Zanimljivo, kipić je primio iz ruku nikog drugog doli Stevena Spielberga koji kao da mu je time službeno predao hitmejkersku štafetu. Ukoliko Nolanov Oscar malčice kasni, kao i onaj Wesa Andersona (osvojio ga za Netflixov kratki film "Čudesna priča o Henryju Sugaru"), zlatni kipić je pravovremen za Emmu Stone ("Uboga stvorenja").
Stone je ostvarila najbolju glavnu žensku ulogu sad i ovdje te pobijedila favoriziranu Lily Gladstone koja nije uspjela donijeti utješni kipić "Ubojicama cvjetnog mjeseca", još jednom mnogostruko nominiranom filmu Martina Scorsesea sa statusom neslavnog gubitnika nakon "Bandi New Yorka" i "Irca" (praznih ruku ostali su npr. i "Maestro", "Prošli životi", "Nyad" i "Snježno bratstvo").
Iako Stone već ima Oscara za prilično friški "La La Land" iz 2017. godine, lijepo je vidjeti da je nagrađena za virtuoznu, pa i smjelu izvedbu, odnosno da se Akademija nije rukovodila političkom korektnosti i "woke" kulturom u odabiru.
Iznenađujući su bili i Oscari za dva japanska filma. "Dječak i čaplja" veterana Hayaoa Miyazakija proglašen je najboljim dugometražnim animiranim filmom, a "Godzilla Minus One" je trijumfirao u kategoriji vizualnih efekata.
Oba filma su, pritom, pobijedili visokobudžetne hollywoodske teškaše poput animiranog "Spider-Mana", "Čuvara galaksije 3", "Napoleona" i sedme "Nemoguće misije". Da Oscari više nisu samo domena anglofonih filmova pokazala je i Francuskinja Justine Triet s osvojenim kipićem za originalni scenarij "Anatomije pada".
